Da je energetski sektor već dulje vrijeme među investicijski najaktivnijim dijelovima gospodarstva, pokazuju i planovi ulaganja za ovu godinu HEP-a, Ine, ENNA Grupe, Plinacra i drugih kompanija. Prema tim izvorima, ukupne ovogodišnje investicije u energetiku mogle bi premašiti milijardu eura, uz napomenu da će značajni investitori biti i kompanije kojima energetika nije djelatnost, već žele smanjiti troškove energije u poslovanju.
Najveći investitor u domaćoj energetici i ove godine bit će, prema deklariranim poslovnim planovima kompanije, HEP Grupa sa 630 milijuna eura ulaganja. Među ostalim, HEP dovršava gradnju novog bloka u zagrebačke elektrane toplane na Trešnjevki i investiciju od 140 milijuna eura.
Kada su u pitanju "obnovljivci", u HEP-u planiraju početak rada sunčanih elektrane Radosavci i Jambrek i dovršetak gradnje SE Črnkovci. Za ovu godinu zacrtali su i početak gradnje SE Dugopolje, snage deset megavata, za koju su s Končarom potpisali ugovor vrijedan 11 milijuna eura. Očekuje se i početak gradnje SE Lipik, za koju je u tijeku natječaj za izgradnju.
Suradnja s Končarom
U dijelu investicija u OiE namijenjenih hidroelektranama, HEP, u suradnji s Končarom, kroz tvrtku Male hidre, nastavlja gradnju male hidroelektrane Otočac. Na velikom projektu HES Kosinj, vrijednom pola milijarde eura, nastavljaju se radovi na gradnji tunela i kanala Bakovac - Lika kao i revitalizacija hidroelektrane Senj, vrijedna 74 milijuna eura. U pripremi su ulaganja i u hidroelektrane Varaždin i Orlovac.
Najveći udjel u "investicijskom kolaču" HEP-a za ovu godinu zauzima HEP-ODS, odnosno ugovor te tvrtke o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 156 milijuna eura za skupinu projekata pod nazivom Modernizacija hrvatske elektrodistribucijske mreže, ukupne vrijednosti 228 milijuna eura.
U Končaru, mimo spomenutih zajedničkih ulaganja s HEP-om, u ovoj godini planiraju dovršiti vjetroelektranu u Rustu kod Sinja. Prema početnim procjenama, spomenuta investicija Končara vrijednosti je oko 26 milijuna eura.
Naša najveća kompanija Ina pokrenula je 2021. investiciju u riječku rafineriju od 600 milijuna eura koja će se ove godine finiširati, dok se godišnje investicije u istraživanje nafte i plina kreću oko 100 milijuna eura. Tu su i ulaganja Ine u obnovljive izvore energije, prije svega u dovršetak solarne elektrane u Sisku priključne snage od 2645 megavata što će je činiti jednom od najvećih solarnih elektrana u državi. Osim solara, Ina u području "obnovljivaca" ulaže u zeleni vodik i istraživanje potencijala vjetroelektrana na moru.
Najveća privatna energetska kompanija u nas ENNA Grupa sredinom prošle godine objavila je da u narednih pet godina planira uložiti milijardu eura, među ostalim, i u biznis sa solarima i geotermalnom energijom. Iako je spomenuti plan ulaganja povezan s javnom ponudom dionica Grupe, kako bi se prikupio potreban kapital, dio ulaganja, unatoč činjenici da IPO kompanije nije izgledan ove godine, bit će ostvaren već u 2024., prvenstveno u istraživanje geotermalnih izvora na temelju koncesija koje ENNA ima na istraživačka polja u Slavoniji.
Plinacro nastavlja u studenome prošle godine započete radove na plinovodu Zlobin-Bosiljevo kroz investiciju vrijednu 155 milijuna eura. Budući da se dovršetak plinovoda očekuje u idućoj godini, najveći dio spomenutog iznosa bit će investiran u ovoj godini. Plinovod je od ključne važnosti za projekt proširenja kapaciteta LNG Terminala u Omišlju na Krku. Uz to, svoj dio investicije u proširenje nastavit će ove godine i državna tvrtka koja upravlja terminalom LNG Hrvatska. Plinacro, inače, priprema dokumentaciju za drugi veliki investicijski zamah, plinovod Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica u duljini od 308 kilometara.
Manji ulagači
Jadranski naftovod (JANAF) u ovoj godini nastavlja "zelenu tranziciju" prema usvojenoj strategiji kompanije za razdoblje 2022. - 2030. kojom su predviđena ulaganja u obnovljive izvore energije procijenjena između 220 milijuna i 400 milijuna eura. Budući da je JANAF izlistan na burzi, ovogodišnje planove ulaganja prvo mora predočiti ulagačima. U svakom slučaju, najavljena su ulaganja u sunčane elektrane na infrastrukturi kompanije u Omišlju i Slavonskom Brodu.
Slovenski Petrol namijenio je dio od ukupnih ovogodišnjih investicija od 130 milijuna eura, od kojih će 44 posto biti uloženo u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, i za vjetroelektrane u Hrvatskoj. Investicijski zamah u energetici donijet će u ovoj godini i korištenje 43 milijuna eura poticaja iz Modernizacijskih fonda EU za ugradnju solarnih elektrana u domaću industriju. Poticaje je povuklo 166 tvrtki, među kojima su praktički sve koje nešto znače u prehrambenoj (Podravka, tvrtke u sastavu Fortenove, Badel 1862..), tekstilnoj (Galeb, Čateks, HAIX), visokotehnološkoj (Končar, FACC Solutions) ili farmaceutskoj industriji, poput Belupa. Budući da odobrene poticaje iz EU tvrtke moraju nadograditi vlastitim ulaganjima u solarne elektrane, ukupni iznos investicija u ovom slučaju veći je od 60 milijuna eura.
Kada su u pitanju manji ulagači u elektrane, prema podacima Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (Regea) trenutno se razvijaju projekti sunčanih, geotermalnih i malih hidroelektrana ukupne snage od najmanje 400 megavata. Stavimo li potonji podatak u odnos s iznosom od 1300 eura koliko iznosi prosječno ulaganje za novi kilovatsat solarne elektrane, dolazi se do iznosa od 520 milijuna eura pripremljenih investicija u elektrane na "obnovljivce". Koliko će od toga biti i realizirano u ovoj godini ovisi, kao i u slučaju ukupnih investicija u energetiku, o nizu čimbenika, a prije svega od ubrzanja izdavanja potrebnih administrativnih dozvola, ali i cijena električne energije. U svakom slučaju, solarne elektrane prednjače po broju investicija u odnosu na druge elektrane.