Graditelji kontra naručitelja: Najniža cijena u natječajima vodi u kazne i povrat novca EU

Nije u javnom interesu dobiti javnu uslugu po nižoj cijeni, to jednostavno nije istina, ustvrdio je na jučerašnjem skupu Hrvatske komore inženjera graditeljstva (HKIG) posvećenom javnoj nabavi u graditeljstvu Marko Vajdić iz hrvatske podružnice njemačke kompanije DB Engineering&Consulting.

- Ne štiti se javni interes ugovaranjem niže cijene jer je praksa pokazala, pogotovo kada se radi o europskim fondovima, da je rizik od, primjerice, penalizacije kod takvog ugovaranja puno veći. Javni interes je da se projekt u ugovorenom roku u ugovorenom budžetu realizira, da nema penalizacije i povrata novca u fondove EU – ustvrdio je Vajdić, iznijevši analizu javne nabave inženjerskih usluga. Podsjetivši da je 2016. u Zakonu o javnoj nabavi kriterij najniže cijene kao mjerodavan zamijenjen ekonomski najpovoljnijom ponudom, Vajdić je, temeljem spomenute analize, upozorio kako se opet došlo do cijene kao mjerodavne u izboru ponudi jer ponuditelji uglavnom ispunjavaju tražene tehničke kriterije.

- I naručitelji vide da se snižavanje cijene kompenzira kroz kvalitetu odrađenog posla ili pruženu uslugu. A upravo je za kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, kako ga mi shvaćamo, presudna kvaliteta – komentirao je Vajdić.

Matej Mihić iz Zavoda za organizaciju, tehnologiju i menadžment Građevinskog fakulteta u Zagrebu upozorio je na nedorečenost članka 289. Zakona o javnoj nabavi koji govori o izrazito niskoj ponudi na javnim natječajima odnosno, napomenuo je, na nedefiniranost uvjeta pod kojima naručitelj može odbaciti takvu ponudu na natječaju.

- U praksi se pokazalo da naručitelj od ponuditelja ne može dobiti potrebna objašnjenja izrazito niske ponude što otvara niz problema na natječaju – ustvrdio je Mihić.

Predsjednica Hrvatske komore inženjera graditeljstva Nina Dražin Lovrec (na slici) zatražila je da se na javnim natječajima pod povećalo stave izrazito niske cijene ponuditelja.

Evaluacija i reference

Otvarajući skup, predsjednica HKIG Nina Dražin Lovrec upozorila je kako rezultat procesa javne nabave mora biti izbor najbolje ponude, pri čemu se pod najboljom, dodala je smatra ona s najboljim rezultatom evaluacije i s usklađenošću s tehničkim i kvalitativnim zahtjevima graditeljskog projekta.

- Ključna poboljšanja koja predlaže i za koja se zalaže HKIG su ponajprije tehnička sposobnost i reference stručnjaka koje trebaju imati veću težinu u evaluaciji, kako bi se spriječilo da cijena bude dominantan odlučujući faktor – poručila je predsjednica HKIG, založivši se za ‘kontrolu i provjeru neuobičajeno niskih cijena koje predstavljaju veliki rizik za lošu kvalitetu obavljanja usluge‘.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je sudionike skupa HKIG-a da se u Hrvatskoj u javnoj nabavi godišnje dodijele poslovi u ukupnoj vrijednosti od 13 milijardi eura a u Europskoj uniji 14 posto proračuna EU. Govoreći o izazovima koji stoje pred javnom nabavom u Hrvatskoj, Bačić je skrenuo pozornost na nedostatak domaćih radnika.

- Već sada je u nas 60 tisuća do 70 tisuća radnika u građevini iz inozemstva, a u narednim godinama otvoriti će se potreba za dodatnih 11 tisuća do 15 tisuća stranih radnika – procijenio je Bačić. Vršiteljica dužnosti predsjednice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) Maja Kuhar upozorila je sudionike skupa da DKOM svaku drugu žalbu na javne natječaje koju zaprimi utvrdi osnovanom. Pritom, dodala je, valja računati s činjenicom da je u posljednjih nekoliko godina zakonskim izmjenama postupak žalbe na javne natječaje drastično poskupila.

- Povećane su i naknade za pokretanje žalbenog postupka i nagrade koje naplaćuju odvjetnici za usluge u žalbenom postupku. U slučajevima kada žalbeni postupak uspije, naručitelji dolaze u obvezu platiti troškove postupka koji sežu i do 66 tisuća eura – naznačila je v.d.predsjednice DKOM-a.

Među prijedlozima za poboljšanje javne nabave u građevinarstvu koji su se čuli na skupu je i inicijativa da se kod natječaja za velike infrastrukturne projekte ponovno uvede mogućnost angažmana akreditiranih laboratorija u procesu ponude, čime bi se, kako se čulo, osigurala neovisnost i kvaliteta.