O trendu zvanom „The Great Resignation“ pisalo se još početkom prošle godine kada su ljudi masovno davali otkaze, kako se mislilo, potaknuti kaosom pandemije i poslovne nesigurnosti. Svakog mjeseca čak četiri milijuna Amerikanaca dalo je otkaz. Svi su mislili da će taj trend napuštanja posla usporiti, a zapravo se samo pojačava. Prema istraživanju McKinseyja, trenutačno oko 40 posto zaposlenika razmišlja o tome da svom poslodavcu priopći odlazak.
Ako, pak, ne planiraju otkaz, mnogi su u „Quiet Quitting“ modu, odnosno „tihom odustajanju“ koje podrazumijeva davanje nužnog minimuma od sebe na radnom mjestu. Američki Gallup je istraživanjem među zaposlenom radnom snagom zaključio kako je tek trećina doista angažirana na svom radnom mjestu, a polovica radi svoj posao točno po stavkama iz ugovora u radu i ne žele se potruditi ni zeru više. Poslodavci će to nazvati zabušavanjem i, ponekad, prionuti „Quiet Firing“ trendu, pasivno-agresivnom pristupu kojim nadređeni čine radno mjesto i posao neprivlačnim u nadi da će zaposlenik na kraju sam dati otkaz.
Sve ovo oslikava poslovnu atmosferu u kojoj više nego ikad nedostaje kvalitetne radne snage, a motivacija za poslom je mizerna. Situacija se danas čini neodrživom, a svi se pitaju kako je do ovoga došlo.
Ispostavilo se da neopisivo veliku ulogu ima – zadovoljstvo. I pritom se ne radi samo o plaći i benefitima poput službenog auta ili besplatne kave u uredu. Iznimno su važni faktori poput jasne komunikacije na svim razinama, dobre radne atmosfere, mogućnosti napretka, kvalitetnog balansa poslovnog i privatnog. Budući da prosječna osoba tijekom života provede 90.000 sati na poslu, ne čudi da zadovoljstvo, odnosno nezadovoljstvo poslom, može značajno utjecati na vaš život. Stoga, zapitajte se, jeste li sretni na poslu ili ste dio 40 posto globalne radne snage koja želi dati otkaz u sljedećih tri do šest mjeseci?
Život po vlastitoj mjeri
U današnjem poslovnom okuženju više uopće nije dramatično dati ili čak dobiti otkaz. Štoviše, mnogima je upravo to prijeko potreban vjetar u leđa koji ih ohrabri da iziđu iz zone komfora koju pruža stalni posao sa sigurnim prihodima, iako možda baš i nije naš posao iz snova. Zašto, primjerice, ne biste zakoračili u poduzetničke vode ako već godinama sanjate o vlastitom poslu?
Kako uopće početi razmišljati kao poduzetnik? S kojim se izazovima danas najčešće suočavaju poslovni ljudi? Je li pametno miješati obitelj i posao? Kako prepoznati dobre partnere koji nas neće iznevjeriti? Može li se naučiti biti dobar šef ili je to, jednostavno, nešto s čim se rodiš? Na ova i mnoga druga pitanja odgovorila je Jasmina Tofant Reljić, 42-godišnja Zagrepčanka koja je po struci psihologinja i certificirana Gestalt psihoterapeutkinja, stručnjakinja za upravljanje ljudskim resursima te vlasnica savjetovališta ProSelf.
Osim što je stručna za teme iz tzv. biznis psihologije, Tofant Reljić, koja je gotovo 15 godina radila u području upravljanja ljudskim potencijalima na specijalističkim i upravljačkim pozicijama u različitim industrijama, i sama je nedavno prošla cijeli proces prelaska u privatne podzetničke vode.
- Dugo sam razmišljala o otvaranju svog savjetovališta, no nikad nije bio pravi trenutak. Još od upisa studija psihologije, htjela sam pomagati drugima da iskoriste vlastite potencijale za život po vlastitoj mjeri. Zapošljavanjem u ljudskim resursima, djelomično sam ostvarila svoju želju i dugi niz godina sam bila zadovoljna pa je ideja o pokretanju vlastitog posla pala u drugi plan. Javljala se često, ali više na razini nekog dalekog sna za koji još nije vrijeme, iako sam čak i ime svog obrta odavno osmislila. Sada, kad razmišljam o tome zašto mi je tako dugo trebalo da se odvažim, istina je da sam se zapravo bojala gubitka sigurnosti i prelaska u nešto što mi je iz tadašnje perspektive bilo nepoznato i zastrašujuće – ističe psihologinja.
Katalizator ostvarenja snova
No, pandemijska 2020. godina za nju je bila katalizator koji je njezin san o prelasku iz velike korporacije u privatne vode pretvorio u realnost. Nenadano je ostala bez posla i odlučila je da neće tražiti novi posao u nekoj drugoj tvrtki već da je pravo vrijeme da samoj sebi da priliku i pokrene vlastiti posao – savjetovalište Proself.
- Za poduzetništvo me studij, radno iskustvo ni edukacije koje sam prošla nisu pripremili. Nisam uopće bila svjesna da zapravo imam vještine koje su mi potrebne za uspjeh i da sam to znala vjerovatno bih krenula i ranije. Ostanak bez posla me u jako kratkom vremenu natjerao da duboko razmislim o sebi, svojim znanjima i vještinama te o tome kako želim da izgleda nastavak mog karijernog puta. Danas mogu reći da sam sretna što mi se taj otkaz dogodio jer da nije, moj put do poduzetništva bi sigurno bio duži – smatra Tofant Reljić.
Sada uživa u slobodi i fleksibilnosti koju joj pruža „šefovanje samoj sebi“. Sretnija je, kaže, i opuštenija, a vrlo brzo je razvila i svoju bazu klijenata. Obraćaju joj se s različitim izazovima kao što su anksioznost i depresija, gubitak i tugovanje, životne krize i traume, građenje i održavanje kvalitetnih odnosa s drugima, ali i odnosa sa samim sobom.
- Vrlo česta je i tema stresa na poslu te različiti karijerni izazovi, promjena posla, komunikacija s kolegama i nadređenima, postavljanje ciljeva sebi i drugima. S klijentima radim kroz psihoterapiju i savjetovanje, individualno i grupno, a osim rada s privatnim osobama, tvrtkama nudim usluge savjetovanja u upravljanju ljudskim resursima te program stručne podrške pomoći i podrške zaposlenicima. To je benefit za zaposlenike u vidu podrške stručnjaka za mentalno zdravlje u rješavanju različitih problema iz domene poslovnog i privatnog života – objašnjava.
Potavljanje granica
Njezini su klijenti često i sami poduzetnici, a dio izazova s kojima se suočavaju su često vezani baš uz posao.
- Poduzetnicima na početku karijere vrlo često je problem postavljanje granica i vlastitih pravila poslovanja. Pod time mislim da iz straha da ne izgube klijenta, pristaju na poslovne suradnje za koje im je u startu bilo očito da za njih nisu dobre. Spuštaju cijenu, pristaju na nerealne rokove ili posao izvode na način koji klijent traži od njih, a njima zapravo nije prihvatljiv – ističe Tofant Reljić. Jedan od izazova je uključivanje obitelji i prijatelja u posao, što je u Hrvatskoj čest slučaj, iako zapravo nije dobra ideja.
- U životu mora postojati balans poslovnog i privatnog života, a kada osobe koje zajedno žive ili su prijatelji uđu zajedno u poslovnu suradnju najvjerojatnije će vaga prevagnuti u jednu stranu, najčešće poslovnu. Također, treba biti svjestan da će se u poslu prije ili kasnije pokazati razlike, primjerice, u mišljenjima, poslovnim strategijama, potencijalnim poslovnim odlukama i smjerovima poslovanja ili u uloženom trudu. Takve razlike, ako se dovoljno jasno ne iskomuniciraju na početku mogu uzrokovati probleme u nastavku zajedničkog poslovanja, ali i nastavku prijateljstva ili obiteljskih odnosa – smatra psihologinja.
Zato je od ključne važnosti pronaći dobre poslovne partnere. Iako vam se na prvu možda čini da su brat ili prijateljica iz djetinjstva idealni biznis suputnici, ipak je bolje još malo potražiti.
Pouzdan poslovni partner
- Dobra poslovna suradnja je ona koja rezultira zadovoljstvom obje strane, bilo da se radi o pojedinim osobama koji su nam partneri ili tvrtkama, a do toga se dolazi transparentnom i otvorenom komunikacijom o međusobnim očekivanjima te uvjetima i ciljevima suradnje. Kada se oko toga na početku možemo usuglasiti nastavak suradnje mnogo je lakši jer je puno manja mogućnost kasnijeg nerazumjevanja i nezadovoljstva. Važno osjetiti da s poslovnim partnerom dijelite vrijednosti koje su vam u poslu važne. Osim komunikacije, dobra suradnja temelji se na obostranoj prilagodljivosti, povjerenju koje se gradi iskrenošću te poštovanju koje se gradi ravnopravnošću – objašnjava psihologinja Tofant Reljić.
Kao pouzdan partner koji uvijek nastoji poboljšati iskustvo u korist krajnjeg potrošača, ali i samog obrtnika ističe se Hrvatska pošta. Poduzetnicima i obrtnicima nudi fleksibilnu i pouzdanu uslugu dostave, ostavljajući im više vremena za obavljanje svih ostalih zadataka s dnevnog rasporeda, kojih je, čini se, bezbroj kada si sam sebi šef.
U svoju ponudu Hrvatska pošta uvrstila je uslugu slanja paketa paketomatima pomoću kojih poduzetnici mogu slati i preuzimati pakete 24 sata, sedam dana u tjednu. Paketomat je dostupan kada god korisniku odgovara, a i jednostavno se koristi. Ako ga još niste imali priliku koristiti, pogledajte video na službenoj web stranici Hrvatske pošte s uputama kako preuzeti i vratiti svoju pošiljku.
Čak i kada ste zadovoljni jer ste uspjeli podignuti vlastiti biznis, sasvim je moguće da i dalje ne razmišljete kao poduzetnik jer to nije uloga u koju ćete se transformirati preko noći.
- Meni osobno najviše je pomogao razgovor i dijeljenje iskustava s drugim, iskusnijim poduzetnicima. Kako su se suočili s nekim problemom, kome su se obratili, kako su dolazili do klijenata, koje su greške radili. Sve su to pitanja za koja mi je bilo jako važno čuti odgovore onih koji su to već prošli pa su iskusniji. Na početku poduzetničke karijere sama sam sebi obećala da ću „zauzdati“ vlastiti perfekcionizam te da je ok pogriješiti i učiti iz vlastitih grešaka – ističe zagrebačka psihologinja.
Tajna dobrog šefovanja
Na koncu, svi mogu postati poduzetnici, no malo tko će postati dobar šef svojim zaposlenicima. Postoje ljudi koji imaju predispozicije za dobre upravljačke pozicije, koji su rođeni s tom crtom osobnosti, no uz više truda i vježbe inzistirajući na mekim komunikacijskim vještinama, ipak se može naučiti biti dobar šef.
- Smatram da je dobar šef onaj koji svojim zaposlenicima jasno komunicira viziju i misliju tvrtke, očekivanja, ciljeve i zadatke, a onda im daje slobodu i povjerenje da rade svoj posao onako kako smatraju da je najbolje. Naravno, šef treba biti tu za pomoć zaposlenicima, no ne bi im smio „visiti nad glavom“ i mikromenadžirati ih. Treba znati kako na adekvatan način motivirati ljude, istovremeno im biti dovoljno blizak, ali i održati profesionalnu distancu važnu za odnos šefa i zaposlenka – govori Tofant Reljić.
Vjera u sebe i samopouzdanje neophodni su za ostvarenje snova. Nažalost, vrlo često ljudi koji imaju puno znanja upravo se zbog nedostatka samopouzdanja ne odlučuju na ulazak u poduzetništvo iako bi bili omiljeni šefovi.
- Zakoračiti iz zone komfora u nepoznato je proces. Podrazumijeva jačanje naših osobina koje nam možda do sad nisu trebale, suočavanje s drugačijim izazovima koje dosad nismo imali i, naposljetku, izgradnju novog „identiteta“ - ja kao poduzetnik. Razgovor sa stručnjakom može puno pomoći u ovom procesu u vidu osvještavanja vlastitih jakih strana i jačanja samopouzdanja. Nije lako krenuti u nepoznato, pogotovo ako nam o poznatom ovisi egzistencija. Stoga, ako postoji mogućnost pokretanja vlastitog posla uz postojeći i paraleni rad neko vrijeme to mi se čini kao dobra opcija za početak, a razni programi sufinanciranja samozaposlenja mogu biti dobar financijski oslonac, barem su meni bili – savjetuje psihologinja Jasmina Tofant Reljić koja je ostvarila svoj poduzetnički san.
A imate li vi ono što je potrebno da se u potpunosti posvetite vlastitom poslu te je li pravo vrijeme da ostvarite svoj san i postanete poduzetnik, saznajte u našem kvizu!
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske pošte.