Što vam prvo padne na pamet kada čujete riječ „miš“?
Devedesetih, primjerice, nije bilo dvojbe. Znalo se da je miš onaj mali glodavac, no to je bilo vrijeme prije računala, hardvera, softvera i interneta.
Danas su veće šanse da će mnogi, posebice mlađe generacije koje su rođene u duboko informatiziranom svijetu kao što su generacija Z (rođeni između 1995. i 2012.) te generacija Alfa (rođeni od 2013. nadalje), prvo pomisliti na pomagalo koje im stoji kraj laptopa. Ovo je primjer koji dobro oslikava činjenicu da se jezik mijenja i prilagođava sukladno promjenama u funkcioniranju društva.
Velike promjene u jezičnoj riznici svakako su nastupile općom informatizacijom građana, stoga je velik broj novotvorenica, ali i postojećih riječi koje su dobile nove definicije vezan upravo uz ovu etapu nastavka procesa industrijalizacije, mehanizacije i automatizacije društva. Primjerice, prije su svi znali da je miš mali glodavac šiljaste njuške i duga repa, kako stoji u rječnicima, a otkad je računala, on je postao i vanjska računalna komponenta koja upravlja kursorom (strelicom ili sl.) na ekranu te pritom služi za komunikaciju korisnika sa softverom.
Isto je, recimo, i s trolovima. Danas rijetki prvo pomisle na nadnaravna bića iz skandinavske mitologije koja se pojavljuju u liku patuljka ili na lutke raščupane kose i ružnih, ali simpatičnih lica, kako stoji u rječniku. Trolovi sada obitavaju u internetskim bespućima, a u svakodnevnom jeziku najčešće označavaju osobe koje svojim objavama ili komentarima siju neslogu tako što započinju svađe ili uznemiravaju ljude.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
Ako je nešto istaknuto kao viralno, ranije se isključivo smatralo da to znači da je virusno, odnosno uzrokovano virusom. U suvremeno doba kada nekome govorite o, primjerice, viralnom videu, to ne znači da je on zarazan već da se širi velikom brzinom, poput virusa, no putem interneta.
Jezik je živ
Sve su ovo slučajevi 'starih' riječi koje su zbog društvenih promjena dobile nova značenja. S eksponencijalnim napretkom društva u pogledu veće ravnopravnosti i osviještenosti vrijeme je za prihvaćanje promjena mnogih zastarjelih definicija riječi. Dobru praksu svijetu pokazao je Dictionary.com, vodeći svjetski digitalni rječnik, koji je 2020. godine revidirao više od 15.000 definicija kako bi ih osuvremenio, lišio predrasuda i doveo ukorak s novim društvenim okvirima. Mnoge promjene su se ticale izraza vezanih uz rasu, LGBTQIA populaciju te ekologiju.
Dok neke riječi poprimaju nove definicije, druge se tek kompletno osmišljavaju, a treće se prestaju učestalo koristiti pa postaju arhaizmi i sve je to normalan proces jezičnog razvoja. Jer, iako mnogi to zaboravljaju, jezik nisu samo abeceda, slova i pisma. Jezik je i stil i ton i navike koje ljudi usvajaju u svrhu međusobne komunikacije.
- Jezik je živ organizam, rijeka koja neprestano teče i neprestano se bistri i muti… - govorio je svojedobno veliki književnik Meša Selimović s ciljem da istakne činjenicu kako nove riječi i definicije nastaju prateći razvoj društva.
No, nove riječi često izazivaju podsmijeh građana jer se smatra da su male šanse da se ikada ustale u jeziku, poput recentne ideje da umjesto riječi pandemija koristimo velepošast. Novotvorenice, zapravo, često nastaju zbog purističkih razloga, kao što je slučaj s riječi dalekovidnica koja je trebala zamijeniti posuđenicu televizija pa u tome nije uspjela. Ponekad, pak, novotvorenice nastaju iz sušte potrebe, odnosno zbog izvanjezičnih čimbenika kao što su tehnička i znanstvena dostignuća, otkrića, izumi ili, pak, društvene pojave i promjene. Tako su, primjerice, nastale riječi: padobran, računalo, samoposluživanje i neboder.
Isti problemi
Sagledavši povijest hrvatskog jezika, slične probleme s nevjernim i kritičnim građanima imao je i jezikoslovac Bogoslav Šulek u 19. stoljeću kojeg su ismijavali i optuživali zbog njegovih neuobičajenih novotvorenica, dok je on zapravo stvarao nove riječi zbog novih potreba. Velik broj njegovih domišljatih izraza i danas svakodnevno upotrebljavamo, a neki od njih su glazba, skladba, zdravstvo, kolodvor, toplomjer, proračun, pustolovina, velegrad, kao i kemijski elementi kisik, vodik, dušik i ugljik te brojne druge.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
Usporedimo li se s Amerikancima i Nijemcima, oni su u odnosu na nas mnogo fleksibilniji u mijenjanju jezika. Kao nove riječi uvijek biraju one koje su već potvrđene u upotrebi, najčešće iz političkoga i društvenoga života, samo im pripisuju nov, promijenjeni sadržaj.
Amerikanci su za riječ 2021. godine izabrali riječ insurrection, za koju smatraju da najbolje opisuje nasilni pokušaj preuzimanja vlasti koji se u njih dogodio 6. siječnja 2021. (za razliku od coup i riot). Nijemci su, pak, za riječ godine odabrali već postojeću riječ Wellenbrecher, odnosno lukobran, u doslovnom prijevodu onaj koji lomi valove, koja ima novo značenje, a odnosi se na zaštitne mjere protiv pandemijskih valova, mjere koje su ih 'lomile'.
Društvene promjene, dakle, nedvojbeno potiču i jezične promjene stoga možete zamijetiti kako poznati rječnici engleskog jezika kao što su Merriam Webster i Oxfordski rječnik čak nekoliko puta godišnje dodaju nove i tipično vrlo trendi riječi koje nerijetko potiču s društvenih mreža poput sveprisutnog TikToka. Primjerice, Merriam Webster je lani dodao amirite (slengovsku riječ koja se koristi u pisanom jeziku za frazu am I right, u prijevodu 'jesam li u pravu') te dad bod (izraz koji opisuje stas koji se smatra tipičnim za prosječnog oca). Oxfordski engleski rječnik još je 2011. na svoje stranice uvrstio skraćenice FYI (for your information, za tvoju informaciju), LOL (laughing out loud, glasno se smijem) te OMG (oh my god, o moj Bože).
Zastarjela definicija
Baš kao što su riječi miš, trol i viralno s vremenom evoluirale i u društvu dobile nova značenja, isti je slučaj i s riječi domaćica koja se s vremenom znatno udaljila od postojeće jezične definicije.
No, u relevantnim rječnicima hrvatskog jezika još uvijek je ustaljena ova definicija:
domàćica, ž.
1. a) žena domaćina, ona koja je supruga domaćinova
1. b) ona koja nije zaposlena izvan kuće, koja vodi kućanstvo, kućanica
2. a) ona koja upravlja posluživanjem, brine za domaći ugođaj
2. b) ona koja brine za putnike, stjuardesa
Etimološki gledano, u korijenu riječi domaćica nalazi se riječ domaći, što je izvedeno od riječi dom (praslavenski *dòmъ u značenju 'kuća'). Riječ domaći potječe od praslavenske riječi *domatjь i nalazi se u većini hrvatskih dijalekata i u brojnim slavenskim jezicima (slovenski, poljski...).
Ipak, mnogi smatraju kako pojmovi „domaćica“ i „kućanica“ nisu sinonimi jer se u prvom slučaju radi o zaposlenoj ženi koja se uz svoj posao brine o kućanstvu, dok se u drugoj situaciji radi o ženi koja nema plaćeni posao, već se bavi neplaćenim kućanskim radom.
Kraš je zato pokrenuo inicijativu za osuvremenjavanje pojma domaćica u rječnicima jer, kako ističu, vjeruju da svatko tko se brine za svoj dom, ukućane i goste, bez obzira na spol, uzrast, zanimanje ili bračni status može reći: #IJaSamDomacica.
Istovremeno, u svakodnevici je vrlo malo aspekata u kojima su žene i muškarci ravnopravni. Čini se da su podjednaki samo kao kupci Domaćice - žene 50,8 posto i muškarci 49,2 posto, stoga bi bilo sjajno da se slična ravnopravnost očituje i u definiciji pojmova domaćica i domaćin u relevantnim hrvatskim rječnicima.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
Evo, o čemu se radi.
Već sigurno znate da je Kraš u sklopu ove kampanje izdao Domaćicu u posebnom izdanju. Na kutije mnogima omiljenih keksa su uz natpis Domaćica dodali i nekoliko čestih zanimanja među kojima su prodavačica i pravnica. No, znate li kako glase definicije ovih riječi? Ne morate ići istraživati po rječnicima u knjižnicu, već i u svima dostupnim online rječnicima možete uočiti da je definicija prodavačice jednaka onoj prodavača, a definicija pravnice ista je kao i ona za pojam pravnika. No, u slučaju domaćica i domaćin to nije tako. Definicije se znatno razlikuju.
Naime, definicija te iste opće imenice u muškom rodu glasi ovako:
domàćin, m.
1. a) glava obitelji, onaj koji upravlja domom
1. b) onaj koji je privržen domu, koji dobro vodi dom
1. c) onaj koji ugošćuje ili prima goste
2. onaj koji se po dužnosti brine za neku zgradu, prostorije i sl.; domar
3. onaj koji je i u počasti na prvom mjestu neke svečane priredbe ili prigode
Dok je domaćin "glava obitelji, privržen domu kojeg dobro vodi i prima goste", domaćica je "žena domaćina, supruga domaćina", definira se u odnosu na njega kao da bez domaćina ne postoji ni domaćica. Ovakva definicija je krajnje neravnopravna te čak i uvredljiva za sve žene od kojih se od pamtivijeka očekuje da bespogovorno izvršavaju sve kućanske poslove i brinu o domaćinstvu uz svoj posao koji obavljaju na radnom mjestu. Zapravo, mnoge žene obavljaju dva posla, samo što za jedan od njih nisu plaćene i malo tko ga u društvu uopće smatra poslom. Baš kao što je nužno težiti za ravnopravnošću u svakom društvenom aspektu, tako treba mijenjati i jezik, učiniti definicije domaćice i domaćina ravnopravnima. Naravno, promjena jezika je samo prvi korak jer nakon toga je potrebno uvesti ravnopravnost u kućanstvo. Naime, Kraš je prije početka kampanje proveo istraživanje u suradnji s agencijom Ipsos i otkrio porazne podatke – 70 posto odraslih žena, 51 posto odraslih muškaraca, 73 posto tinejdžerica i 72 posto tinejdžera tvrdi da žene obavljaju veći dio poslova u kućanstvu. No, postoji prostor za napredak jer je to isto istraživanje otkrilo da 7 od 10 muškaraca shvaća da bi trebali biti više uključeni u obavljanje kućanskih poslova. Upravo zato Kraš poziva članove kućanstva da prijeđu s riječi na djela te da sudjeluju u poslovima domaćinstva i na taj način potaknu promjenu u društvu.
- Kroz suradnju s predstavnicima organizacija civilnog društva radit ćemo na konkretnim promjenama kako bismo promicali i osnaživali ravnopravnost kod djece i mladih te osvijestili o važnosti ravnopravnog doprinosa u obavljanju poslova u domaćinstvu - kažu u Krašu.
Vrijeme promjene
Stoga su u kompaniji odlučili snagu brenda i imena Domaćice posvetiti ovim važnim pitanjima pozivajući na promjene u kojima svatko od nas može sudjelovati. Potpišite zamolbu i dajte podršku inicijativi Kraša:
Kraševu inicijativu podržao je hrvatski jezikoslovac dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
- Podržavam ovu kampanju jer se njome utječe na neke ustaljene jezične definicije kojima je potrebna promjena, koja je u ovome slučaju možda važnija u društvenome, nego u jezikoslovnome smislu. Isto tako, važno je osvješćivanje govornika hrvatskoga jezika da je jezik živ organizam, da se mijenja, ali i da na te promjene možemo svi utjecati, odnosno da promjene u jeziku ne ovise samo o jezikoslovcima nego i o svim govornicima hrvatskoga jezika – rekao je Jozić.
Objasnio je i kako bi, prema njegovu stručnom mišljenju trebala glasiti nova, osuvremenjena definicija riječi domaćica.
- Kada govorimo o izmjenama definicije, one bi trebale ići u smjeru osvješćivanja govornika hrvatskoga jezika kako je domaćica, baš kao i domaćin, žena koja je vlasnica doma ili kakva objekta te koja se brine o svome domu. Uostalom, korpus pisanih suvremenih tekstova na hrvatskome jeziku potvrđuje upravo takvu definiciju domaćice kao najčešću. Status domaćice kao svake žene koja se brine za svoje kućanstvo ne mora biti uvjetovan njezinim bračnim statusom ili činjenicom je li zaposlena izvan kućanstva ili u kućanstvu – zaključio je Jozić.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Kraša.