IDEJA ZA IZLET

Mala regija puna iznenađenja! Evo što raditi na šarmantnom sjeveru Zagorja

Posjetili smo Cesticu, Donju Voću, Klenovnik, Maruševec, Petrijanec i Vinicu i provjerili što nude

Grešna pilnica

 Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

Varaždinska županija turistički je itekako ažurna. Brojke kažu da je županiju lani posjetilo čak 66 posto više turista nego godinu dana ranije. Svako zlo za neko dobro, kontinentalni je turizam u pandemiji doživio pravi procvat. Poduzetni sjevernjaci nisu čekali. Vlastitim su novcem izgradili kapacitete, od već su otpisanih djedovina napravili sjajne kuće za odmor. Kuće za odmor s pričom Varaždinske županije visoko kotiraju na turističkom tržištu kontinentalnog turizma. Iznenada je svaka, pa i najmanja, općina Varaždinske županije imala potrebu za turističkom zajednicom. S turizmom, otvorio se cijeli jedan novi svijet gospodarskih mogućnosti i valjalo je iz njega izvući najbolje.

image

Klenovnik

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

Sve te male, seoske zajednice nisu mogle bogzna što, niti su kadrovi imali neko vrednije iskustvo za veliki izazov pred kojim su se našli. Tako su se odlučili udružiti i prošlog mjeseca osnovati Turističku zajednicu Sjever Zagorja. Šest je općina zajednički krenulo u lov na svoj dio turističkog kolača.

Potencijala im ne manjka. Svaka od njih ima svoje adute, a svi su zajedno itekako vrijedni jednog vikend posjeta. Još da je to produženi vikend...

Turističku zajednicu Sjever Zagorja čine Općine Cestica, Donja Voća, Klenovnik, Maruševec, Petrijanec i Vinica. Direktor Turističke zajednice Varaždinske županije Miran Bojanić Morandini kaže da su te općine smislena geografska, kulturološka i gastro enološka cjelina, "pa je ovo najbolji potez za njihovu turističku budućnost".

Budući da su sve te općine međusobno blizu, potpuno je svejedno kojim redom ih obići. Prije polaska na zanimljivu avanturu sjeverom Zagorja, pametno bi bilo rezervirati noćenje. Kuće za odmor za takav se izlet ne čine dobrim odabirom, jer one su destinacije same za sebe, cijena im je veća, i jedna noć u njima nije opcija. Uglavnom su i bukirane mjesecima unaprijed.

image

Grešna pilnica

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

Naš bi izbor bio Grešna pilnica, seoski turizam u okolici Klenovnika ili Majerling u Petrijancu. Trebamo li jednom riječju opisati Grešnu pilnicu, najbolja bi bila - živopisno. Seosko imanje s glavnom kućom i gospodarskim zgradama, zahvaljujući brdovitom terenu, na nekoliko razina. Ima pilnica i Etno muzej s 3000 eksponata, ali cijelo imanje izgleda kao jedan muzej. Jede se i pije samo domaće, a otvaranje čepa s boce bučina ulja kojim ćete preliti netom ubranu salatu, mirisna je rapsodija. Poslije finog, domaćeg ručka, zgodno je prošetati motivacijski poučnom šetnicom do izvora.

image

Grešna pilnica

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix
image

Grešna pilnica

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

Cijelo imanje njegovano je s ljubavlju, vidi se. Milijun sitnica iz prošlosti našlo je svoje mjesto u nekom kutu, na stolu, polici, stepenicama, brežuljku... I ništa nije slučajno tu gdje jest, vlasnik imanja Izidor Gladović-Žiga za svaku svoju stvar zna gdje je i zašto je tu. Vrt ljekovitog bilja fino miriše. Restaurirani stari traktori, vozilo Vilme i Freda Kremenka, kamion registriran osamdesetih, s tek 2000 prijeđenih kilometara, motocikli oldtimeri... Ima tu svega. Nereda nema.

Pred ulazom u podrum, na vrhu stepenica, kojima se ulazi u utrobu zemlje, ogromna je boca. U nju se ubacuje sve voće koje raste na imanju kad već prezrije. Uz dodatak rakije, ali ne i šećera, moćnog je okusa.

Taj su podrum etno kuće, certificirane kao takve i same dio muzejskog eksponata, od davnina nazivali "grešna pilnica", ime pod kojim je i cijelo imanje postalo poznato.

- Gazda Aftek bio je jako živahan, pa je ženama koje su došle po vino ili rakiju, opraštao plaćanje u zamjenu za kratki užitak. Nedavno je preminula posljednja njegova "mušterija", žena koja se nije ustručavala potkrijepiti takve priče - kaže gazda. Bivši vatrogasac i privatni poduzetnik, turizmom se, kaže, počeo baviti jer se voli družiti s raznim svijetom.

- I otac mi je rekao, radi sine nešto da iza sebe ostaviš trag.

Na imanju je sve baš kao nekad, izuzev soba za spavanje, svake sa svojom kupaonicom, uz sve pogodnosti modernog vremena. Iako dolaze okusiti prošlost, komfora se gosti nerado odriču. Vikendom je pilnica otvorena uvijek, ali za grupe od deset ljudi, bez problema će raditi i preko tjedna. U Etno kući sve je spremno za koncert. Uz pijanino, tu su cimbule, citre, bas, bugarije, bisernice, trube, klarineti... ali i gramofon na ručno navijanje.

image

Klenovnik

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

Na vrhu brda, 475 metara nadmorske visine, iznad Klenovnika, u selu Vukovoj, crkva je Sv. Vuka Regensburškoga, sagrađena prije 1508. godine. Sveti Vuk, jedan od najomiljenijih njemačkih svetaca, zaštitnik je, između ostaloga, od neplodnosti.

Onako na vrhu brda, s prekrasnim pogledom, idealno je mjesto gdje se vrijeme može provesti u miru. Prošetati šumom, uz kratki piknik za grubim drvenim stolom na platou pokraj crkve.

image

Klenovnik, crkva Sv. Wolfganga Ragensbuschkog

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

Klenovnik, inače poznat po Bolnici za bolesti dišnih puteva, smještenoj u starom dvorcu, zanimljiviji je no što će se steći dojam čitamo li o općini na Googleu. Nema ponude na jednom mjestu, a to bi baš nova turistička zajednica trebala riješiti.

Licitarska kuća Gladović najšarenije je zdanje u općini, čija se gazdarica voli igrati bojama.

image

Klenovnik, licitarska kuća Gladović

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix
image

Klenovnik, licitarska kuca Gladović

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

I licitarska srca, koja izrađuje kao treća generacija u obitelji, u proljetnim su bojama. Neobičnima, naviknuti smo na crvena. Ova su zelena, žuta, pastelnoplava, nježno roza, kakva je tražila unuka gospođe Slavice. U licitarsku se kuću može najaviti i uz kratku se poduku okušati u izradi licitarskih srca. Iako se tako zovu, ne rade se samo predmeti srcolikog oblika. Sad, uoči Uskrsa, izrađuju se u obliku jaja, leptira i cvjetova. Na zidu radionice svjedodžba je prvog licitara u obitelji, Martina Gladovića iz 1939. godine.

- Trebamo inzistirati na tome da se djeca upoznaju s našom tradicijom i obrtima. Tu smo. Puno je posla i s najmanjih srcem, a djeca osobito uživaju u njihovoj izradi. Želi li obitelj doći i okušati se kao licitari, dovoljno nas je koji dan ranije nazvati - kaže Slavica.

Vinica je veliko otkriće. Već i zbog Arboretuma Opeka, a kamoli kad putnik shvati da arboretum, koji sa svojih 100.000 primjeraka raznolikog bilja spada u parkove engleskog stila, i nije jedino što se u Vinici isplati vidjeti.

image

Arboretum Opeka u Vinici

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

Arboretum je dio perivoja dvorca Opeka iz 17. stoljeća, koji su dva stoljeća kasnije počeli uređivati tadašnji vlasnici, grofovi Draškovići. Kako nisu imali muških potomaka, udajom kćeri Ferdinande za grofa Marka Bombellesa, oni dobivaju dvorac. Grof Marko s brojnih je putovanja diljem svijeta, donosio egzotične sadnice, pa uz bečke arhitekte hortikulture, park pretvorio u pravi arboretum. Dok je dvorac bio u vlasništvu Bombellesovih odlično je održavan, ali kad su državne institucije preuzele brigu, dvorac je propao. Doslovno, napola je razrušen. Od 2007. godine zaštićeno je kulturno dobro, a prošle je godine počela i njegova obnova, koju s 80 milijuna kuna financiraju fondovi EU. U njemu će biti Regionalni centar kompetentnosti u poljoprivredi. Uz Maksimir i Križovljan grad, Opeka je najvredniji park kontinentalne Hrvatske.

Arboretum je idealan za dugačku šetnju, u kojoj se puno može naučiti, ali i za romantiku.

U središtu Vinice okružene bregima, stup je srama, "pranger".

image

Općina Vinica, Pranger - sramotni stup

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

Vinica je još od 1580. godine poznato sajmeno mjesto. Tko je bio uhvaćen da vara na mjeri prilikom prodaje svojih proizvoda, vezali bi ga za kameni stup i išibali.

Cestica je općina koja se dulje vrijeme ozbiljno posvećuje turizmu. I prvi predsjednik nove Turističke zajednice Sjever Zagorja, načelnik je Cestice, Mirko Korotaj. Valjda najbrdovitije područje Varaždinske županije, uz granicu sa Slovenijom, moćno je i lijepo. Tepaju joj da je baš po mjeri. Dobar spoj sjevernjačke discipline i zagorskog hedonizma. Uz Križovljan, najsjeverniji zagorski dvorac uz Dravu, gradi se autokamp vrijedan 21 milijun kuna. No, na kamp će se još pričekati.

image

Lovrini vinogradi

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

Vinarija i kušaonica vina Lovrini vinogradi, mjesto je koje turisti u Cestici ne zaobilaze. Obitelj Matijašec na šest hektara ima 24.000 zasađenih trsova. Orijentirani na kvalitetu, prinos je relativno niski, po berbi oko 30.000 litara. Vina im opisuju kao aromatična i svježa. Strmi, južni vinograd, suncem obasjan cijeli dan, veličanstveni je prizor.

image

Lovrini vinogradi Ivana Matijašeca

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix
image

Ivan Matijašec

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

Restoran Žmah duboko u podnožju, zgodan je za predah. Hrana je fina, ambijent ugodan, a osim jela po narudžbi, izletniku je dobro znati da Žmah nudi i jeftine domaće gablece. Istina, samo preko tjedna, pa nisu opcija za vikend.

Samo nekoliko kilometara dalje je i Petrijanec, sa svojim, za široku publiku najpoznatijim restoranom na području Turističke zajednice Sjever Zagorja, 4M. Lovačka obitelj uvijek na meniju ima i jela od divljači. Neobično je vidjeti da je neki restoran stalno pun, bilo to usred tjedna ili vikenda, po danu ili navečer, kao što je 4M.

Tu, u Petrijancu, je Majerling, sjajno imanje za one koji vole konje. Mladi vlasnik Filip Rožmarić u njih je zaljubljen, a misija mu je približiti ih mlađim generacijama.

image

Majerling u opcini Petrijanec

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

- Najbolji način kako bi se naučilo biti odgovoran. Konj treba svakodnevnu njegu, jahanje, pažnju, timarenje - kaže Filip.

Imanje je u obitelji 30 godina, a zadnje tri obitelj ga uređuje kao imanje za odmor. Majerling ima lijepe, velike sobe, jednako dostupne za višednevni odmor ili kako bi se samo prespavalo. Sauna i jacuzzi su tu, a bazen stiže uskoro.

Došli smo nenajavljeni, na drugoj se kući užurbano radi, ali sve su sobe uredne i spremne kao da gosti čekaju pred vratima.

image

Majerling u opcini Petrijanec, Filip Rozmarić

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

Konji su najvrednija akvizicija Majerlinga. Među pastusima je zvijezda Cezar, danas umirovljeni višestruki državni prvak s Filipom u skakanju preko prepona. Skakali su njih dvojica i na svjetskim kupovima i svjetskim prvenstvima, Balkanskom kupu. Svi su konji raspoloživi za jahanje, samo Cezar uživa svoje umirovljeničke dane. Osim kad treba na pripust, gdje je aktivan kao i prije. Rožmarići su i cijenjeni uzgajivači vrhunskih grla.

Uz školu jahanja, za goste Majerlinga organizirana su jahanja livadama i šumama Varaždinske županije, što je odličan način za obilazak sjevera.

Maruševec je adresa mnogima najljepšeg dvorca u Hrvatskoj, pa je velika šteta da nije turistički angažiran, čak ni kako bi se prošetalo perivojem. Dvorac je zaista veličanstven u svojoj ljepoti, moćan, no vlasnik, iz slovenske loze obitelji Pongratz, koji živi u Austriji, dvorac koji se spominje još u 14 stoljeću, zaključao je za javnost. Prava je to šteta za ljubitelje baštine.

image
Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

Donja Voća jedna je od najmanjih općina Varaždinske županije, ali trudi se, barem turistički, biti velika. Spilja Vindija, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj, i park prirode, dobar je turistički adut. U Vindiji su 1974. godine pronađeni jedni od najbolje sačuvanih ostataka neandertalaca na svijetu. Svi nalazi upućuju na to da se špilja koristila za život i kao skrovište četrdesetak tisuća godina prije Krista, pa sve do 9. stoljeća poslije Krista.

Virtualna "Voćanska etno hiža" zabavno je iskustvo. Život Voćanaca prije sto godina prikazan je kroz hologramski prikaz uz 3D tehnologiji.

Varaždinska županija vrelo je turističkog potencijala. Već je vožnja zagorskih bregima od jedne do druge destinacije s našeg popisa, a koji je mogao biti i znatno duži da je više mjesta, uzbudljiv doživljaj. Ljepota samo takva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. prosinac 2024 16:42