Kod nas je tada već bilo oko 30 stupnjeva Celzijusa. Pravo ljeto koje kalendarski još nije ni počelo. Kraj svibnja. Čovjek bi poželio malo osvježenja. I onda sam sletjela u glavni grad Švedske- kako ga zovu Venecija sjevera. I kratki rukavi više nisu bili dovoljni. U Skandinaviji je vladalo rano proljeće, bar po temperaturama. Dok je sve ostalo najavljivalo početak ljeta kao njihovi primjerice ultra dugi dani koji traju i 19 sati. I baš to bilo je savršen spoj za tri dana obilaska prijestolnice Skandinavije- Stockholma.
Možda da za početak kažem kakvi su bili prvi dojmovi. To je ono što ti zapravo obilježi putovanje i ostane najviše u sjećanju. Iako je taj prvi dan padala kiša, apsolutno vam to u Stockholmu ne smeta jer se Šveđani prilagođavaju vremenu, bilo ono kiša, vjetar li sunce. Odjeća i obuća su tu da se mijenjaju sukladno tim uvjetima, a ne obratno. I zato sam odmah prigrlila taj njihov stav i uživala u kišnom i prohladnom danu po kojem je grad izgledao fantastično. Doduše, Stockholm čini mi se uvijek izgleda fantastično jer je jednostavno prelijepo organiziran i uređen grad, bez gužvi u prometu, bez smeća, bez pogrešno parkiranih automobila, sa širokim pješačkim i biciklističkim stazama, bez oronulih fasada...
Grad je to u kojem u sve lijepo funkcionira i nevjerojatno je miran. Možda stoga jer još uvijek u svibnju nema puno turista, ali i zato jer je ograničen promet u glavnom gradu Švedske gdje se jako razmišlja o ekologiji i zaštiti okoliša. To je vidljivo na svakom koraku, posebno kada je u pitanju prijevoz. Jer bicikle i električni romobili su u većini. Vladaju gradom, za razliku od automobila.
Iako mi je bila želja unajmiti biciklu ili romobil, na kraju sam odustala od te ideje i koristila najbolje prijevozno sredstvo- svoje noge. Obišla sam cijeli grad u nekoliko navrata i na svakom koraku ostala jednostavno oduševljena Stockholmom.
Jer iskreno nisam imala previše predodžbi što glavni grad Švedske nudi, osim činjenice da se nalazi na vodi i da je ispresijecan raznim mostovima i kanalima zbog čega je i dobio laskavu titulu Venecije sjevera. Stockholm, naime, leži na 14 otoka i nekoliko poluotoka međusobno povezanih s pedesetak mostova. No, uvelike se razlikuje od Venecije. Skandinavija nudi jednu sasvim drugačiju energiju od juga koja vas može skroz obuzeti. Tu vlada neki poseban mir koji će vas uvesti u pravi zen. Nema one uobičajene hektičnosti velikih svjetskih metropola.
Glavno pitanje je naravno što posjetiti. Morate znati da je to grad velike povijesti, značajne arhitekture i umjetnosti te brojnih muzeja. Zbog toga je jako teško odabrati top tri atrakcije koje obavezno u Stockholmu morate vidjeti. Po mom izboru broj jedan je ipak Muzej Vasa. Sigurno se pitate kako jedan muzej može biti bitniji od nekog upečatljivog "landmarka" u centru grada. E pa, meni je bio jer je to uistinu možda nešto najljepše i najimpresivnije što sam ikada vidjela uključujući crkvu svetog Marka u Vatikanu i Aja Sofiju u Istanbulu.
Ovaj muzej je zapravo "obučeni" ogromni drveni jedrenjak iz daleke 1628. godine. Svojom veličinom i izradom jednostavno će vas izbaciti iz cipela i kada uđete unutra nećete slušati ni vodiča, niti ćete pratiti grupu, niti ćete znati što se dešava oko vas. Kao opijeni približit ćete se toj drvenoj grdosiji koja je ležala u mulju Stockholma prije nego je izvađena šezdesetih godina prošlog stoljeća na svjetlost dana. I onda restaurirana i rekonstruirana kakva je bila u vrijeme gradnje.
Ne znate što ćete prije gledati i doista pola dana u tom muzeju bilo bi vam dovoljno da Vasu, kraljevski vojni jedrenjak obiđete kako spada. Da se razumijemo, na jedrenjak ne možete ući, možete ga obići u na brojnim multimedijalnim ili običnim pločama koje su smještene u zakucima oko jedrenjaka saznat ćete sve o Vasi, kada je potonuo, tko je bio na njemu, čemu je služio, gdje je izgrađen i zašto. Te još mnoštvo drugih informacija koje su vam tada jako bitne. Mene one dok nisam obišla jedrenjak na nekoliko nivoa nisu baš zanimale. Tek kada sam upila brod toliko da mi ostane dovijeka urezan u pamćenje, počela sam čitati oko sebe. A to je more informacija. Od same povijesti do činjenice kako je pronađen te izvađen iz mora, ali i rekonstruiran. Jer ponovno vratiti život takvom jedrenjaku, koji slovi za jedini takav očuvan na svijetu trebale su godine mukotrpnog posla stručnjaka svih razina. I srećom da su bili tako vrijedni pa da možemo ovo danas vidjeti.
Vasa ili Wasa je dakle švedski ratni brod izgrađen između 1626. i 1628. godine za švedskog kralja Gustava II Adolfa. Izgrađen je u stockholmskom brodogradilištu, a nakon izgradnje potonuo je na svom prvom putovanju, i to samo 2 kilometra dalje od luke. Bilo je to davnog 10. kolovoza 1628. Vasa je potonuo jer je bio glomazan i nestabilan, no bilo mu je dopušteno isploviti unatoč nedostacima. Ono što je nevjerojatno je činjenica da je tako veliki jedrenjak prevrnuo povjetarac.
S morskog dna pokušali su novi brod izvaditi još u 17. stoljeću, ali s tadašnjom tehnikom to je bilo nemoguće. I tako sve do 24. travnja 1961. godine. Većina njegovih vrijednih brončanih topova spašeni su u 17. stoljeću. Na brodu je sačuvano tisuće artefakata i ostaci najmanje 15 osoba oko trupa i u njemu. Našli su i mnoge predmete kao što su odjeća, oružje, topovi, alati, novčići, pribor za jelo, hrana, piće i šest od deset jedara. Sam brod i predmeti pronađeni na njemu pružaju povjesničarima vrlo precizan uvid u pomorsko ratovanje, tehnike brodogradnje i svakodnevni život prve polovice 17. stoljeća. Svoj je muzej ovaj jedrenjak, najveća atrakcija Švedske, dobio 1987. godine. Vidjelo ga je na desetke milijuna ljudi. I pažnju će i dalje plijeniti jer je zbilja nešto izvanredno.
Kada ste već u tom muzeju, svakako je tada vrijeme da se obiđe i zeleni otok Djurgården koji je povezan s kopnom mostom. Ovdje se osim muzeja Vasa nalazi i niz drugih muzeja kao što je primjerice Nordijski muzej, Muzej Vikinga, Skansen - open air muzej koji prikazuje povijest i običaje Švedske. Samo za obići sve te atrakcije te zabavni park u ovoj zoni slobodnog vremena, trebala bi vam bar dva dana. Svi su oni uklopljeni u predivan veliki vrt i park u kojemu će ljubitelji zelenila i hortikulture doći na svoje. Dakle, uživala sam. I cijelo vrijeme imate pogled na brojne brodove, jahte, jedrenjake. Jžer Stockholm je ipak grad na vodi.
U blizini se nalazi i muzej Abbe, najpoznatijeg švedskog pop sastava. Zanimljivo je pogledati ovaj dokumentaristički muzej posvećen glavnim akterima ove grupe koja je palila i žarila scenom sedamdesetih i osamdesetih godina, a to su Benny Andersson, Björn Ulvaeus, Anni-Frid Lyngstad i Agnetha Fältskog. Dobro je to mjesto za zabavu i da uz holograme otpjevušite svoju Dancing Queen. Zabavno.
Top dva atrakcija glavnog švedskog grada je njihov stari grad iliti Gamla stan. Mene je oduševio jer nije kao većina ostataka centra grada- grandiozna s velikim palačama i širokim avenijama koje su građene po uzoru na francusku arhitekturu te pomno uređenim kraljevskim parkovima. Gamla stan je pravi mali srednjovjekovni biser Švedske. Uske ulice s visokim zgradama i šarmantni glavni trg sa šarenim zgradama koje ga uokviruju. Baš tu u tom srcu Stockholma morate odmoriti uz dobru kavicu i uživati u pogledu na mali trg Stortorget koji zrači nekom posebnom energijom. Gamla stan se počeo graditi u 13. stoljeću, a najveći broj zgrada nastao je u 17. i 18. stoljeću.
Najšarmantniji stockholmski trg ima tužnu epizodu iz svoje bogate povijesti. Naime, kada je danski kralj Kristijan II. osvojio Stockholm, proglasio se kraljem Švedske i dao je odrubiti glave 82. vodećih švedskih plemića, uključujući i dva biskupa. Taj se događaj zove Stockholmsko krvoproliće. Inače, na ovome trgu, nalazi se i Nobelov muzej te niz zgrada izgrađenih od 13. stoljeća do 19. stoljeća. Brzinski sam pogledala Nobelov muzej gdje zaista na interaktivan i multimedijalan način možete puno toga zanimljivog saznati o nobelovcima, ali i kako se pripremaju te godišnje dodjele nagrada kao i gala večere. Inače, na Gamla stanu su se osim trga Stortorget smjestile i druge značajne znamenitosti kao što je zgrada Narodne skupštine, kraljevska palača i katedrala. Velebne zgrade koje podsjećaju na druge europske prijestolnice i daju Stockholmu duh kraljevskog grada što se osjeća na svakom koraku.
Treća atrakcija koja to zapravo nije, a možda i jest je stockholmska podzemna željeznica. Kada sam prije puta u Stockholm istraživala što bih sve mogla posjetiti, nije mi padalo na pamet da bi to mogla biti i podzemna željeznica.
Dok nisam vidjela fotografije na Instagramu, I onda sam jednostavno morala sjesti na vlak i obići nekoliko stanica. Stvarno sam dosta putovala po europskim prijestolnicama podzemnom, ali nikada u svrhu razgledavanja. Stockholm je i to promijenilo. Najviše me impresionirala stanica Kungsträdgården i T-Centralen. One su mi bile dovoljne da shvatim kako su Šveđani kreativni i inventivni jer su od nužnog zla- prijevoza podzemnom, unijeli znatiželju pod zemljom. Mnoge stanice podzemne željeznice u Stockholmu prikazuju prave boje podzemnih planina, te se nazivaju pećinske stanice. Tako što ne postoji nigdje drugdje u svijetu. Njihov izgled je jedinstven.
Stanicu T-Centralen na plavoj liniji dizajnirao je Per Olof Ultvedt, švedski kipar, slikar, ilustrator, grafičar i filmski umjetnik. Umjetnik iza postaje Kungsträdgården je Ulrik Samuelson koji je stvorio podzemni vrt s tragovima i poviješću parka iznad stanice. Naime, boje kolodvora – zelena, crvena i bijela – trebale bi podsjetiti promatrača na barokni vrt kakav je nekoć bio Kungsträdgården.
Stockholm ima bezbroj drugih atrakcija koje će vas možda više oduševiti kao što je grobna crkva švedskih vladara Riddarholmen koja se nalazi na otoku Riddarholmenu, blizu kraljevske palače. Danas se crkva koristi samo za ukope i prigodne svrhe, a zanimljiva je po tome jer su se ovdje pokapali svi švedski vladari od Gustava Adolfa do Gustava V. Tu je i gradska vijećnica, stockholmska riva, broji vrtovi i parkovi. Grad vrijedan divljenja.
A hrana i piće? Prije svega nemojte ostati iznenađeni cijenama u glavnom švedskom gradu. Bez obzira na divljanje cijena i kod nas, ali i u ostatku Europe, ovdje ćete uvijek ostati šokirani cijenama.
Valuta je švedska kruna pa si dobro preračunajte koliko ćete za što potrošiti. Stockholm je jedan od najskupljih europskih gradova. Većina barova i restorana radi po principu samoposluživanja, a otvaraju se tek od devet sati nadalje, tako da na ranu jutarnju kavicu i njihovim predivnim vrtovima zaboravite. Vjerojatno kada je vrijeme za njihovu fiku, iliti pauzu za kavu u slasticu sličnu našoj marendi. Iskusila sam i taj švedski običaj kako bih odmorila od razgledavanja. Bio je to dobar način kako iskusiti barem djelić skandinavskog načina života.