Na Arktiku bi se ljeti mogao otopiti led već 2030, prenio je New York Times novo upozorenje znanstvenika. Do klimatske prekretnice moglo bi doći desetak godina ranije nego što se predviđalo, čak i kad bi se države odlučile na radikalnije smanjivanje emisije stakleničkih plinova, pokazala je nova studija, objavljena u utorak u časopisu Nature Communications.
Prema ranijim projekcijama, smatralo se da bi odlučniji potezi država mogli biti dovoljni za očuvanje ljetnog leda na Arktiku. Po novim projekcijama, samo bi radikalno, drastično smanjenje emisije štetnih plinova moglo poništiti učinke zagrijavanja koje je već u tijeku.
Vrlo brzo ćemo izgubiti arktički ljetni ledeni pokrivač, u osnovi neovisno o tome što poduzimamo, upozorava Dirk Notz, klimatolog sa Sveučilišta u Hamburgu, jedan od pet autora nove studije. Predugo smo čekali da se nešto poduzme, ističe njemački klimatolog.
Topljenje arktičkog leda ima posljedice po čitav svijet. Morski led reflektira sunčevo zračenje natrag u svemir, pa što je manje leda, Arktik se brže zagrijava. To uzrokuje brže topljenje grenlandskog ledenog pokrivača, što pridonosi porastu svjetske razine mora. Tijekom posljednja četiri desetljeća, krajnji sjever zagrijavao se četiri puta brže od globalnog prosjeka, pa bi zagrijavanje Akrtika, zbog velikih toplinskih razlika, moglo potaknuti nove toplinske valove i ekstremne oborine u dosad klimatski umjerenim dijelovima Sjeverne Amerike, Europe i Azije.
Arktik se počeo otapati još prije nekoliko desetljeća, izazvavši velike promjene pomorskim rutama, pristupu prirodnim resursima i geopolitici i otežavši preživljavanje polarnih medvjeda. Dok se Arktik nastavlja otapati, negativni utjecaji samo će rasti, upozoravaju znanstvenici.
Jedna od posljedica je i to da velike američke osiguravajuće tvrtke prestaju prodavati osiguranja za kuće i domove u priobalnim područjima. State Farm, najveći osiguravatelj u Kaliforniji, objavio je da više neće nuditi nove police vlasnicima kuća u Kaliforniji. I Allstate je prestao s prodajom polica osiguranja novih domova, stanova ili poslovnih prostora u Kaliforniji. To je dio šireg trenda povlačenja osiguravajućih društava iz područja pogođenih klimatskim katastrofama.
Metereolozi predviđaju rekordne vrućine. Globalne temperature vjerojatno će porasti do rekordnih visina u sljedećih pet godina, potaknute zagrijavanjem uzrokovanim ljudskim djelovanjem i klimatskim obrascem poznatim kao El Niño, smatra Svjetska meteorološka organizacija. Znanstvenici kažu da čak i mala povećanja temperature mogu povećati opasnosti od toplinskih valova, šumskih požara, suše i drugih nepogoda.
Arktičko more se svake godine, u skladu s godišnjim dobima, zamrzava i topi. Količina leda raste zimi, doseže vrhunac oko ožujka a zatim opada, obično do rujna. Rujanske najniže vrijednosti padaju još otkako se to 1979. počelo kontinuirano satelitski mjeriti. Prognoza da će 2030. Arktik ostati bez leda ne znači da će ostati u potpunosti bez ledenih gromada. No to je rok do kad će se arktički led svesti na manje od milijuna četvornih kilometara leda, što je manje od 15 posto ljetnog ledenog pokrivača na Arktiku iz kasnih 70-tih.