Kasni večernji ili noćni obroci ometaju san i povećavaju vjerojatnost da ćete se udebljati. I to nije sve, jedete li kasno navečer, potiče začarani krug dnevne tromosti i žudnje za nezdravom hranom, pokazala je studija američkih znanstvenika objavljena u časopisu Cell Metabolism.
Da obilne i kasne večere dovode do debljanja, svi znamo iz iskustva. Uostalom i stara poslovica kaže "Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, a večeraj kao siromah". No, znanstvenici zadnjih desetljeća razotkrivaju i hormonske mehanizme koji potvrđuju tu narodnu poslovicu.
U najnovijoj studiji pratili su 16 pretilih ili dobrovoljaca s prekomjernom težinom. Iako je studija bila mala, bila je rigorozna, kontrolirala je specifični unos hranjivih tvari sudionika i uzimala u obzir potencijalne zbunjujuće čimbenike poput trajanja sna i razine tjelesne aktivnosti.
Svaki je sudionik sudjelovao u dva laboratorijska protokola: jedan sa striktno planiranim ranim rasporedom obroka, a drugi s istim obrocima, ali svaki zakazan oko četiri sata kasnije tijekom dana. U laboratoriju su sudionici redovito dokumentirali svoju glad i apetit, davali su česte male uzorke krvi tijekom dana i mjerili su im tjelesnu temperaturu i potrošnju energije.
Kako bi izmjerili kako vrijeme jela utječe na molekularne putove uključene u adipogenezu, odnosno stvaranje masnih rezervi, istraživači su radili biopsiju masnog tkiva sudionika tijekom laboratorijskog testiranja u protokolima ranog i kasnog uzimanja hrane. Rezultati su pokazali da kasniji obroci imaju dubok učinak na glad i hormone koji reguliraju apetit leptin i grelin, a koji utječu na našu želju za jelom. Točnije, razine hormona leptina, koji signalizira sitost, smanjene su tijekom 24 sata u kasnim uvjetima prehrane u usporedbi s ranim uvjetima prehrane.
Kad su jeli kasno navečer, sudionici su sporije sagorijevali kalorije sljedeća 24 sata i imali su nižu tjelesnu temperaturu, dva klasična znaka sporijeg metabolizma koji mogu dovesti do debljanja. Što je još gore, izgledi da će osjetiti glad sljedećeg dana ili večeri udvostručili su se nakon kasnonoćnog obroka.
Nadalje, biopsije masnog tkiva otkrile su da kasno večernji ili noćni obrok povećava sklonost stvaranju masnog tkiva.
- Otkrili smo da jedenje četiri sata kasnije čini značajnu razliku u razini naše gladi, načinu na koji sagorijevamo kalorije nakon jela i načinu na koji skladištimo masnoću - rekla je za Harvard Gazzete prva autorica studije dr. Nina Vujović iz Brigham and Women‘s Hospital u Bostonu.
- Ova studija pokazuje utjecaj kasnog naspram ranog uzimanja hrane. Ovdje smo izolirali te učinke kontroliranjem zbunjujućih varijabli kao što su unos kalorija, tjelesna aktivnost, spavanje i izloženost svjetlosti, ali u stvarnom životu na mnoge od ovih čimbenika može utjecati vrijeme obroka - dodao je jedan od autora studije dr. Frank Scheer, direktor Programa medicinske kronobiologije u Odjelu za spavanje i cirkadijalne poremećaje na Brigham and Women‘s Hospital.
Obrok unutar tri sata prije spavanja može poremetiti kvalitetu i trajanje sna, tvrde znanstvenici. Primjerice, ljudi koji pojedu ili popiju bilo što unutar sat vremena prije spavanja imaju dvostruko veću vjerojatnost da će se probuditi barem 30 minuta tijekom noći, pokazalo je istraživanje iz 2021. godine. Nedostatak sna, pak, potiče veću konzumaciju nezdrave hrane. Ljudi koji spavaju manje od sedam sati na dan jedu više grickalica, pokazalo je drugo istraživanje. Najčešći međuobroci bili su isti za obje skupine: sok, energetska pića, čips, slani kolačići, kolačići i peciva.