RADIOAKTIVNI OTPAD

Zavirite u misteriozni laboratorij smješten 300 metara ispod zemlje: ‘Izveli smo preko 170 eksperimenata‘

 Fabrice COFFRINI/AFP
Laboratorij se nalazi 300 metara pod zemljom kod grada Saint-Ursannea u Kantonu Jura na sjeverozapadu zemlje te sadržava 1,2 kilometara tunela

Kako je rat u Ukrajini pokazao, skladištenje radioaktivnog otpada iznad zemlje može biti riskantno. Rusija je tijekom invazije na susjednu Ukrajinu sedam dana pod kontrolom držala nuklearnu elektrana u Černobilu, a nuklearna elektrana u Zaporižju na jugoistoku Ukrajine 4. je ožujka postala prva civilna nuklearna elektrana koja je bila metom vojnog napada.

Naime, dodatak Ženevskim konvencijama usvojen 1977. godine brani napadanje brana, nasipa, vjerske ustanove i nuklearne elektrane.

Projektil je tog 4. ožujka u ranim jutarnjim satima pogodio zgradu za obuku. U požaru koji je izbio nakon toga nije nastradala oprema koja je ključna za rad elektrane, a u izvještajima koji su objavljeni nakon incidenta obznanjeno da razina radijacije u elektrani nije porasla.

Na eliminaciji rizika iz skladištenja radioaktivnog otpada već 25 godina rade švicarski znanstvenici.

Stručnjaci koji djeluju u sklopu Laboratorija za istraživanje kamena Mont Terri od 1996. godine provode istraživanja na glini Opalinus kako bi utvrdili može li je se koristiti kao kamen "domaćin" za dubinsko geološko zbrinjavanje švicarskog radioaktivnog otpada i ugljičnog dioksida.

image
Fabrice COFFRINI/AFP
image
Fabrice COFFRINI/AFP
image
Fabrice COFFRINI/AFP
image
Fabrice COFFRINI/AFP
image
Fabrice COFFRINI/AFP

Laboratorij se nalazi 300 metara pod zemljom kod grada Saint-Ursannea u Kantonu Jura na sjeverozapadu zemlje te sadržava 1,2 kilometara tunela. Prema podacima iz studenog 2021. godine, u istraživanju u Laboratoriju sudjeluju 22 organizacije iz devet različitih zemalja. Do sad je u njemu provedeno više od 170 eksperimenata.

image
Fabrice COFFRINI/AFP
image
Fabrice COFFRINI/AFP
image
Fabrice COFFRINI/AFP
image
Fabrice COFFRINI/AFP
image
Fabrice COFFRINI/AFP

Opalinus glina znanstvenicima je interesantna jer je praktički nepropusna (hidraulička vodljivost joj je 2 x 10‑13 m/s) te zato što su minerali gline podobni za zadržavanje radionuklida ili vezivanje istih za svoje granične površine (adsorpcija). Nekoliko radionuklida koji se ne mogu vezati uz minerale gline kroz glinu Opalinus putuju prilično sporo. Također, glina Opalinus sama od sebe popravlja novonastale i stare pukotine na svojoj površini.

S druge strane, visoke temperature mogu promijeniti strukture gline Opalinus, a i dubinsko geološko skladištenje radioaktivnog otpada može biti tehnički izazovno i skupo.

image
Fabrice COFFRINI/AFP
image
Fabrice COFFRINI/AFP
image
Fabrice COFFRINI/AFP
image
Fabrice COFFRINI/AFP
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 00:27