Omikron varijanta koronavirusa SARS-CoV-2, čija je najčešća podvarijanta poznata pod šifrom BA.1, kriva je za gotovo sve slučajeve zaraze na svijetu, premda su valovi zaraza u nekim zemljama već doživjeli svoj vrhunac, piše Reuters.
Međutim, znanstvenici sada prate povećanje broja slučajeva zaraze podvarijantom BA.2 omikron varijante, koja u nekim dijelovima Europe i Azije nadjačava podvarijantu BA.1.
Reuters donosi pregled dostupnih informacija o novoj podvarijanti omikrona:
"Skrivena" podvarijanta
Zaključno s 25. siječnjem 2022. godine, podvarijanta BA.1 omikrona bila je zaslužna za 98,8 posto svih zaraza koronavirusom u svijetu koje su prijavljene javnoj bazi podataka za praćenje virusa GISAID.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) rekla je da je nekoliko zemalja prijavilo porast slučajeva zaraze podvarijantom BA.2 omikrona.
Pored podvarijanti BA.1 i BA.2, WHO je priznaje još dvije podvarijante omikrona - BA.1.1.529 i BA.3.
Genetski gledano, sve su te podvarijante omikrona u bliskom srodstvu, no svaka sadržava mutacije koje mijenjaju njezino ponašanje.
Nakon što je proučio podatke u GISAID-u i one koje Sveučilište Oxford prikuplja u sklopu projekta Naš svijet u podacima, Trevor Bedford, komputacijski virolog u Centru za istraživanje raka Fred Hutchinson koji prati evoluciju koronavirusa, napisao je prošlog petka na Twitteru da podvarijanta BA.2 predstavlja oko 82 posto slučajeva zaraze u Danskoj, devet posto u Velikoj Britaniji i osam posto u Sjedinjenim Američkim Državama.
Podvarijantu BA.1 nešto je lakše pratiti od prethodnih varijanti virusa. To je zato što BA.1 nema jedan od tri gena koje cilja obični PCR test. Pretpostavlja se da je podvarijanta BA.1 uzrokovala sve slučajeve zaraze kod kojih je uočena takva kombinacija gena. Niti podvarijanta BA.2, poznata i kao "skrivena" forma, nema spomenuti gen. Znanstvenici je, međutim, prate na isti način na koji su pratili prethodne varijante koronavirusa, uključujući i Deltu. Točnije, broje genome virusa koji se predaju bazama podataka poput GISAID-a.
Kao što je to slučaj i s drugim varijantama koronavirusa, kućni testovi mogu prepoznati podvarijantu omikrona BA.2, ali ne i reći koja je varijanta virusa uzrokovala zarazu, piše Reuters.
Je li forma BA.2 omikrona zaraznija?
Neki rani izvještaji sugeriraju da je podvarijanta BA.2 još zaraznija od već iznimno zarazne podvarijante BA.1, no za sada nema dokaza da je vjerojatnije da će BA.2 zaobići zaštitu koju pružaju cjepiva protiv covida-19.
Prema preliminarnim podacima, danski stručnjaci procjenjuju da bi podvarijanta BA.2 mogla biti jedan i pol puta zaraznija od forme BA.1. Nije izgledno, kažu, da BA.2 uzrokuje teži oblik covida-19.
Preliminarna analiza procesa traganja za bliskim kontaktima zaraženih u periodu od 27. prosinca 2021. do 11. siječnja 2022. godine, koju je u Engleskoj provela Agencija za sigurnost u zdravstvu Velike Britanije (HSA), sugerira da je transmisija virusa unutar kućanstava veća među kontaktima osoba koje su zaražene s podvarijantom BA.2 od onih koji su zaraženi drugim podvarijantama omikrona.
Prema izvještaju koji je podnijela 28. siječnja, HSA nije pronašla dokaze da različite podvarijante omikrona spuštaju učinkovitost cjepiva protiv covida-19.
Dr. Egon Ozer, stručnjak za zarazne bolesti na Medicinskom fakultetu Feinberg Sveučilišta Northwestern u američkom gradu Chicagu, drži da je važno otkriti uživaju li osobe koje su se zarazile podvarijantom BA.1 omikrona varijante zaštitu od podvarijante BA.2.
- Toga su se pribojavali u Danskoj, gdje su neka žarišta u kojima je zabilježen velik broj slučajeva zaraze podvarijantom BA.1 prijavila porast zaraza podvarijantom BA.2 - rekao je Ozer.
- Ako osobe koje su se zarazile podvarijantom BA.1 nisu zaštićene od podvarijante BA.2, tada bi trenutni val zaraza mogao nalikovati dvogrboj devi. Prerano je za reći hoće li se to dogoditi - dodao je Ozer.
- Dobra vijest je ta da će cjepiva i booster doze pomoći da osobe ne završe u bolnicama te da ne umru - zaključio je Ozer.