Akademik Ivan Đikić žestoko je reagirao na izjave akademika Miroslava Radmana i njegovo tumačenje epidemije i bolesti Covid-19.
Podsjetimo što je rekao Radman:
Na upit kako komentira porast oboljelih od koronavirusa u svijetu i u Hrvatskoj, rekao je da u Hrvatskoj kao i u većini zemalja u svijetu godišnje umre oko jedan posto populacije, jednako koliko se i rodi, piše Slobodna Dalmacija.
- U Hrvatskoj umire oko 50.000 ljudi godišnje, to je malo više od jedan posto. Kad na to dodamo oko 300 smrtnih slučajeva od Covida - to su šifre 50.000 plus 300. Zašto se ovoliko uzbuđujemo? Jer je zoom na gadno umiranje starijih ljudi zbog covida. Hajde napravite zoom iz kemoterapije, raka, uključujući za stare ljude i upalu - i to gadno izgleda, ne bi umrli da ne izgleda gadno", kazao je Radman istaknuvši da ne želi ništa insinuirati nego uočava bazične cifre.
- Evo ja bih postavio pitanje, zbog čega je 300 smrti važnije nego 50.000 smrti? Neki će odgovoriti zbog toga što se bojim da 300 ne postane 30.000 ili 300.000. Pa možete uzeti bilo što i pretpostaviti to", rekao je Radman. Dodao je kako je on za zdrav razum kojeg, po njemu, nema dovoljno ni u najrazvijenijim zemljama.
- Zdrav razum opada, jer da ne opada - ne bi se tako loše nosili s jednim relativno banalnim problemom infektivnih bolesti kakvih je u prošlosti bilo daleko gorih, zaključio je Radman.
A evo što kaže Đikić:
- COVID virus se ne smije ignorirati, niti omalovažavati. To smo naučili na primjeru mnogih zemalja svijeta, posebno najbogatije i najnaprednije zemlje svijeta, SAD-a. Oni su unutar devet mjeseci imali preko 210.000 mrtvih (više nego u bilo kojem ratu ili nepogodi u zadnjih 100 godina) i preko 7 milijuna oboljelih. Jedna petina tvrtki je zatvorena, a 30 milijuna ljudi je izgubilo posao.
Nužno se pravilno ponašati
Znanstveno su neutemeljene usporedbe krivih brojeva koji za javnost žele umanjiti opasnost ovog virusa jer će samo dovesti do više štete i širenja virusa, a time i utjecaja na gospodarstvo, zdravstveni sustav i smrtnost.
Pravilnim ponašanjem, novim lijekovima, boljim testiranjima i primjerenim mjerama i bez kompletnih karantena, možemo kontrolirati ovaj virus do dolaska cjepljenja i tako osigurati zdravlje, školovanje i gospodarstvo. Pri tome možemo slijediti primjere Novog Zelanda, Južne Koreje, Njemačke i brojnih drugih zemalja - naveo je Đikić.
Đikića smo pitali što misli o Radmanovoj pretpostavci da se možda radi o dva virusa!? Naime, do sada ovu mogućnost nitko od znanstvenika koji se bave ovom temom nije spominjao.
- Nije mi poznat niti jedan znanstveni rad da postoji mješanje dva različita COVID virusa iz raznih zemalja koji mogu objasniti razlike u kliničkim slikama kod oboljelih. Činjenice su da se SARS-CoV-2 nije značajno promjenio mutacijama tj. nije oslabio tijekom ljeta niti je mutirao i postao opasniji sada u jesen. Virus je stoga funkcionalno isti ali se mjenja okolina, koncentracija virusa. Postoje razlike kod pojedinaca genetske, komorbiditeti, dob, a posebno imunološki odgovor osoba koje dođu u kontakt s virusima - kaže Đikić.
Radman je spominjao i AIDS.
- Morat ćemo pričekati da vidimo jesu li prirodne promjene i mutacije kod koronavirusa blizu onim od virusa side. Hoće li to biti barijera? To je ostala barijera - imamo 40 godina borbe sa sidom i vakcina nikad nije došla jer je princip vakcine da se potakne sinteza jednog antitijela koji će efikasno neutralizirati virus.Ali što kad se virus mijenja, a cjepivo se ne mijenja? Cjepivo stvori jedan tip antitijela, a ne drugi, i kad se to promaši - onda se promašilo. Dakle, treba ići na strategije koje nisu bazirane na vakcini nego - kao u slučaju side - na dva-tri različita lijeka koji otruju život virusu, ali ne kao antitijela, nego naprosto na dva tri mjesta dobro kemijski mu truju život i onda virus postane impotentan, nije više efikasan kao virus, a to je već dovoljno - objasnio je Radman svoje stajalište.
Đikić mu ni tu nije ostao dužan:
- Važno je naglasiti da su COVID i AIDS različite bolesti i da su SARS-CoV2 i HIV različiti virusi. Za gripu i COVID uspješnija su cjepiva i vjerojatnije je da ćemo dobiti prije uspješno i djelotvorno cjepivo nego ciljane lijekove jer za njih trebamo puno duže vrijeme. Za stvaranje različitih cjepiva novih tehnologijama bilo je potrebno samo 42 dana odnosno par mjeseci prije nego se počelo s kliničkim ispitivanjima. U slučaju novih ciljanih lijekova protiv COVID virusa potrebno je značajno duže vrijeme prije nego se može početi s kliničkim ispitivanjima - zaključio je Đikić.
Novi lijek za koronu
U kojoj je fazi vaš laboratorij u pogledu kreiranja lijeka za Covid-19?.
- Naš laboratorij maksimalno radi na otkrivanju slabih točaka koronavirusa i mogućem stvaranju novih i ciljanih lijekova na specifične enzime COVID virusa. Na temelju našeg otkrića koje je objavljeno prije dva mjeseca u časopisu "Nature" danas surađujemo s nekoliko kompanija. Vjerujte mi da se radi svakodnevno kako bi do rješenja došli što prije.
No, neophodno je vrijeme od godine ili više da stvorimo nove kemijske inhibitore koji mogu postati lijekovi u budućnosti.
S druge pak strane u laboratoriju maksimlano radimo na jednom već odobrenom pripravku koji se zove famotidine, a koji je u kliničkim studijama u SAD-u pokazao da smanjuje simptome teško oboljenih i smrtnost od COVID-a.
Taj mogući budući lijek ne djeluje na sam virus, ali pozitivno utječe na imunološki sustav oboljele osobe - kaže Đikić za Slobodnu Dalmaciju.