DIGI AWARDS 2024.

Carpathia, robot koji vlasnike brodica spašava od mukotrpnog posla ručnog poliranja

Karlo Džafić pokretač je start upa Hartera Robotics

 Damir Skomrlj/Cropix
Karlo Džafić iz Matulja napravio je prvog humanoidnog robota u Hrvatskoj 2022. Sada je sa svojim start-upom Hartera Robotics odlučio pronanaći njegovu primjenu u pomorskoj industriji

Ideja o izradi humanoidnog robota javila se Karlu Džafiću u kolovozu 2019., na ljeto prije upisa na Tehnološki fakultet u Rijeci. Mladić iz Matulja nabavio je 3D printer te je 2022. za svoj završni rad na preddiplomskom studiju napravio Timmyja Harteru, čije je prezime bila posveta slavnoj, danas nepostojećoj riječkoj Tvornici papira. Ime Timmy došlo je od Timmyja Lenoxa, lika iz NBC/DirecTV-ove dnevne dramske serije "Strasti" kojeg se Karlo bojao kad je bio dijete.

Timmy je u sebi imao više od 400 isprintanih dijelova. To je InMoov open source robot, što znači da je njegov dizajn dostupan javnosti i dijelovi se mogu isprintati na kućnom 3D printeru u prirodnoj veličini.

Priča o Timmyju polazišna je točka priče o Hartera Roboticsu, start-upu koji je Karlo Džafić osnovao u svojoj konobi u Matuljima, a s kojim je ušao u finale nagrade Digi Awards za 2024. godinu. Džafić je tražio način kako da robotima pronađe inovativnu praktičnu komercijalnu namjenu i budući da poznaje osobe koje imaju brodice, često je slušao priče o tome kako je njihovo održavanje "živa muka".

- Poznata je ona poslovica "čovjek je sretan kada ima barku, a najsretniji je kada je proda". I kod vlasnika i kod ljudi koji rade na održavanju raspitivao sam se što je najveći problem s kojim se susreću nakon podizanja plovila u suhe marine. Doznao sam da je to poliranje, za koje nema adekvatnih alata koji bi to olakšali. Postoje robotske ruke za poliranje, ali one su namijenjene za veće brodice, a nisu ni dostupne u svim suhim marinama. Devedeset posto ljudi ručno polira, a vlasnici brodica uglavnom to moraju raditi sami jer je u marinama manjak radne snage za takve poslove održavanja. Kako su mi robotika, odnosno humanoidni roboti, dugogodišnji hobi, odlučio sam pronaći rješenje - govori inovator iz Matulja.

image

Karlo Džafić, mladi inovator sa svojim robotom za poliranje brodica

Damir Skomrlj/Cropix

Tako je nastala Carpathia, prvi robot za poliranje brodica koji bi vlasnicima mogao olakšati dobro poznate muke od kojih poslije bole ruke. Carpathia je, kao i Hartera, još jedna dobro poznata riječka referenca na transatlantski brod koji je krenuo iz Rijeke pa spašavao putnike s Titanika. Carpathia je, kako navodi Karlo, simbol hrabrosti i inovacije na otvorenom moru koja odražava ambiciju da unaprijedi pomorsko održavanje naprednim robotskim rješenjima. Hartera Robotics u ovoj je fazi start-up, ali osnivačeva je želja revolucionirati pomorsku industriju uvođenjem inovativnih, automatiziranih rješenja koja poboljšavaju učinkovitost, sigurnost i održivost.

Pri izradi prototipa Karlo Džafić sam je odradio sve poslove, od dizajna, programiranja do elektronike, a sve je nastalo u njegovoj matuljskoj konobi. Pomoglo mu je nekoliko kolega koji su mu osigurali brodice za testiranje, koje je odlično prošlo, a sada mu i nekoliko kolega s fakulteta pomaže u research and developmentu kako bi Carpathia mogla jednog dana postati gotov proizvod na tržištu.

- Prednost je ovog robota pred industrijskom robotskom rukom što je dostupan bilo gdje. Možete ga pospremiti u malo veći ruksak ili torbu, uzeti sa sobom u bilo koju suhu marinu i upravljati njime pomoću aplikacije - govori osnivač Hartera Roboticsa.

image

Carpathia, prvi robot za poliranje brodica

Damir Skomrlj/Cropix

Već je s Timmyjem Harterom kao prvim hrvatskim humanoidnim robotom iz konobe obiteljske kuće prije dvije godine pobudio veliku medijsku pozornost, te je postao perjanica promocije STEM područja u obrazovanju, a s Carpathijom je izazvao dodatni interes među hobistima nakon što je o njemu objavljen članak u Burzi nautike. Karlu je danas 27 godina i završava treću godinu diplomskog studija na RiTehu, a budući da je tržište humanoidnih robota u svijetu vrijedno više od milijardu dolara godišnje, nada se da će i njegova inovacija na njemu pronaći svoje mjesto.

- Roboti su moja strast koja me neizmjerno zabavlja pa sam želio tu ljubav pretvoriti u nešto što je potrebno u zajednici, što će doprinijeti automatizaciji i što može postati dio industrije. Budući da uz robotiku volim i more, bio je prirodni slijed događaja spojiti te dvije ljubavi u jednu priču. Ovo je tek početak i još je mnogo posla preda mnom, ali reakcije su odlične i veselim se svemu što slijedi - zaključuje inovator iz Matulja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. svibanj 2024 16:39