Neobična zamolba stigla je u redakciju Slobodne Dalmacije sredinom prošloga tjedna. Neobična, jer u moru kritika koje skoro pa svakodnevno pristižu na račun zdravstvenog sustava, gotovo je nevjerojatno čuti pozitivno iskustvo pacijenta i njegove obitelji, pogotovo kad su doživjeli i preživjeli ono što je zadesilo Slavka Alebića, 63-godišnjeg umirovljenog branitelja iz Satrića kod Sinja.
Slavko je početkom rujna osjetio opasno zatezanje u prsima i tu je započeo niz nesretnih događaja koji je okončan tek prošle srijede, nakon duga 62 dana. Prema riječima njegove kćeri Hani Babić, ishod ne bi bio tako sretan bez dvojice splitskih liječnika koji nisu dvojili kad je trebalo izvesti inače standardan zahvat u vrlo kompliciranim uvjetima, a zatim i ispratiti liječenje do samog otpusta iz bolnice. Upravo zbog toga inzistirala je na javnoj zahvali intervencijskom kardiologu dr. Jakši Zanchiju i dr. Lovelu Giuniju, voditelju Odjela za intervencijsku kardiologiju na KBC-ovoj Klinici za bolesti srca i krvnih žila.
Kako priča njegova kći, Alebić je došao na Firule sa sumnjom na infarkt. Napravljena mu je koronarografija i tu je nastala prva komplikacija - pseudoaneurizma. Naime, imao je prije 11 godina transplataciju bubrega, a kako kasnije objašnjava doktor Giunio, pseudoaneurizma se događa rijetko, no češća je kod pacijenata koji su bili na dijalizi jer su im žile slabije.
Same komplikacije
Tijekom pretraga otkriveno je da su mu žile gotovo zatvorene, pa je poslan na Kardiokirurgiju. U međuvremenu je došlo do komplikacije s mjestom uboda napravljenog za potrebe slikanja žila, što je zahtijevalo vaskularnu operaciju. No tu nije stao niz nesretnih događaja. Čekajući kirurgiju, 63-godišnjak je dobio koronavirus i prebačen je na Odjel za infektologiju na Križinama. Tu je prvi put došao u kontakt s dr. Giunijem.
- Jedno jutro su nas nazvali sa Zaraznog i rekli da je pacijenta baš jako zaboljelo u prsima. To je bio drugi infarkt. Jakša se ponudio da će on odraditi operaciju. Radio je pod skafanderom, što stvarno nije jednostavno. Unatoč teškim uvjetima odlično je to obavio, stavio mu je stent i od tad gospodin Alebić nema problema sa srcem. Ali dok je došao do nas, rana na nozi se inficirala, što je bila još jedna komplikacija. Sad ta rana polako zarasta.
Kratko nakon operacije stigao je novi nalaz i saznali smo da je prestao biti COVID pozitivan, pa je prebačen na oporavak na Intenzivnu. Tamo je došlo do nove komplikacije - dobio je bolničku bakteriju (KPC, op. a.). Poznato je da su te bakterije opasne jer su otporne na sve antibiotike, što je, možemo reći, rizik civilizacije, ali puno je toga odjednom pogodilo jednu osobu, pa smo donijeli odluku da ga ostavimo kod nas.
Mogao je izići iz bolnice i prije 15-ak dana, ali ostavili smo ga dok se nismo osigurali da je rana zarasla kako treba. A tako je došlo i do ovog razgovora. Mi nismo nešto spektakularno napravili, normalno smo radili svoj posao i imali malo sreće da nije bilo daljnjih komplikacija, ali kćeri našeg pacijenta su pozitivne, jer smo izamortizirali cijelu stvar - skromno će ovaj splitski kardiolog.
Spreman za povratak kući
Njegov stav ne dijeli Hani Babić, koja ga naziva "vrh doktorom", a njegovog kolegu Zanchija "genijalcem".
- Svašta smo prošli kroz ta 62 dana, ali sve smo ostavili iza sebe, jer je sad najbitnije da je moj otac živ i zdrav. Nemam dovoljno riječi za opisati zahvalnost koju osjećam prema doktorima Zanchiju i Giuniju, koji su stvarno dali sve od sebe da mu spase život i ispratili svaki korak njegova liječenja do izlaska. Moram zahvaliti i ravnatelju bolnice Juliju Meštroviću, doktoru Daliboru Meštaneku s Odjela za vaskularnu kirurgiju, ali i doktorici Ireni Jeličić i glavnoj sestri Nives Brstilo s Odjela za infektologiju, koje zaista pokazuju veliku volju i požrtvovnost u brizi oko svojih pacijenata - u dahu govori Hani.
Njezin otac sad se sprema za povratak kući u Satrić. Nije mu bilo lako, ali zadovoljan je jer se sve dobro završilo, a nada se kako doktore kojima duguje život više neće sresti, osim možda slučajno na ulici i tijekom kontrolnih pregleda.
U razgovoru s kardiolozima Slobodna Dalmacija doznaje da samo kroz njihovu Kliniku za bolesti srca i krvnih žila na Križinama godišnje prođe više od 1500 pacijenata. Oko 800 njih zahtijeva intervenciju, od čega je u čak pola slučajeva riječ o akutnom infarktu. Liječnici Zanchi i Giunio bolesti najvažnijeg mišićnog organa liječe perkutanom koronarnom intervencijom, poznatijom kao ugradnja stenta.
Baš kao i brojnim kolegama, pandemija im dodatno otežava posao. Zahvati se izvode pod punom opremom - zaštitnim odijelima, rukavicama, maskama i nimalo udobnim skafanderima, što dodatno komplicira cijeli postupak, a kako kaže dr. Giunio, vrijeme neće stati samo zato jer je njima neudobno, "sat otkucava, a jednom kad intervencija krene, mora se brzo dovršiti". No nije to jedina briga koju im je donijela pandemija.
- Imali smo veliki problem u proljeće. Pacijenti su u strahu od koronavirusa dolazili kasno. Umjesto da dođu prvi dan kad dobiju infarkt, kao što je normalno, dođu peti dan i ne možemo im pomoći ako je mišić već propao. Neki ne dođu uopće, pa se kod kuće sruše. U normalnim uvjetima, na svaki infarkt dolazi barem pet ljudi koji sumnjaju u infarkt, a nemaju ga, ali svejedno je pametno doći u bolnicu i provjeriti. Sad tih pet neće doći, a nekad neće doći ni onaj s infarktom ili će odgađati dolazak. To je bio velik problem, taman smo se vratili u normalu i sad smo ponovno došli u fazu gdje se to poljuljalo - objašnjava dr. Giunio.
Ne žali se na manjak djelatnika. Kad se radi normalno, na odjelu ih je dovoljno, kaže, a kad se radi po COVID-protokolu, riječ je o izvanrednoj situaciji kojoj se moraju prilagoditi. Ipak, smatra, potrebna je bolja organizacija.
Nakon stenta - prilagodba
- Imamo problem da smo imali pet COVID pozitivnih kardiologa, a recimo, infektologe nije zahvatilo. Stvar je u tome da infektolozi, kad im dolazi pacijent, s njim imaju kontakt s veće distance i pod zaštitom. Ako su sumnjivi, testiraju ih. S druge strane, mi testiramo one pacijente koji ulaze kao "hladni" u bolnicu, dok one hitne ne testiramo, već odmah krećemo u zahvat.
Ako dnevno u Splitu ima oko 300 oboljelih, onda će od 50 na hitnom prijemu sigurno biti i nekoliko pozitivnih. Neka oni zaraze još nekoliko pacijenata, dobijete grupu ljudi koja će se rasuti po raznim odjelima i sutra ili prekosutra ćete tek znati za pozitivne. Unatoč svemu, radimo normalno, ali smo bili prisiljeni smanjiti prijem pacijenata i usporiti - kaže dr. Giunio.
Koronarni bolesnici kojima je ugrađen stent na Odjelu leže nekoliko dana nakon zahvata, a način na koji splitski kardiolozi obrazlažu zašto govori puno o njihovu odnosu prema pacijentima.
- U pravilu je pacijent spreman izići isti dan ili dan nakon zahvata. U Kanadi ih otpuštaju isti dan, ali primijetili su, kao i mi, da se onda ponovno vrate. Osoba kad iziđe iz bolnice tako brzo nastavi s istim životnim navikama koje je imala i do tad. Smatramo da im ovako dajemo priliku da se prilagode na novu situaciju, da čovjek shvati da je to velik preokret, ali da postoji šansa da dugotrajno riješi problem ako će se držati uputa. Nije to ni lako, jer da jest, nitko ne bi imao problema s viškom kilograma ili s prestankom pušenja, treba čovjeku dati dodatnu podršku u tome, a ta dva, tri dana su upravo to - kaže dr. Giunio za Slobodnu Dalmaciju.