Prevencija znači bolju kvalitetu i produljenje života: ‘Sad je važnije nego ikad ustrajati u zdravim navikama‘

Liječnici liječe - to je barem jasno iz samog naziva, zar ne? Ali i u narodu je poznata: “Bolje spriječiti nego liječiti”. To je jezgra preventivne medicine. Tradicionalno, preventivna medicina poznaje pojmove primarne, sekundarne i tercijarne prevencije. Cilj prevencije je poboljšanje kvalitete i produljenje života.

Iako se dijelom preklapa s primarnom prevencijom, primordijalna prevencija podrazumijeva uklanjanje rizičnih faktora koji bi mogli dovesti do nastanka bolesti poput loših okolišnih, ekonomskih i socijalnih parametara. U ovu kategoriju bi spadali borba za čistoću zraka, smanjivanje prekomjernog korištenja hormona i antibiotika u prehrambenoj industriji itd.

Primarna prevencija je usmjerena na zdrave osobe te se intervencijama u ovoj skupini ljudi zapravo želi unaprijediti opće zdravstveno stanje i ukloniti rizične čimbenike za nastanak bolesti. Higijena, zdrava prehrana, adekvatna tjelovježba, prestanak pušenja, izbjegavanje alkohola, ali i cijepljenje su najpoznatiji alati koji se već odavno promoviraju kroz razne javnozdravstvene akcije, a su prisutni već i u najranijim godinama (npr. piramida zdrave prehrane, mali sportaši…).

Sekundarna prevencija je otkrivanje bolesti (postavljanje dijagnoze) kod osobe koja još nema simptoma te njezino racionalno liječenje. Poznato je kako rano otkrivanje mnogih kroničnih nezaraznih bolesti poput visokog krvnog tlaka (hipertenzije), šećerne bolesti (dijabetesa) i povišenih masnoća (hiperkolesterolemije) dovodi do boljih ishoda u liječenju i sprečavanja nastanka komplikacija. Osim toga, određeni pregledi su ciljani u raznim dobnim skupinama upravo na ranu detekciju karcinoma. Još nešto - debljina je bolest! Stoga je dijagnosticiranje i liječenje debljine važan dio unaprjeđenja zdravlja te se smatra sekundarnom prevencijom.

Tercijarna prevencija za cilj ima očuvanje kvalitete života kod pojedinaca koji već imaju simptome bolesti kod kojih se liječenjem bolest ne može ukloniti te će unatoč liječenju posljedice biti neizbježne. Zapravo je vrlo slična rehabilitaciji. U ovoj fazi želimo maksimizirati preostale funkcije i sposobnosti već onesposobljenog pacijenta. Najjasniji primjer uključuje liječenje boli kod osobe s malignim karcinomom.

Kvartalna prevencija je noviji pojam i uključuje stanje kod kojeg pacijent osjeća simptome bolesti, ali još uvijek nema postavljenu dijagnozu. U ovoj kategoriji je posebno važno prevenirati nepotrebnu dijagnostiku ili liječenje - tj. surađivati s pacijentom u prihvaćanju stanja.

U Hrvatskoj se odavno više ili manje strukturirano provode mjere primarne prevencije. Iako se njihovi učinci često podcjenjuju, sad je važnije nego ikad ustrajati u zdravim navikama. Ne smijemo olako uzimati zdravlje kao nešto što nam je svima urođeno i na što svi imamo pravo. Mjere primarne i sekundarne prevencije se ponekad isprepliću i to je najjasnije u primjeru sistematskog pregleda. Jedna često omalovažena (“Ma ne idem ti ja na te sistematske - da mi još nešto ne nađu”) prilika za unaprjeđenje zdravlja. Mogućnost za “resetiranje” i povratak na pravi put.

Tijekom rutinskog sistematskog pregleda provode se mjere primarne (sugerira se prestanak pušenja, naglašava važnost zdrave prehrane…), ali i sekundarne prevencije (osim rane detekcije hipertenzije, dijabetesa, hiperkolesterolemije, probir se vrši na mnoge karcinome - Papa test, UZV dojki i mamografija, UZV testisa, PSA i drugi tumorski markeri, kolonoskopija i test okultnog krvarenja…). Iz vlastitog iskustva sa sistematskim pregledima tijekom rada u mojoj ustanovi, Croatia Poliklinici, svaki dan se dijagnosticira barem pet novih “tihih ubojica” (hipertenzija, dijabetes…), a svaki tjedan netko od nas dijagnosticira neki asimptomatski karcinom.

Gdje vidim Hrvatsku u idućih 25 godina…? Volio bih da osnažimo našu primarnu prevenciju djelovanjem u vrtićima i školama, da svakako nastavimo s mjerama rane detekcije karcinoma i da naglasimo važnost sekundarne prevencije kroz sistematske preglede.