Zbijanje šala s debelim ljudima trebalo bi tretirati ozbiljno, smatraju neki stručnjaci. Baš kao rasizam ili seksizam.
Još jedan ‘izam’
Britanska liječnica dr. Sarah Jackson, koja se posvetila liječenju debljine, kaže kako bi zakon trebao zaštititi ljude od diskriminacije prema tjelesnoj težini. I to jednako kao što čini protiv diskriminiranja ljudi na temelju dobi, spola ili rase.
Simptomi depresije
Dr. Jackson s University Collegea u Londonu vodila je studiju koja se bavila tjelesnim i psihološkim efektima debljine. Studija provedena na više od 5000 odraslih osoba pokazala je da pretile osobe koje su bile ponižavane zbog debljine pate od više simptoma depresije. Također su imali nižu kvalitetu života od pretilih osoba koje se nisu osjećale kao žrtve. Diskriminacija prema debljini ima i engleski naziv - fattism (fat = debljina), koji je svrstava u istu skupinu s ostalim “izmima”. Ona uključuje nepoštivanje, ismijavanje, dobivanje lošije usluge u trgovinama, restoranima, pa i u bolnicama, osjećaj ugroženosti te pretpostavke da su pretili ljudi glupi.
Strah od ismijavanja
Ruganje će pretile ljude gurnuti u dodatno gomilanje kilograma. Naime, oni koji su već ionako osjetljivi zbog debljine, zbog toga će samo potražiti utjehu u hrani. Strah od ismijavanja može biti razlog i za izbjegavanje tjelovježbe.
- U Velikoj Britaniji Akt o jednakosti zakonski štiti osobe od diskriminacije prema dobi, spolu, rasi, tjelesnoj sposobnosti, religiji i vjeri, spolnoj orijentaciji, bračnom statusu, trudnoći, rodnoj pripadnosti. To pokazuje da diskriminiranje prema debljini još nije osviješteno - kaže dr. Jackson.
Dvije trećine preteške
- Rezultati pokazuju da doživljena diskriminacija pridonosi lošijem psihičkom stanju pretilih osoba, ali trenutno nema akta koji bi je stavio izvan zakona. Kada bi tjelesna težina bila zaštićena kategorija, to bi pomoglo smanjiti raširenost diskriminacije te poboljšati kvalitetu života za značajan dio pretilih ljudi. Uz 60 posto Britanki koje su prekomjerno teške ili pretile i nešto manje muškaraca s tim problemom, ističu stručnjaci, ruganje i bezobzirnost mogu imati golem utjecaj na psihičko i mentalno zdravlje nacije. U nas je podjednak postotak građana pretežak. - Broj pretilih raste, pa ne možemo govoriti o potrebi zaštite manjinske skupine, ali možemo o podizanju svijesti, da se ne rugamo debelima jer su “drugačiji” - ističe prof. psihologije Ivana Sabol. - Pretilost je bolest koju treba liječiti. Ruganje zbog viška kilograma jednako je neprimjereno kao i ruganje osobi koja šepa.
S predrasudama se teško boriti
- Ruganje je češća pojava među djecom, ali je diskriminacija odraslih pretilih osoba ozbiljnija pojava, a ima i dugoročne posljedice. Debljina nije u korelaciji sa stupnjem inteligencije, pa je neopravdano pretpostaviti da su debeli glupavi. Često se može čuti da poslodavci imaju negativan odnos prema pretilim kandidatima za posao, jer pretilost vodi u bolest, a raširena je predrasuda i da su pretili lijeni. S predrasudama se teško boriti. To su tvrdokorni stavovi i posljedice generalizacije - upozorava psihologinja Ivana Sabol.