NOVA STUDIJA

Dugotrajno popodnevno drijemanje mogao bi biti rani znak Alzheimerove bolesti

Popodnevno drijemanje; ilustracija

 Mint Images Limited/Alamy/Alamy/Profimedia
Znanstvenici kažu da bi sve veća pospanost tijekom dana mogla biti rani znak da se u mozgu događaju promjene koje prethode demenciji

Svakodnevno dugotrajno popodnevno drijemanje možda je predznak Alzheimerove bolesti, pokazala je studija koje je analizirala navike dnevnog spavanja kod starijih osoba, piše Guardian.

Ova saznanja mogla bi pomoći napraviti reda u ponekad zbunjujućim rezultatima o učincima popodnevnog spavanja na kognitivne procese kod starijih osoba. Naime, neke su prijašnje studije pokazale da popodnevna 'fjaka' ima blagotvoran učinak na raspoloženje, budnost i obavljanje mentalnih zadataka.

Posljednja studija sugerira da je povećanje vremena koje tijekom dana provedemo spavajući, povezano s povećanim rizikom od blagog kognitivnog oštećenja ili razvoja Alzheimerove bolesti.

Znanstvenici smatraju da je dugotrajno drijemanje rani znak bolesti, a ne uzrok mentalnog propadanja.

'To može biti znak ubrzanog starenja', kaže doktor Yue Leng, profesor psihijatrije na Sveučilištu San Francisco. 'Ako prije niste tijekom dana drijemali, no sada teško ostajete budni i morate malo prileći, to bi mogao biti znak pogoršanog kognitivnog zdravlja.'

Znanstvenici su pratili više od 1.000 ljudi prosječne dobi od 81 godine kroz period od nekoliko godina. Svake godine, ispitanici su određeno vrijeme nosili uređaje nalik satovima kako bi se motrila njihova mobilnost kroz 14 dana. Svaki produljeni period neaktivnosti između 9 ujutro i 7 navečer, protumačen je kao drijemanje.

Ispitanici su također svake godine podvrgavani testovima kako bi se utvrdilo njihovo kognitivno stanje. Na početku ispitivanja, 76 posto ispitanika nije imalo nikakva kognitivna oštećenja, 20 posto ih je imalo blaga oštećenja, a četiri posto ih je imalo Alzheimerovu bolest.

Kod sudionika koji nisu razvili nikakav kognitivni poremećaj, uobičajeno vrijeme popodnevnog drijemanja povećavalo se za 11 minuta godišnje. Kod onih kod kojih su zamijećena značajnija oštećenja, dnevno drijemanje se produžilo za 24 minute, a kod onih kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest, vrijeme popodnevnog drijemanja se utrostručilo na čak 68 minuta, kazali su znanstvenici u studiji objavljenoj u časopisu 'Alzheimerova bolest i demencija'.

Sve u svemu, sudionici koji su drijemali više od sat vremena dnevno, imali su 40 posto viši rizik od razvoja Alzheimerove bolesti od onih koji su drijemali manje od toga. Također, oni koji su drijemali najmanje jednom dnevno, imali su također 40 posto viši rizik od razvoja Alzheimerove bolesti od onih koji nisu drijemali svaki dan.

Prethodna istraživanja, koja su uspoređivala mozgove preminulih osoba, pokazala su da oni s Alzheimerovom bolešću imaju manje posebnih neurona koji potiču budnost.

Neuobičajeni obrasci spavanja, nesanica i loša kvaliteta noćnog sna uobičajeni su za osobe s demencijom, no najnoviji rad je pokazao da je veza s drijemanjem ostala i kada se u obzir uzme noćni san. 'To sugerira da je uloga dnevnog drijemanja sama po sebi važna', rekao je Leng.

Autori studije su rekli da bi osjećaj sve veće pospanosti tijekom dana mogao biti rani znak da su u mozgu u tijeku promjene koje prethode demenciji.

Leng je rekao da nije moguće posve isključiti mogućnost da sâmo drijemanje uzrokuje kognitivne probleme, ali ne postoji 'nekakav očit biološki mehanizam pomoću kojeg bi drijemanje moglo uzrokovati Alzheimerovu bolest'.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2022 02:51