Povodom Svjetskog dana hipertenzije razgovarali smo s akademikom Bojanom Jelakovićem, predsjednikom Hrvatske lige za hipertenziju.
Hrvatska liga za hipertenziju već se niz godina bavi rizičnim ponašanjima stanovništva te provodi niz akcija u raznim dijelovima Hrvatske. O kojim se rizičnim ponašanjima radi?
- Hrvatska liga za hipertenziju, u suradnji s partnerima, provodi javnozdravstvenu kampanju s ciljem podizanja svijesti o važnosti hipertenzije, tihog ubojice koji bez većih znakova upozorenja može godinama negativno djelovati na zdravlje. Ukazivanjem na rizične čimbenike i zajedničkim akcijama stručnih društava, udruga građana i cjelokupne populacije, možemo smanjiti učestalost arterijske hipertenzije i poboljšati kontrolu bolesnika liječenih zbog visokog krvnog tlaka.
Kažu kako je najteže boriti se protiv vlastitih demona, a mi smo ih identificirali kroz pet loših životnih navika i dvije pogreške u dijagnostici i liječenju. To su debljina, prekomjeran unos kuhinjske soli, pušenje, tjelesna neaktivnost, nedovoljan unos voća i povrća te nepravilno mjerenje tlaka i nepridržavanje terapije koju liječnik preporuči.
Koliko su ljudi uopće svjesni da rizičnim ponašanjem negativno utječu na svoje zdravlje? Koliko se tih navika teško odreći?
- Svijest o tome kako je nezdrav način života štetan po zdravlje prilično je razvijena. Tako velik broj populacije zna da ima povišene vrijednosti tlaka, zna kako su pušenje i prekomjeran unos soli kao i debljina štetni, no ne žele ili im je teško promijeniti te loše navike. Našim kampanjama trajno educiramo ljude te ih nastojimo podsjećati na te demone hipertenzije i pozivamo ih da budu odgovorni za svoje zdravlje.
Na vašem simpoziju govorilo se i o konceptu koji se popularno naziva „harm reduction“ ili koncept smanjenja štete. Možete li detaljnije objasniti?
- Zamka faktora rizika je da ljudima čine zadovoljstvo, neki imaju i socijalnu komponentu te ih se teško odreći. Tu dolazi u obzir koncept smanjenja štete gdje ljudima koji se teško odriču loših navika ponudite manje štetnu varijantu, ali stalno ih podsjećajući da su tek na pola puta.
Vi se godinama bavite utjecajem kuhinjske soli na zdravlje ljudi. Zašto je to važno?
- Prekomjeran unos kuhinjske soli povezan je s povećanim tlakom, većom učestalosti hipertenzije i poznato je kako je povišen tlak glavni čimbenik rizika za umiranje i gubitak kvalitetnog života. Prekomjeran unos kuhinjske soli nosi i povećani rizik od moždanog udara, srčano žilnih bolesti, kronične bubrežne bolesti, osteoporoze, bubrežnih kamenaca pa i nekih vrsta karcinoma. Ljudski organizam genski je prilagođen za znatno manji unos kuhinjske soli, ali znatno veći unos kalija nego što je to danas. Koncept smanjenja štete na primjeru kuhinjske soli prisutan je u korištenju zamjenskih soli s manjim udjelom natrija i većim udjelom kalija.
Korisnici zamjenskih soli će i dalje većinom unositi previše natrija, ali ipak znatno manje nego da konzumiraju kuhinjsku sol, a povećat će i unos kalija. Tako se dvostruko može utjecati na smanjenje štete i to je korak naprijed. One osobe koje mogu smanjiti unos kuhinjske soli ipak treba poticati da to rade i da paze na količinu natrija u namirnicama, jer je tu prava klopka – tzv. skrivena sol u gotovim i polugotovim proizvodima. Tijekom proteklih godina u Hrvatskoj je napravljen zavidan napredak uključivanjem industrije hrane u pokušaje smanjenja soli u takvim proizvodima.
Ne možemo tvrditi kako je konzumacija proizvoda s manje soli preporučljiva za zdravlje, ali možemo govoriti kako su takvi proizvodi manje štetni za one koji se ne žele odreći takvih proizvoda. Na inicijativu Hrvatskoga društva za hipertenziju, pokrenuta je akcija s ciljem podizanja svijesti o važnosti smanjivanja prekomjernog unosa kuhinjske soli, koja je na kraju prerasla i u strateški plan. Napravljena je pravna regulacija koja određuje koliki udio kuhinjske soli smije biti u kruhu i pekarskim proizvodima.
U sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost 'Epidemiologija arterijske hipertenzije i unos kuhinjske soli u Hrvatskoj EHUH 2' pratimo dovode li te mjere zaista do pomaka. Prvi rezultati pokazuju da dolazi do postupnog smanjivanja unosa kuhinjske soli za nekoliko grama što je povezano s nižim prosječnim vrijednostima tlaka, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i do pada kardiovaskularnog mortaliteta. Na žalost, strateški plan nije prerastao u nacionalni program te se prestalo s njegovim provođenjem na državnoj razini, no Hrvatska liga za hipertenziju nastavlja dalje sa svojim radom
A što je s pušenjem koje je i dalje, uz povišeni tlak, vodeći rizik za razvoj bolesti na svijetu? Kakvi su trendovi u svijetu u smanjenju štete od pušenja?
- Primijenite li koncept smanjene štete na pušenje onda to zvuči ovako: U strategiji prestanka pušenja ključna je prevencija kako bismo spriječili generiranje novih pušača, a za one koji su već pušači - prestanak pušenja daleko je najbolja odluka. Za one koji žele nastaviti pušiti – tu možemo govoriti o konceptu smanjenja štete od pušenja te o primjeni manje štetnih alternativa, poput uređaja za grijanje duhana gdje se duhan grije, a ne sagorijeva.
Ti proizvodi i dalje izazivaju velike kontroverze u javnozdravstvenim politikama, rekao bih prvenstveno zbog nedostatka epidemioloških podataka za koje je jednostavno prerano. Tijekom pušenja cigareta duhan izgara pri čemu se stvara dim i nastaje više od 7000 štetnih sastojaka.
Kod alternativnih proizvoda, poput uređaja za grijanje duhana, duhan se grije, ali ne sagorijeva i ne nastaje dim. Jedno je sigurno, a to je da je kvaliteta zraka u prostorijama gdje se takvi proizvodi koriste značajno promijenjena na bolje te da pasivno pušenje kao takvo zapravo ne postoji u onom obliku na koji smo dosad naviknuli.
Važno je istaknuti da i onda kada govorimo o tim proizvodima kao manje štetnim proizvodima, to ni na koji način ne smije biti poticajno za nepušače, posebice mlade.
Možemo li očekivati registraciju alternativnih proizvoda za potrebe medicine? Postoje li neke takve prakse u svijetu?
- Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) je 2020. godine provela analizu dokaza za jednu od tih alternativnih varijanti grijanoga duhana i donijela odluku kako se taj proizvod može prodavati i komunicirati na tržištu SAD-a kao duhanski proizvod modificiranog rizika.
S druge strane, Velika Britanija razmatra uvođenje e-cigareta kao novog sredstva za odvikavanje od pušenja. To su samo neki od primjera, no postaje sve očitije kako će se svi sudionici zdravstvenog sustava morati dodatno baviti s temom inovativnih duhanskih proizvoda te konceptom smanjene štete, kako zbog sve većeg broja korisnika koji s cigareta prelaze na ove alternativne proizvode, tako i zbog kvalitetnih neovisnih podataka.
Ključ uspjeha u borbi protiv svih demona, kako volim nazivati štetne navike, je dobra prevencija gdje se puno toga može napraviti kako bismo naučili ljude zdravim navikama. Učenje u starosti je mukotrpno kao klesanje u kamenu. Treba početi s mladima i njih od početka educirati. Upravo zbog toga velik dio naših edukativnih akcija provodimo preko raznih digitalnih kanala.
Strategije kao što je koncept smanjenja štete ili „harm reduction“,potkrijepljene znanstvenim dokazima, pomažu u borbi za zdraviju naciju.