![hz](https://static.jutarnji.hr/images/live-multimedia/binary/2018/6/29/21/hz.jpg)
Tisuću dana ispitivanja, testiranja, skijanja i računanja. I onda se isplatilo! Hrvatski su skijaški stručnjaci zagrebačkog Kineziološkog fakulteta u suradnji s Ivicom Kostelićem došli do rezultata i isprovocirali neke od najjačih reprezentacija svijeta da ih kontaktiraju kako bi isprobali njihovu tehnološki naprednu metodu treniranja nastalu sa nizozmeskim odijelom Xsens, osmišljenim za nošenje ispod skijaške jakne, a opremljeno sa 17 senzora koji prate kretnje sportaša.
Počinje suradnja
A koliko je doista vrijedan rezultat tima koji je predvodio prof. dr. sc. Tomislav Rupčić govori i interes najjačeg svjetskog proizvođača skijaške opreme, austrijskog Atomica. Prvi je sastanak već održan u Austriji, ozbiljna suradnja tek slijedi.
- Priča s ovim projektom počela je prije tri godine, kada je KIF-u odobreno financiranje razvijanja Xsensa. Cijelu priču nastojimo razviti i u drugim sportovima, no skijanje nam je posebno zanimljivo jer su dosadašnja mjerenja bila teško primjenjiva u praksi i u velikoj su se mjeri oslanjala na subjektivnu procjenu trenera i samoga sportaša utemeljenu na videosnimkama, dok će sada praćenje biti znanstveno utemeljeno. Riječ je o sportu u kojem su se za praćenje pokreta dosad koristile samo kamere na vratima, a rezultati za analizu nekad su se čekali i po 5-6 mjeseci.
Sa Xsensom sportaši i njihovi treneri mogu dobiti parametre koji ih zanimaju gotovo automatski, za vrijeme treninga. Sve se bilježi na karticu koja je također u odijelu i mi je doista možemo odmah nakon izvedbe sportaša ubaciti u kompjutor te vidjeti sve bitno.
Nismo u početku znali hoće li tehnologija funkcionirati u snježnim uvjetima, na hladnoći, ali ispalo je sjajno - objašnjava Rupčić, koji je bio voditelj tima u kojem su bili još i profesori Franjko, Ružić, Matković, Cigrovski, Krstičević, Baković i Dukarić s KIF-a.
Kako kažu, glavna misao kojom su se vodili pri osmišljavanju odijela bila im je želja da spoje znanost, praksu i teoriju.
![](https://static.jutarnji.hr/images/live-multimedia/binary/2018/6/28/20/kkk3.jpg)
Kinematičko odijelo
- Xsens kinematičko odijelo funkcionira tako da ga skijaš obuče i ono uz pomoć 17 malih senzora raspoređenih po referentnim točkama na tijelu u realnom vremenu daje podatke o poziciji cijeloga tijela, pa se, primjerice, može vidjeti pozicija svakog zgloba, u kojoj se mjeri tijelo naginje prema naprijed ili natrag te još cijeli niz korisnih podataka - nastavlja Rupčić.
Osim senzora u odijelu, u suradnji s Kineziološkim fakultetom iz Brna, postavili su ih i u pancerice.
- Češki kolege izradili su kinetičke uloške koji mjere sve sile koje sportaš proizvede u spustu. Riječ je o vrlo korisnoj stvari, čiji potencijal mogu prepoznati i proizvođači i sportaši - priča Rupčić, koji je prvo testiranje proizvoda i pokušaj dolaska do modelnih vrijednosti dogovorio s Ivicom Kostelićem.
- Mislim da sport danas sve više ide prema naprijed, a razlike u vrhu postaju sve manje, što će u vrlo bliskoj budućnosti biti sve više izraženo.
Upravo zato vjerujem da će biti velike koristi od ovakvih patenata, jer će se sve češće događati da o pobjedniku odlučuju gotovo nevidljive nijanse, pa će analiza biti jednostavnija - objašnjava jedan od naših najjačih skijaša. Kako kaže, volio bi da projekt uspije i da ovakva upotreba Xsensa dođe i u masovnu upotrebu.
- Nadam se da će proizvod doći do većeg broja ljudi, profesionalaca, no, naravno, najprije ga treba testirati na nekoj većoj skupini - zaključio je Ivica.
Testna faza
A kako kaže profesor Rupčić, testiranja su već u punom jeku: krajem sezone ovo su tehnološko čudo na treningu u bugarskom Banskom testirali najbolji slovenski skijaši Žan Kranjec (šesti veleslalomaš svijeta) i Štefan Hadalin (višestruki svjetski juniorski prvak), u planu su još neke suradnje s profesionalcima, a izvršena su i testiranja na skijašima početnicima.
Govoreći o amaterskom skijanju, tehnologija bi mogla pomoći da se utvrdi koje su motoričke sposobnosti i predispozicije kretanja potrebne da bi se naučilo rekreativno skijati.
A što kada je riječ o profesionalnom sportu?
- Imamo tendenciju na ovaj način uzeti podatke što više profila profesionalnih skijaša te onda doći do nekih univerzalnih parametara i modelnih vrijednosti koje mladi perspektivni sportaši mogu iskoristiti za poboljšanje svoje tehnike. Mogućnosti za upotrebu doista su široke - sportaši će moći lakše pratiti svoj napredak, a kada, primjerice, snime deset slaloma, moći će usporediti svoje rezultate s onima vrhunskih sportaša, pa će vidjeti i koje bi varijable mogli popraviti da budu bolji. Isto tako, radi se o otkriću koje bi moglo imati i utjecaj na procese rehabilitacije ili prevencije ozljeda.
Sportaši nekad nakon ozljede misle da su spremni vratiti se teren, iako im se tijelo nije do kraja oporavilo.
![](https://static.jutarnji.hr/images/live-multimedia/binary/2018/6/28/20/kkk2.jpg)
Ovo je dobar način da se vidi, primjerice, pod kolikom su silom prednji križni mišići nekoga skijaša. Ista stvar može se koristiti s ciljem prevencije potencijalnih ozljeda - priča Rupčić.
Xsens bi se mogao koristiti i za kvalitetnije planiranje i programiranje treninga, ali i testiranje skijaške opreme, koja se, kao i sam sport, s godinama znatno mijenja.
U svakom slučaju, rezultate korištenja Xsensa vidjet ćemo sljedeće sezone, ali je već sada jasno da zahvaljujući vrijednom KIF-ovu timu u metodologiji skijaškog treninga više ništa neće biti isto.