SCUBA SKENER

Pogled na tirkiznu podvodnu panoramu Kalebinjaka može se protegnuti i do pedeset metara

Salpa

 Ivana Nobilo/Cropix
Na istočnoj strani otočića, na dubini od petnaestak metara, nalaze se stijene između kojih je posebno zanimljivo „driftanje“ u morskoj struji

Kalebinjak, gola hrid smještena u akvatoriju Rogoznice, među dva otočića Smokvicom velom i Smokvicom malom te rtovima Konj i Movar, ovog puta bila je naša ronilačka postaja. Ovaj nenastanjen otočić na kome se nalazi samo lučko svjetlo, crno-crvena kula sa stupom, galerijom i znakom na vrhu te dvije crne kugle jednom iznad druge od pamtivijeka je bio dom samo galebovima koji i danas uživaju u panoramskom pogledu na plavi akvatorij, a po kojima je Kalebinjak i dobio svoje ime. Čitav ovaj dio Jadranske obale meteorološki je nemiran i poznat po krajnostima, od sudara vjetrova i struja praćenih snažnim valovima do poput ulja mirne bonace, a izolirana oznaka opasnosti stoji na ovom otočiću pozivajući na oprez i podsjetnik je na brojne brodolome koji su se na ovom području dogodili u prošlosti.

image

Ivana Nobilo

Bozidar Vukicevic/Cropix
image

Ivana Nobilo

Bozidar Vukicevic/Cropix
image

Ivana Nobilo

Bozidar Vukicevic/Cropix

Prisutne morske struje su dobre, nose hranjive tvari i u pravilu vrijedi: što je struja jača, više se života može vidjeti. S obzirom na to da se naša grupa sastojala od iskusnijih ronioca, jačem smo se kurentu veselili jer nam nije predstavljao problem pri ronjenju, a znali smo da će zbog njega ovaj zaron biti bogatiji.

image
Bozidar Vukicevic/Cropix

Ovo je zapravo vrlo jednostavno ronjenje koje se sastoji od obilaženja otočića u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, a dubine od 10 do 15 metara pokazale su se najzanimljivijim.

image

Ivana Nobilo

Bozidar Vukicevic/Cropix
image

Ivana Nobilo

Bozidar Vukicevic/Cropix

Mi smo odlučili krenuti sa sjeverne strane prema jugoistoku ali ipak otići nešto dublje, na nekih tridesetak metara do stabilizatora hidroaviona koji se tamo nalazi, ali i kako bi provjerili kuću mladog jastoga kojeg je Dražen iz centra Deep Blue Diving susreo koji dan ranije. I nismo ostali razočarani, jastog je bio kod kuće i ispipavao je teren sa svoja dva dugačka šarena ticala.

image

Jastog

Ivana Nobilo/Cropix
image
Bozidar Vukicevic/Cropix

U okolici je i morskih pužića bilo pregršt što je za makro fotografe pravi mali raj, a moglo ih se naći od uobičajenih šarenih Craetena, ljubičastih Flabellina ili crno-bijelih Dalmatinera do onih malo manje čestih veličine jedva par milimetara, a koje samo iskusno oko i pažljiva potraga može razotkriti među tankim grančicama algi.

image

Morski pužić Craetena peregrina

Ivana Nobilo/Cropix
image

Morski pužić Craetena peregrina

Ivana Nobilo/Cropix
image

Morski pužić Dalmatiner

Ivana Nobilo/Cropix
image

Morski pužić Dalmatiner

Ivana Nobilo/Cropix

Nailazimo i na oveću perisku, poput monolita je stršala iz polja posidonije, ali na žalost samo je mrtva ljuštura, još jedan u nizu podsjetnika na krhkost našeg morskog eko sistema.

image

Uginula periska u polju posidonije

Bozidar Vukicevic/Cropix

Božo me upozorio i na tepih invazivne alge Racemose, ali ni ona nas više ne iznenađuje, toliko je već raširena da gotovo i nema lokacije na kojoj je nismo susreli.

Na istočnoj strani otočića, na dubini od petnaestak metara, nalaze se stijene između kojih je posebno zanimljivo „driftanje“ u morskoj struji, naročito oko velikog ovalnog kamena gdje smo mogli vidjeti gotovo svaku životinju ovog podneblja.

image

Slingurica prugasta

Ivana Nobilo/Cropix
image

Slingurica prugasta

Ivana Nobilo/Cropix

Velika jata riba crneja kretala su se posvuda hvatajući čestice hrane koje su lebdjele u moru, murine i ugori promatrali su oprezno iz svojih rupa, a različite vrste koralja i morskih anemona njihali su se upozoravajući na svoje opasne žarnjake spremne za lov.

Oni sretniji ronioci ovdje mogu naići i na brzog i jakog plivača otvorenog mora, gofa, koji zna prići u potrazi za hranom na mjesta gdje se okuplja sitnija riba ili lignje.

Ova izdvojena stijena je dom i velikoj kirnji vrlo spretnoj u bijegu, koju u pravilu susreće samo prvi ronioc u grupi.

Izuzetna vidljivost je ono što krasi ovaj dio akvatorija, pa se pogled na ovu tirkiznu podvodnu panoramu može protegnuti i u daljine od trideset do pedeset metara.

image

Pirka

Ivana Nobilo/Cropix
image

Paunasti cjevaš

Ivana Nobilo/Cropix
image

Paunasti cjevaš

Ivana Nobilo/Cropix
image

Bijeli cjevaš

Ivana Nobilo/Cropix
image

Parazoanthus axinellae, žuta korasta moruzgva

Ivana Nobilo/Cropix

U plićini Kalebinjaka sreli smo brojna jata poznatog „vegetarijanca“, salpe, ribe srebrnastog tijela prekrivenog zlatnim uzdužnim prugama, kako se goste na podvodnim pašnjacima morskih algi.

Ova vrlo plaha i oprezna riba redovito traži sigurnost svog jata i konstantno je na oprezu, a kada nepoželjan gost prekine njihov ručak, jato u svom bijegu stvara pravi tornado koji i ostale ribe u blizini upozorava na pristiglu opasnost. Postoje legende kako su još Stari Rimljani ovu ribu koristili kao halucinogeno sredstvo i da je konzumacija njenog mesa potencijalno otrovna, čak i u arapskom svijetu nazivali su je „ribom koja stvara snove“.

image

Salpa

Ivana Nobilo/Cropix
image

Salpe

Bozidar Vukicevic/Cropix
image

Jato salpi

Bozidar Vukicevic/Cropix
image

Salpa

Bozidar Vukicevic/Cropix
image

Jato salpi

Bozidar Vukicevic/Cropix
image

Jato salpi

Bozidar Vukicevic/Cropix

Nešto istine ipak ima u tome, a smatra se da njihova halucinogenost ovisi o algama koje one jedu, a konzumacija njihovog mesa uz kemijske reakcije koje se nakon toga zbivaju u ljudskom tijelu mogu stvoriti doživljaje koji se manifestiraju poput sna. U našem podneblju ovakvih algi srećom nema, pa jedina opasnost može postojati u činjenici da se salpino meso brzo kvari i konzumacija takvog mesa može uzrokovati probavne smetnje.

I naši snovi sada su se morali prekinuti izronom i izlaskom na brod, jer u bocama je zraka već pomalo ponestajalo, ali u glavama i srcu odnosimo više nego lijepe uspomene, a pozdrav rogozničkom akvatoriju svakako će biti: do vrlo skorog viđenja!

image

Scuba skener

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. veljača 2023 13:52