Nakon što praktički dvije godine nije imala pravu skijašku sezonu, Austrija se ove godine, ne bude li nekih iznenađenja, sprema na predpandemijske navale gostiju kojima će pokušati nadoknaditi zadnje dvije godine obilježene lockdownima u kojima su izgubili popriličan broj gostiju.
Osim zimskog, patio je te i dalje pati gradski turizam, posebno turizam u Beču koji se do rujna ove godine uspio oporaviti tek na 48 posto rezultata iz istog perioda 2019. godine.
- Austrija je puno patila u Covidu. Sada, naravno, možemo diskutirati jesu li toliki lockdowni bili potrebni, posebno što po našim susjedima Švicarcima vidimo da možda i nisu - kazala je hrvatskim novinarima na briefingu u Beču ovog tjedna državna tajnica za turizam Susanne Kraus-Winkler.
Austrija se pritom susreće i s drugim problemom – kako pomiriti potrebe zimskog, energetski poprilično zahtjevnog turizma s potrebama održivosti, što je nova mantra europske birokracije usredotočene na pojmove kao što su "zeleno" ili "digitalno".
Prema izjavama Kraus – Winkler, to ne bi trebao biti problem usprkos činjenici da skijaški resorti imaju potrebu za velikim količinama energija zbog proizvodnje umjetnog snijega – veliko istraživanje pokazalo je kako na austrijski turizam otpada tek 1.55 posto ukupne energetske potrošnje ove zemlje od čega na zimski tek 0.9 posto pa organizacija još jedne skijaške sezone u tom smislu ne bi trebala pretjerano opterećivati ovu zemlju.
Ipak, u skladu s europskim politikama, i Austrija potiče ulaganje u održive projekte, a prema trenutnom modelu poticaja, investitori u turizam dobivaju subvenciju od sedam posto u iznosu investicije dok za održive projekte taj poticaj iznosi 14 posto.
U prvom kvartalu 2023. na snagu će stupiti novi model kroz koji će se poticati investicije u povećanje energetske efikasnosti postojećih objekata, nabavu energetski efikasne opreme, stimulirat će jačanje kapitalne baze turističkih kompanija kao i dodatne projekte usmjerene jačanju malih i srednjih obiteljskih hotela.
No, najveći problem Austrija ipak ima po pitanju radne snage, što je za sektor turizma možda i veća prepreka od brze tranzicije prema održivom turizmu.
Naime, kako je pojasnila Kraus – Winkler, sektoru trenutno nedostaje između 30 i 40 tisuća radnika, a u ovom trenutku otvoreno je i slobodno oko 20 tisuća radnih mjesta za koje je upitno kako će ih poslodavci popuniti.
Dodatno, sustav zapošljavanja opterećen je specifičnim austrijskim stavom prema stranim radnicima (pojam se odnosi na radnike iz trećih zemalja) kojih na razini godine primaju tek tri tisuće, a među kojima je i 700 Britanaca s obzirom da se oni nakon Brexita smatraju državom trećeg svijeta.
"Austrija i dalje ima kvote kad su u pitanju strani radnici, a nakon što je ona prošle godine iznosila tek njih 1300, ove smo godine u dogovoru s našim partnerima tu brojku uspjeli povećati na tri tisuće, no zasad još nije poznato hoće li tako ostati i u 2023. godini. Pitanje stranih radnika kod nas je politički problem", kazala je državna tajnica na panel raspravi koju je organizirala Hrvatska udruga turizma.
Napomenula je kako Austrija sada intenzivno promišlja o novim načinima na koje bi u sektor turizma mogla privući domaću radnu snagu.
Između ostaloga, nadu pronalaze u ženskim radnicama koje bi rado ušle u sustav rada, ali su sputane obiteljskim i majčinskim obvezama te zbog nedostatnog broja vrtića često nemaju kome ostaviti djecu na čuvanje.
Ovdje se izrodila zanimljiva ideja – Vlada razmišlja o tome da investira u privatne vrtiće koji bi potom bili predani na upravljanje destinacijskim management organizacijama, a razmišlja se i o potezu koji bi sindikatima omogućio ulaganje u izgradnju nekretnina za radnike s obzirom da velik broj njih nije zadovoljan uvjetima smještaja koje im nude poslodavci.
"Destinacijske menadžment organizacija brinu o turističkoj infrastrukturi, no zašto se i vrtići ne bi smatrali turističkom infrastrukturom, posebno ukoliko omogućavaju priljev dodante radne snage u sektor", kazala je Klaus – Winkler napomenuvši kako je radna snaga trenutno gorući problem na razini kompletnog europskog turizma.