Mali i srednji poduzetnici čine srž hrvatskog gospodarstva. Zauzimaju 99 posto poduzetničkog kolača i zapošljavaju 77 posto ukupno zaposlenih, s time da su u 2020. godini ostvarili neto dobit veću od 13 milijardi kuna, čak 5 milijardi više nego velike firme. Ipak, samo polovica njih uspije premašiti pet godina poslovanja, a glavni krivac za propast poduzeća jesu skoro pa uvijek krive financijske odluke.
Ključ za izbjegavanje crnog scenarija leži u financijskoj pismenosti te pravilnom bankarenju i upravljanju novcem. Kako bismo malim i srednjim poduzetnicima lakše objasnili temu bankarstva, razgovarali smo s Ivanom Babićem, direktorom Sektora poslova s pravnim osobama KentBank-e. Riječ je o stručnjaku sa sedamnaest godina iskustva u bankarstvu i dubinskim poznavanjem financijskog tržišta koji se KentBank-u pridružio prije tri i pol godine, a profesionalnu karijeru gradio je u vodećim bankama u Hrvatskoj - PBZ-u, RBA i Erste banci.
Prije nego što se dotaknemo detalja vezanih uz bankarstvo malih i srednjih poduzetnika, važno je da prvo savladamo osnove. Naime, poduzetnike možemo u financijskom smislu podijeliti u nekoliko kategorija.
Ključni razlikovni faktor jest zasigurno veličina, odnosno visina prihoda. Postoje mikropoduzeća s godišnjim prihodom do 7,5 mil. kuna, mala poduzeća s godišnjim prihodom do 40 mil. kuna te srednja poduzeća s godišnjim prihodom do 375 mil. kuna.
Obrti ili firma?
No, kako odlučiti koja je veličina pravnog subjekta primjerena za poslovanje poduzeća, odnosno je li bolje otvoriti obrt ili firmu?
- Ako očekujete poslovanje u sustavu PDV-a i dvojno knjigovodstvo te planirate dalje ulagati u poduzeće i razvijati se puno više nego u trenutku osnivanja, onda je najbolje osnovati d.o.o. S druge strane, ako je poslovanje u sklopu jedne djelatnosti, relativno malo, nema planova za širenje te je preraslo okvire poslovanja s prijateljima, možda je bolje osnovati obrt. Bitno je naglasiti da kod obrta osnivači jamče vlastitom imovinom. Postoje klijenti koji nisu spremni jamčiti vlastitom imovinom u nekom poduzetničkom pothvatu ili unaprijed znaju da će kasnije u životnom ciklusu poduzeća vlasništvo prodavati ili dijeliti. U svakom slučaju, najbitnije je biti uporan u realizaciji svoje ideje i konstantno se educirati, a organizacijski oblik pravne osobe preko koje se posluje postane manje bitan - ističe Babić.
Nakon što se odredi tip poslovanja na redu je sljedeći bitan segment - ulaganje privatnog kapitala. Babić navodi da u početku gotovo svaki vlasnik financira poduzeće vlastitim kapitalom, ušteđevinom, pozajmicom roditelja ili obitelji. Kada poduzeće počne rasti i akumulira se neka dobit, tek onda je moguće jasnije razdvojiti sferu privatnih i poslovnih financija. No, već od početka je potrebno napraviti distinkciju između privatnog i poslovnog računa.
- Kod privatnog računa klijenti najčešće obavljaju transakcije za svoje privatne svrhe (podmirenje režija, kupnja namirnica, odjeće itd…), a priljevi dolaze najčešće iz mjesečnog dohotka od rada. S druge strane, kod poslovnog računa prihode ostvarujete od prodaje vaših proizvoda i usluga te isto tako s tog računa podmirujete obveze prema dobavljačima, kao i sve ostale troškove uključujući i troškove plaća - objašnjava stručnjak iz KentBank-e.
Pravdanje troškova
S odvajanjem financija dolazi i mogućnost podizanja novca s računa firme, no to je potez kojemu treba pristupiti veoma oprezno. Osnovno je pravilo da se novac na računu smije koristiti isključivo u poslovne svrhe. Dakle, ako ste vlasnik poduzeća, to vam ne daje pravo da bez opravdanja novcem poduzeća plaćate svoje osobne račune. Međutim ako tvrtka dobro posluje, prirodno je da vlasnik poželi prebaciti novac s računa tvrtke na privatni račun ili platiti neki osobni trošak tvrtkinom karticom. Sve je to moguće, ali svaku isplatu treba opravdati u poslovnim knjigama i platiti odgovarajuća davanja državi.
Osim toga, treba paziti da se prevelikim izvlačenjem novca ne dovede u pitanje opstojnost poduzeća.
- Zakoni tržišta se vrlo lako mogu promijeniti na gore, a postoje i nepredvidive okolnosti poput covida-19, nakon kojih poduzeću treba puno više pomoći da se oporavi. Zato je dobar savjet da se uvijek ostavi malo za 'crne dane', najbolje iznos u visini tri do šest mjesečnih redovnih obveza kako poslovanje nikada ne bi bilo ugroženo - navodi Babić.
Za male poduzetnike je pritom bolje da na početku poslovanja otvore poduzeće i rade preko njega. Na taj način se transparentno vidi koliko poduzetnik ulaže vlastitih sredstava što mu omogućava jasnije praćenje profitabilnosti njegova poduzetničkog projekta. S druge strane, bankarima ili potencijalnim investitorima to je znak koliko ste sami vjerovali u svoj projekt i bili spremni uložiti kapitala.
Kako je poduzeće "živi" organizam, tako postoje različite faze njegova razvoja od kojih neke zahtijevaju dodatno upumpavanje kapitala kojeg vlasnik često nema. U tom je slučaju potrebno razmišljati o podizanju kredita. Na sreću, ističe Babić, postoje krediti za sve potrebe koje poduzetnik može imati.
- Uvjeti kredita razlikuju se ovisno o kreditnoj sposobnosti, djelatnosti poduzetnika, tržištu u kojem posluje, iskustvu koje je stekao te instrumentima osiguranja koje može ponuditi banci za siguran povrat kredita. Uz HAMAG garantne scheme, HBOR subvencionirane programe i bespovratna sredstva iz fondova EU, danas su poduzetnicima, više nego ikad, uz komercijalne uvjete banaka dostupni povoljniji uvjeti financiranja - kaže direktor Sektora poslova s pravnim osobama KentBank-e.
Narušavanje kreditnog rejtinga
No, nema svaki poduzetnik pravo na podizanje kredita, a odlučujući faktor je pritom kreditni rejting. To je svojevrsna "ocjena" poduzeća koja se temelji na analizi imovine i obveza, financijskog rezultata, praćenju urednosti podmirenja obaveza te praćenju neke vrste "poslovnog" ponašanja. Laički rečeno, kaže Babić, kreditni rejting bila bi zaključna ocjena profesora koju na kraju godine dodijeli temeljem raznih testova i "vladanja na satu".
Kreditni rejting narušava se, primjerice, nepodmirenjem obveza prema državi ili dobavljačima na vrijeme. To konkretno znači da ćete biti okarakterizirani kao "neuredni platiša".
S druge strane, ako je poduzeće visoko zaduženo ili nisko kapitalizirano, to pokazuje da nema preveliku otpornost na poremećaje na tržištu. Jednako tako, ako je vaša bilanca ročno neusklađena, to će narušiti kreditni rejting jer pokazuje da vaše dugoročne obaveze podmirujete iz vaših kratkoročnih potraživanja.
Osim kredita, treba voditi računa i o bankarskim naknadama. Usluge koje su uvijek potrebne svakom poduzetniku su transakcijski račun, plaćanja, izvodi i uobičajeno digitalni kanali preko kojih će se ove usluge izvršavati i omogućiti poduzetniku da bude brži i efikasniji u svome poslu.
Banka od povjerenja
U banci, objašnjava Babić, najčešće postoje poslovni paketi koji omogućuju uštede na skup usluga koje poduzetnik koristi te kao benefit nude i dodatne uštede novca ili vremena u slučaju korištenja skupljih usluga koje poduzetnik ne koristi često, a koristeći takav paket smanjit će taj trošak. No, prije nego što se počne razmišljati o kreditu, naknadama i poslovnim računima potrebno je izabrati banku od povjerenja s kojom ćete se otisnuti na put zvani "otvaranje poduzeća".
- Svakako obratite pažnju na to da je banka stabilna i pogodan partner za praćenje razvoja vašeg poslovanja. Nekad su se banke birale po blizini poslovnice, ali danas, u vrijeme digitalnih kanala, kriteriji su se promijenili. S druge strane, bitno je da vas vaš bankar razumije te da imate povjerenje jedan u drugoga. Ključna strategija KentBank-e upravo je individualni pristup klijentima i posvećenost. Jedna od najčešćih povratnih informacija koje dobivamo od naših klijenata je da smo im posvećeni i da se usprkos svim digitalnim rješenjima i covid-mjerama nismo 'otuđili'. Osobni sastanci su i dalje naš najomiljeniji oblik komunikacije jer onda najbolje možemo razumjeti potrebe naših klijenata - navodi Babić.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i KentBank-e.