Varaždinska županija desetljećima sustavno i intenzivno potiče istraživanje i predstavljanje gastronomske baštine kao jednog od svojih temeljnih identiteta. Zahvaljujući tim je naporima danas zaštićeno 20 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, od čega 10 na europskoj razini te 10 na nacionalnoj razini koji su zaštićeni jamstvenim žigom pri Zavodu za intelektualno vlasništvo.
Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša dr.sc. Dragutin Vincek napominje da oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla jamče kvalitetu proizvoda.
- U slučaju varaždinskog zelja ova oznaka potrošaču jamči da su sve faze proizvodnje, od sjemena do finalnog proizvoda, provedeni na području Varaždinske županije. Svi koje se žele baviti ovom vrstom proizvodnje moraju proći proces certificiranja koje provodi neovisno tijelo. Taj proces nije kompliciran, a svima zainteresiranima pomažemo u Upravnom odjelu za poljoprivredu kako bi se proizvođači što manje opterećivali s papirologijom – rekao je Vincek.
Županija je svojim zaštićenim proizvodima posvetila i monografije, jedinstvene u Hrvatskoj.
- Monografije i knjige se pišu o znamenitim osobama, povijesnim ličnostima, gradovima, a mi smo se posvetili poljoprivrednim proizvodima. Varaždinska županija se može pohvaliti da smo izdali šest monografija za naše izvorne proizvod zaštićene na razini Europske unije - rekao je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša dr.sc. Dragutin Vincek.
VARAŽDINSKI KLIPIČ
Nije svaki klipić – Varaždinski klipič! Zlatne boje izvana, a iznutra bijel. Hrskav okus koji na nepcima prvotno ostavlja dojam mekoće, a potom se topi u ustima... To je Varaždinski klipič. I pazite, samo je jedan klipič, ostalo su peciva ili slanci. Da je Varaždinski klipič doista poseban, jasno je ako znamo da se radi o jedinom hrvatskom pecivu koje je zaštićeno na razini cijele Europske unije.
RECEPT
Sastojci:
1 kg glatkog brašna
6,5 dcl svježeg mlijeka
3 g soli
1 žlica šećera
2,5 dcl ulja
8 dag svježeg kvasa
1 jaje
do 2 g sjemenki kumina
Priprema:
Kvasac stavite dizati sa svježim mlijekom, malo brašna i šećera. Brašno prosijemo, dodamo sol, ulje i dignuti kvasac pa s mlijekom zamijesimo mekano tijesto. Ostaviti tijesto da se diže. Od dignutog tijesta oblikujemo 25 hljepčića i opet ih ostavimo da se dižu na sobnoj temperaturi kako bi udvostručili volumen. Svaki hljepčić se valjkom razvalja da bude dug najmanje 25 cm.
Tijesto počnite zamatati tako da klipič sa svake strane ima četiri nabora. Ostaviti da se dignu i potom premazati žutanjkom i posuti kuminom. Klipiče staviti peći u pećnicu prethodno zagrijanu na 220 do 250 °C. Peći desetak minuta sve dok vanjska kora klipiča ne postigne tamno-žutu do zlatnu boju.
VARAŽDINSKO ZELJE
Nijedno zelje nije ukusno kao Varaždinsko zelje – listovi su mu tanki toliko da se kroz njih prozire dlan, a istovremeno elastični i čvrsti pa je ta autohtona vrsta zelja sjajna za sarmu.
Okus mu je gorkasto-ljutkast i oštrog je mirisa. Varaždinsko zelje je Europska komisija 2017. zaštitila oznakom izvornosti na razini Europske unije, čime je postalo brend i zaštitni znak kvalitete. Proizvodi se isključivo iz sjemena čuvane sorte i u Varaždinskoj županiji se odvija cjelokupni proces – od proizvodnje sjemena do finalnog proizvoda. Čuvarica sjemena Varaždinskog zelja je Marija Cafuk iz Domitrovca.
LUDBREŠKI HREN
Ludbreški hren je jedini pravi hren! Ljut, oštar i osvježavajući, izvrsno prija uz kuhano ili pečeno meso, kao dodatak salatama, dobro se slaže i s ribom, a uz sve to je i jako zdrav. Ovo su odlike Ludbreškog hrena, koji je 2024. godine zaštićen na razini Europske unije. Korijen „Ludbreškog hrena“ ima značajan sadržaj ugljikohidrata, vlakana, minerala i vitamina, a sadrži veće količine fosfora i vitamina C u odnosu na druge vrste hrena. Obitelj Mlakar i njihova tvrtka Agro Altera najveći je uzgajivač i proizvođač hrena u Hrvatskoj, a za svoje proizvode osvojili su niz nagrada za kvalitetu.
ZAGORSKI MLINCI
ZAGORSKI PURAN
Simboli Hrvatskoga zagorja! Zagorski mlinci su jednostavan, a preukusan pekarski proizvod s prepoznatljivim nagorenim ispupčenjima zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla. Blago nadignuta površina pravokutnog oblika od pšeničnog je brašna, vode i soli. Za karakterističan izgled zaslužan je specifičan način pečenja tijesta na vrućim pločama. Najfiniji su, naravno, sa Zagorskim puranom, zaštićenim također na razini Europske unije oznakom zemljopisnog podrijetla. Zagorski puran je slobodno uzgojen na livadama seoskih gospodarstava, meso je sočno, mekano i vrlo ukusno. Božićni blagdani u varaždinskom kraju nezamislivi su bez tradicionalne “Purice z mlincima”.
ZAGORSKI ŠTRUKLI
Staro jelo Hrvatskog zagorja, zaštićeno oznakom zemljopisnog podrijetla, u čiju se čast održavaju brojne manifestacije. Tajna gastronomske ljepote je u namirnicama (svježi sir, vrhnje, jaja...) proizvedenima na lokalnom području, a posebnost u načinu izrade tijesta, njegovom ručnom razvlačenju, punjenju i oblikovanju.
VARAŽDINSKO BUČINO ULJE
Aromatično ulje tamnozelene do crne boje ima uglađen, suptilan okus i jasno prepoznatljiv miris prženih bučinih sjemenki. Jedinstvenost i kvalitetu jamči europska zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla dobivena 2023. godine. Najčešće se konzumira kao dodatak jelima i salatama, a njegova konzumacija preporučuje se svaki dan jer blagotvorno djeluje na ljudsko zdravlje.
TRNOVEČKA MAKOVNJAČA
Najjednostavniji kolači su najbolji i najfiniji kolači, a upravo su takvi tradicijski kolači Varaždinske županije. U županiji je 17 zaštićenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na nacionalnoj razini, a među njima je čak osam kolača. Te slastice stvarale su se generacijama i pravo su bogatstvo, koje danas s ljubavlju i ponosom čuvaju članice udruga diljem županije.
Među njima posebno mjesto zauzima Trnovečka makovnjača. Slastica je to bogatog okusa i jedinstvenog izgleda koja je gotovo 200 godina dio izvorne gastronomske ponude trnovečkog kraja i Varaždinske županije. Posebna je po glavnom sastojku – maku, ali i po činjenici da se ne koristi kvas pa ju još nazivaju „prosta Trnovečka makovnjača“.
Za tijesto:
600 g glatkog brašna
5 žlica ulja
prstohvat soli
mlake vode po potrebi
Za nadjev:
500 g mljevenog maka
250 g šećera
400 ml mlijeka
400 ml kiselog vrhnja
50 g maslaca
100 g margarina
Za posipanje:
50 ml vrhnja
šećer u prahu
Priprema:
Od brašna, ulja, soli i mlake vode zamijesite glatko tijesto pa ga stavite na toplo da se odmara jedan sat. Skuhajte mlijeko i poparite mljeveni mak pomiješan sa šećerom. Kad se ohladi, dodajte vrhnje. Veliki stol prekrijte stolnjakom i tijesto razvlačite da bude što tanje. Premažite ga rastopljenim maslacem i margarinom te nadjevom od maka. Razvučeno tijesto zamotajte u savijaču i razrežite na dužinu lima za pečenje koji ste prethodno dobro premazali maslacem. Premažite savijače s 50 ml vrhnja. Pecite na 180 do 200 °C 45 minuta, a kad se zažari i ispeče, posipajte šećerom u prahu.
Varaždinski medenjaci
Mekani ko‘ duša, slatki kao šećer. Najstarija slastica od meda koja se od davnina priprema u Varaždinskoj županiji. Prevladavaju različite veličine, oblici i nijanse smeđe boje ovisno o vrsti meda koja se koristi. Najbolji su kad se rade od Zagorskog bagremovog meda, zaštićenog na razini EU oznakom izvornosti.
Vidovečki gibanik
Težačko jelo vidovečkog kraja čija se kvaliteta krije se u domaćim namirnicama i višestoljetnoj tradiciji. Poseban okus i nutritivnu vrijednost daju mu pravi omjer bijelog i heljdinog brašna, svježi kravlji sir, gris i kiselo vrhnje.
Mlinčani kolač
Jednostavan kolač lepoglavskog kraja bez kojeg je nekada jelovnik „težaka“ bio nezamisliv Priprema se od namirnica koje se mogu naći u svakom kućanstvu, kao što su brašno, mlijeko, voda, sol i mast, pa je kolač prikladan tijekom cijele godine i za sve prigode.
Kučanski koščičjak
Tradicijsko jelo kučanskoga i zbelavskoga kraja od bezglutenskog hajdinog brašna, hajdine kaše, koštica bundeve i bučinog ulja. U obliku je gibanice koja se ne savija već se slaže u redove, a nije svejedno ni kako se i u čemu peče.
Šemovečka kelešica
Težački kolač s područja naselja Šemovec. Idealan zalogaj tijekom napornog rada u polju iako je izrađen od „siromašnih“ sastojaka koje je svaka obitelj imala u kući.
Hajdini sirni štrukli
Tradicijsko jelo karakteristično za područje Maruševca čija se posebnost krije se u tijestu od hajdinog brašna.
Zdigani krumpirovi štrukli
Simbol gastronomije naselja Sračinec i Svibovec Podravski. Tijesto je napravljeno od mekanog brašna, krumpira, mlijeka, jaja te svježeg kvasca, a nadjev od bučinih koštica i ulja ili od oraha i kiselog vrhnja.
TOPLIČKA KUPALIŠNA TORTA
U vremenima kada su Varaždinske Toplice bile važno srednjoeuropsko mondeno okupljalište, a takt valcera odzvanjao je redutnom dvoranom, promenadnim i vrtnim koncertima, u poslijepodnevnim se satima za bolje zdravlje i raspoloženje pio šampanjac. A uz njega se obavezno posluživala Toplička kupališna torta. U toj divnoj slastici uživati možete i danas kada se spravlja po originalnom receptu iz 19. stoljeća.
RECEPT
Potrebno je ispeći dvije kore, a za jednu je potrebno:
3 jaja
60 g šećera
50 g maslaca
60 g mljevenih oraha
30 g krušnih mrvica
0,025 l ruma
2 žlice kuhane jake crne kave
Krema:
0,3 l mlijeka
250 g šećera
2 vanilin šećera
naribana korica jednog limuna
500 gr oraha
Čokoladna glazura:
150 gr čokolade
150 gr margarina
Priprema:
Pripremite kalup promjera 23 cm tako što ćete dno obložiti papirom za pečenje i podmazati stranice. Pećnicu zagrijte na 200°C. Bjelanjke umutite u snijeg i ostavite sa strane. U drugoj posudi mikserom pomiješajte žumanjke, šećer i maslac. Kada ste ih dobro izmiješali, dodajte kavu, orahe te mrvice koje ste prethodno namočili u rumu pa lagano umiješajte i bjelanjke. Miješajte polako dok se smjesa ne ujednači pa polovicu smjese ulijte u pripremljeni kalup. Pecite u pećnici 20 minuta. Ponovite postupak za drugu koru. Pripremite kremu tako da pomiješate mlijeko, šećer, vanilin šećer i naribanu koricu limuna te stavite kuhati dok ne zavri. U vruću smjesu dodajte mljevene orahe, još malo prokuhajte te dobro izmiješajte. Ohlađenu donju koru premažite s dvije trećine smjese pa je poklopite gornjom korom i ostatkom kreme premažite cijelu tortu sa svih strana. Na pari otopite čokoladu i margarin te pripremite glazuru. Njome prelijte tortu pa ju ukrasite polovicama (koje možete umočiti u glazuru) kao i mljevenim orasima.
DOMAĆE I INOVATIVNO
VARAŽDINSKA HELJDA
Malo obiteljsko gospodarstvo iz varaždinskog naselja Gornji Kućan, OPG Pocedulić posegnulo je u prošlost u potrazi za tajnom zdravog organizma i boljeg života. Tamo su pronašli pravu kutiju s blagom – Varaždinsku heljdu. Odavno poznata kao izvor zdravlja i snage radnih ljudi, danas je zahvaljujući njima dostupna u obliku kaše, brašna, pahuljica, griza, kiflica pa čak i jastuka! Njihovi Heljdini krekeri su dobili priznanje iz Bruxellesa, "Superior taste award** 2023", a na nacionalnoj razini priznanje za najbolji inovativni proizvod te su proglašeni su šampionom na ocjenjivanju koje organizira Ministarstvo poljoprivrede. Zlatom su nagrađeni za Sušenu tjestetinu od heljde, a broncom za svoje Heljdine pahuljice. Svi njihovi proizvodi su napravljeni od autohtone sorte Varaždinske heljde, čuvane sorte na razini Hrvatske.
Kuća Varaždinske heljde - OPG Pocedulić
Varaždinska 108a, Gornji Kućan, Varaždin
Kontakt: mob. 092 164 24 74
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
OCAT OD BOBICA BAZGE
U voćnjaku u Selniku već se desetak godina bave uzgojem bazge, a od njezinih cvjetova i bobica kreiraju različite proizvode. Damir Štefanec i Andreja Bader iz OPG-a Štefanec dobili su niz priznanja za svoje sokove. Ipak, prava je zvijezda među njihovim proizvodima – ocat od bobica bazge. Taj specifičan proizvod donio im je zlato i titulu šampiona na ocjenjivanjima prehrambenih proizvoda koje organizira Ministarstvo poljoprivrede RH. Nije ga bilo nimalo lako proizvesti, bio je čak četiri godine u octenoj fermentaciji! Ni njihovom sirupu od cvijeta i bobica bazge ne manjka priznanja, također je proglašen šampionom, dok se sok od bobica okitio zlatom.
OPG Štefanec
Selnik 79, Maruševec
Kontakt: mob. 091 249 3334
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
PRVI VARAŽDINSKI GIN
„Saperlot“ je arhaični izraz za oduševljenje. U istoimenoj pivovari i destileriji, koja se nalazi u varaždinskom prigradskom naselju Gojanec, doista oduševljavaju jer u svojoj pivovari i destileriji proizvode odlično craft pivo, svježih i novih okusa, a uz njih i prvi varaždinski gin. Kažu da je Saperlot gin nastao iz neuništive stvaralačke energije, a opisuju ga kao strast u svakom gutljaju, doživljaj za sva osjetila. Prepoznat je i u međunarodnoj konkurenciji: u kategoriji „London Dry Gin“ 2021. godine osvojili su brončanu medalju.
Saperlot
Lj. Gaja 44, Gojanec, Varaždin
Kontakt: mob. 091 58 84 893
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....