Djeca u Hrvatskoj ne jedu voće i povrće, izbjegavaju doručak, ali zato često piju sokove s dodanim šećerom i 'zalijepljeni' su za ekrane umjesto da se bave nekom fizičkom aktivnosti - zato su među najdebljima u Europi.
Gorka je to istina na koju iz godine u godinu, svaki put uz podršku novih istraživanja, upozorava naša prva dama, supruga predsjednika Zorana Milanovića, prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović s kojom smo razgovarali uoči početka nove školske godine.
- U Hrvatskoj svako treće dijete u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što nas smješta među europske zemlje najpogođenije tim problemom. Ispred nas samo su Cipar, Španjolska, Grčka, Italija, San Marino i Crna Gora. Može se uočiti kako je ovaj problem češće prisutan u zemljama Mediterana nego u sjevernim europskim zemljama - ističe prof. dr. sc. Musić Milanović, profesorica na zagrebačkom Medicinskom fakultetu i voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gdje među ostalim vodi projekt 'Živjeti zdravo' s naglaskom na debljinu koja je, kaže, rizičan čimbenik za razvoj brojnih smrtonosnih bolesti.
- Uspoređujući podatke po regijama unutar Hrvatske, najmanji udio djece s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 30 posto, dok ih je u Kontinentalnoj i Jadranskoj regiji nešto više, 36 posto i 37 posto - rekla je.
Upitali smo ju i što su glavni razlozi ovih zabrinjavajućih rezultata.
Ruralna područja su najkritičnija
- Problem prekomjerne tjelesne mase i debljine najmanji je u većim gradovima, gdje iznosi 32 posto, a raste smanjenjem razine urbanizacije te je najveći u ruralnim područjima, gdje iznosi 39 posto, što ukazuje na važnost usmjeravanja intervencija prema ruralnim područjima koja su udaljena od centralnih zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova, koje najčešće provode preventivne programe.
Također, podaci iz istraživanja Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska iz 2019. godine pokazuju nam kako čak 80 posto djece u Hrvatskoj ne pojede povrće svaki dan, a dva od tri djeteta ne jedu voće svaki dan. Zabrinjava nas i činjenica da 37 posto djece pije sokove s dodanim šećerom više od tri puta tjedno, a čak 32 posto djece ne doručkuje svakodnevno. Istovremeno, djeca provode mnogo vremena pred ekranima, gotovo 80 posto djece u dobi od osam godina vikendom provede dva ili više sati dnevno gledajući TV ili koristeći elektroničke uređaje - naglašava 52- godišnja Musić Milanović.
Škole i vrtići okruženja su koja imaju velik utjecaj na razvoj zdravih navika u djece. Edukacija djece, ali i stvaranje uvjeta u okruženju koji potiču tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu i čine ih lako dostupnima i privlačnima od neizmjerne je važnosti, smatra prva dama i ističe koje je to korake u školama i vrtićima nužno povući kako bi se zaustavio ovaj negativan trend.
- Svaka bi osnovna škola trebala osigurati prehranu za svoje učenike tijekom njihovog boravka u školi koja je u skladu s Nacionalnim smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama. Međutim, škole se na tom polju suočavaju s velikim materijalnim i kadrovskim problemima. Velik broj škola nema školsku kuhinju ni blagovaonicu, a taj je problem posebno izražen u Dalmaciji. Zajednički školski obroci važni su za stvaranje pozitivnog odnosa prema hrani, upoznavanje novih namirnica i izgradnju pravilnih prehrambenih navika. Iz tog razloga, od prošle godine slavimo i Tjedan školskog doručka u listopadu kako bismo kroz zabavne i interaktivne aktivnosti promicali važnost zajedničkog školskog doručka i pokazali koliko cijenimo svakodnevni trud i napor školskih kuhara i kuharica koji u različitim uvjetima svakog dana pripremaju stotine doručaka za našu djecu - rekla nam je Musić Milanović dodajući kako se nada da će im se i ove godine mnogo školskih kuhara, učitelja, djece i roditelja pridružiti u zajedničkoj proslavi školskog doručka u tjednu od 11. do 15. listopada.
U školama treba više tjelesne aktivnosti
Kaže i da je iznimno važno očuvati taj prirodni nagon za pokretom s kojim djeca dolaze u školu.
- Valjalo bi povećati udio vremena koji djeca provode u tjelesnoj aktivnosti za vrijeme školskog dana i nuditi im besplatne sportske sadržaje u koje se djeca mogu uključiti prema izboru. I ovdje, nažalost, postoji problem nedostatka sportskih dvorana u mnogim školama. Upravo iz tog razloga, u sklopu projekta 'Živjeti zdravo', osmislili smo Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece namijenjen osnovnim školama koje nemaju sportsku dvoranu. Radi se o setu kineziološke opreme koja je šarena, zabavna, sigurna za djecu, lako se i brzo postavlja i uklanja te se može koristiti u učionici ili drugim unutarnjim prostorima, baš kao i vani, na školskom igralištu ili u dvorištu. Poligonima za tjelesnu aktivnost školske djece opremili smo 120 matičnih osnovnih škola u Hrvatskoj koje nemaju sportsku dvoranu, a sada još i 1000 područnih osnovnih škola bez sportske dvorane, a sve kako bismo stvorili okruženje u kojem djeca imaju mogućnosti za kontinuiranom provedbom tjelesne aktivnosti - rekla je Sanja Musić Milanović, koja je po struci epidemiologinja, početkom godine sudjelovala je i u cijepljenju stanovnika protiv koronavirusa u potresom pogođenom području Petrinje. Svjesna je, kaže, kako je lanjska godina, kada su se djeca mahom školovala na daljinu zasigurno znatno utjecala na pogoršanje stanja naših školaraca.
Čekaju se posljednice pandemije na zdravlje djece
- Mjere obrane od zaraze koronavirusom donijele su mnoge promjene u životima školske djece. Zbog praćenja nastave online provodili su više vremena pred ekranima, brojne sportske aktivnosti bile su prekinute, a svakako možemo pretpostaviti da je i došlo do promjene u prehrambenim navikama djece. Možemo očekivati da su ovakve promjene imale i određene posljedice na zdravlje djece. Međutim, ova pandemija nam je pokazala da javnozdravstvene politike mogu biti u fokusu društva, i nadam se da to nećemo zaboraviti u procesu oporavka od pandemije - smatra Musić Milanović.
Budući da je i sama majka dvojice sinova, 23-godišnjeg Ante Jakova i 16-godišnjeg Marka, Sanja Musić Milanović zna koliko je roditeljima ponekad teško približiti djeci voće i povrće te zdrave obroke koje mališani često odbijaju i radije posežu za slatkišima.
- Roditelji bi svakako trebali djecu uključiti u planiranje i pripremu zajedničkih obroka te zajedno s njima redovito provoditi aktivnosti u prirodi. Važno je i da roditelji svojim primjerom pokažu kako raznovrsna prehrana i rekreacija nisu dosadni, već naprotiv, nešto čemu se možemo i trebamo veseliti. Ipak, ne smijemo svu odgovornost prebaciti na roditelje. Na nama je kao društvu da učinimo što više možemo da osiguramo uvjete u kojima će zdravi izbori biti i lakši izbori - zaključuje prva dama.