Ovogodišnji Zagreb Book Festival, prvi nakon pandemije na kojem će se autori i čitatelji moći ponovo sresti uživo u opuštenoj atmosferi, bez restrikcija, održava se u svom tradicionalnom terminu, u mjesecu svibnju. Počinje u ponedjeljak, 23. i traje do subote, 28. svibnja. Tema oko koje se ove godine okupljaju sudionici nazvana je "Apokalipsa danas ili o odnosu prirode i društva", u fokusu su klimatske promjene. Na festivalu će gostovati četrdesetak domaćih i stranih književnika, publicista, novinara i znanstvenika.
U Zagreb na Festival stiže islandski pisac i redatelj Andri Snær Magnason.
Magnason nije "samo" pisac, već i aktivista, bavi se pitanjima porasta temperature, topljenja ledenjaka, opstanka na planeti, razgovara s raznim stručnjacima, piše o tome. Globalno poznat postao je kad je napisao poetsku "osmrtnicu" prvom nestalom islandskom ledenjaku.
Prateći njegov rad čovjek stekne dojam da Magnasona pritišće i osjećaj osobne odgovornosti te da, kad je riječ o temama klimatskih promjena, taj umjetnik koji se bio kandidirao pa predsjednika Islanda, jako dobro zna o čemu govori. Previđen je na više od četrdeset jezika, na hrvatski je prevedena njegova knjiga "O vremenu i vodi" (Planetopija), te slikovnica "Priča o plavom planetu" (Znanje).
"Idejom da centralna tema festivala bude ekologija, odnos čovjeka prema prirodi i njenom očuvanju bavimo se već godinama ali nismo do sada uspjeli uhvatiti pravo vrijeme za lansiranje ovakvog festivala. Različite okolnosti, posebice pandemija i potresi koji su nas sve subjektivno i objektivno dotakli, okupirali su većinu naše pažnje. Na žalost, izgleda da je ovo sudbina ozbiljnog promišljanja i djelovanja po pitanju zaštite okoliša i klimatskih promjena. Iako je prvo izvješće panela o klimi bilo 1992., čini se da je uvijek postojalo nešto drugo što je zaokupljalo primarne interese javnosti: promjene vlasti, ratovi, suđenja, ekonomske krize. Ali ne i stanje planeta na kojem živimo. Koliko god bilo nevjerojatno, jer naša je biologija zadana i bez zraka, vode i normalnih temperaturnih uvjeta ne možemo živjeti, čini se da se značajan dio čovječanstva ne osjeća neraskidivim dijelom prirode.", kaže Petra Ljevak, direktorica Festivala te dodaje: " I sama se povremeno moram na to podsjetiti - osjećaj koji istovremeno donosi i nelagodu uzrokovanu gubitkom egocentrične pozicije i pozicije kontrole koja nam je urođena, ali i olakšanje koje izvire iz tog istog prihvačanja. Ovogodišnjim festivalom i temama kojima ćemo se baviti htjeli bi ne samo ukazati na poražavajuće podatke, već pokušati osvijestiti svoju vezu s prirodom i svoj utjecaj na njezino očuvanje. Neke on najljepših knjiga ikada napisanih poput 'Života u šumi' Henry David Thoreaua, 'Gorile u magli' Dian Fossey, 'Osam planina' Paola Cognettija ili većine knjiga Johnatana Franzena čine upravo to, podsjećaju nas da je ekologija tema koju možemo pokušati zaobići ali ona neće zaobići nas. U šest dana festivala upoznat ćemo se s nekim novim knjigama i autorima koji dijele ovakav pogled na svijet poput Eve Meijer i Andrija Magnasona ali i čuti što o svemu misle autori koji su svojim životima napravili iskorak prema prirodi poput Ede Popovića ili Dražena Šimleše. Živimo u predivnom svijetu. Naučimo li ga cijeniti učinit ćemo puno za sebe same."
Među inozemnim gostima festivala su i dvije autorice, već spomenuta nizozemska književnica Eva Meijer te Rachida Lamrabet flamansko-marokanska spisateljica koja se ponajviše bavi ponajprije imigrantskim i identitetskim temama. Njena knjiga "Reci to nekome" (Naklada Ljevak, 2022.) priča je o kolonijalnim vojnicima Prvog svjetskog rata zahvaćenima tuđim ratom.
Eva Meijer spisateljica je, filozofkinja, kompozitorica, pjevačica i performerica. Djela su joj prevedena na dvadesetak jezika, u izdanju najuglednijih izdavačkih kuća. Autorica je više filozofskih rasprava i nekoliko romana, među kojima je i "Kuća za ptice" (2016.). Priroda je jedna od središnjih tema njezina opusa, opisuje suživot s pticama i nesvakidašnji odnos prema svijetu prirode.
Na Festivalu gostuju i Dunja Mazzocco Drvar, Tena Štivičić, Ivana Bašić, Dalibor Šimpraga, Adriana Škunca, Maja Telišman Prtenjak, Marija Andrijašević, Dražen Šimleša, Karmen Ratković, Edo Popović, Mirela Holy, Saša Ceci, Velimir Grgić te drugi.
Ovogodišnji, osmi po redu ZBF u svojem će programu ugostiti i međunarodni projekt Every Story Matters (Svaka priča je važna) koji je fokusiran na ulogu književnosti, posebno one za djecu i mlade, u izgradnji otvorenog demokratskog društva.
Festival se održava u prostorima kluba Ritam grada i Knjižare Ljevak.
Cjelovit program može se pogledati na http://www.zgbookfest.hr