Temom kako je nogomet došao u Hrvatsku bavi se slikovnica Marte Huber, koju je osmislila uz pomoć akademskog slikara Mislava Lešića-Đurakova. Lešić je knjigu ilustrirao. Katarina Bušić autorica je pogovora na koricama slikovnice, a suradnica Katarina Berać Vuić, autorica je kratkih edukativnih pojmova koji prate tekst priče, te kviza kojim čitatelji nakon čitanja slikovnice provjeravaju svoje znanje.
Priča je to, zapravo, o Županji, uvid je to u jedan segment prošlosti grada, točnije u prijelaz iz 19. u 20. stoljeće.
U to je vrijeme bogatstvo hrastovim šumama u Slavoniju dovelo industrijalce iz Engleske. Hrast, podučava nas slikovnica "Priča o jednoj lopti", sadrži tanin koji se koristio pri obradi životinjskog krzna i kože, što je Engleze navelo da upravo u Županji sagrade tvornicu ljepila za kožu i krzno koja se nalazila na današnjem prostoru Nogometnoga kluba Graničar, županjskog teniskog kluba i županjskog kina Mladost. S Englezima je u Slavoniju došao nogomet, a Županjci su ga prvi put zaigrali na nasipu kraj rijeke Save. Zamišlja se i sljedeći razgovor: "Odrasli su, a trče za loptom".
Upravo u Županji mnogo godina kasnije pronađena je i prva nogometna lopta u Hrvatskoj. Najstarija nogometna lopta u Hrvata stajala je u kući gospodina Tuce, no on njene povijesti godinama nije bio svjestan. Ispuhanu kožnu nogometnu loptu koristio je kao zdjelu za igle i čavle. I tako je Županja, 1969. godine i službeno postala kolijevkom nogometa u Hrvatskoj.
Odluka da se priča o Županji ispripovijeda upravo kroz ovu sportsku priču bila je, dakle, jednostavna, kaže Huber, jer je usko vezana uz Županju.
"Stara nogometna lopta kojom su Englezi igrali i koja je znanstvenom analizom dokazano postala prva nogometna lopta u Hrvatskoj i dalje se čuva i pazi, a u Županji postoji i spomenik toj lopti", otkriva.
Iako je lopta prava zvijezda priče, ova edukativna publikacija Zavičajnoga muzeja Stjepan Gruber Županja, treba napomenuti, čitatelja uvodi i u zabranjenu ljubavnu priču seoske djevojke Katarine i bogatog Engleza Freda te služi kao prozor u život Slavonije prije stotinjak godina.
No kako je autorica teksta došla na ideju da o tome trenutku u povijesti Županje progovori baš kroza slikovnicu?
"Ideju o pisanju dječje povijesne slikovnice o Županji već dugo držim u sebi. Budući da se u muzeju često susrećem s vrtićkom i školskom djecom i povijesni narativ pokušavam prilagoditi njihovom dobu i uzrastu, često sam razmišljala o tome da bi im kroz dobru vizualizaciju i crteže svi ti događaji, godine, okolnosti bili razumljiviji. S druge strane, zadnjih dvije godine se intenzivnije "družim" sa slikovnicama jer sam postala majka pa svojoj djevojčici svakodnevno pokušavam prenijeti ljubav prema čitanju", priznaje Huber, koja vjeruje da za Županju i Slavoniju ova slikovnica znači dodatno brendiranje i pozicioniranje grada na turističkoj karti Hrvatske.
Također, slikovnicom želi najmlađim Županjcima predstaviti njihovu baštinu. "Slikovnica je prva knjiga u životu jednog djeteta. Svi znamo da čitanje i knjiga trebaju biti svakodnevni dio djetetova života od rođenja jer čitanjem djeci stvaramo mnoge benefite za budućnost. Želja mi je od malih nogu jačati svijest o važnosti čitanja, ali i o važnosti formiranja zdravog odnosa prema vlastitom zavičaju, kulturi, baštini", kaže autorica koja smatra da će ona imati vrijednost i za starije (što lokalne stanovnike, što ostale ljude koje tema bude interesirala) jer kroza slikovitu priču daje informacije o tom dijelu Hrvatske.
Edukativne publikacije za djecu i mlade danas su, kaže Huber, još uvijek slabo zastupljene u izdavačkoj djelatnosti hrvatskih muzeja. "Zavičajni muzej u Županji do sada nije imao niti jednu ovakvu publikaciju. Ovime smo htjeli promijeniti tu praksu", naglasila je kustosica Muzeja koja je u ovome projektu iz dostupnih informacija pokušala "izvući najzanimljivije fragmente povijesne priče i prilagoditi je djeci koja često na povijest gledaju kao na nešto daleko, teško razumljivo i pomalo dosadno". Iako su prilagođene uzrastu te pojednostavljene, sve su informacije iz slikovnice, ističe Huber, "utvrđene povijesne činjenice." "Nijedan dio teksta u slikovnici nije izmišljen", kaže.
Baš kao Huber, i njene suradnice te ilustrator dolaze iz Slavonije. Suradnja na slikovnici je, stoga, bila logična, kaže akademski slikar Mislav Lešić-Đurakov, mnogima poznat kao kreativac iza likom kumice oslikanih stepenica zagrebačke tržnice Dolac (njegov je rad bio dio projekta Okolo 2018. godine).
Iako je živio u Bošnjacima, Lešić-Đurakov srednju je školu pohađao u Županji. "Marta Huber i ja već smo surađivali povodom Šokačkog sijela, a poznajemo se još iz srednjoškolskih dana", otkriva umjetnik čije ilustracije krase slikovnicu o prvoj nogometnoj lopti u Hrvatskoj. Naime, tekst prate, riječima njihova autora, "starinske ilustracije koje stilom podsjećaju na vrijeme naših baka" te prikazuju kadrove Županje i ljudi, koji se temelje na stvarnim lokacijama i osobama, što ovim crtežima, tvrdi autor, daje povijesno-dokumentaristički karakter.
Vizualne scene nije bilo teško smisliti, kaže Lešić-Đurakov. Smislio ih je u mjesec dana. Budući da ga i inače privlači razdoblje kraja 19. i početka 20. stoljeća, inspiracije mu nije nedostajalo.
"S crtežima je bilo puno posla, ali u radu sam uživao. Moji omiljeni slikarski uzori su upravo realisti te impresionisti, koji su djelovali u tome vremenskome periodu. Osim toga, volim crtati ljude iz toga vremena, konje...zanima me stara Šokadija, to jest, stara Slavonija", kaže Lešić koji ističe da je ovo prvo vizualno i grafičko predstavljanje povijesti Županje te prva takva slikovnica.
"Raduje me što osvježujemo povijest i pružamo novi pogled kroz drugačiji način razmišljanja o toj povijesti. Slavonija je na neki način ostala u nekim prošlim vremenima, a ovako joj dajemo svježinu.
Želio sam ispreplesti prošlost i sadašnjost. Time ne odstupamo od starih vrijednosti, već ih samo obogaćujemo. Ova priča pokazuje kako je industrija u Županji nekoć bila jaka i kako je u Hrvatsku dovodila nove sportove, a danas je propala. Zato mi želimo biti predvodnici nove, pozitivne slavonske struje koja baca novo svjetlo na baštinu. Zahvala je to jednog Slavonca i pokušaj da se u teškim trenucima u slavonsku priču unese pozitivan ton", zaključuje Lešić-Đurakov.
Slikovnica je tiskana u 500 primjeraka, a službena promocija očekuje se u veljači 2023., za vrijeme trajanja Šokačkog sijela. Do tada, svi zainteresirani slikovnicu mogu kupiti u Zavičajnome muzeju od 1. prosinca 2022.