U moru književnih festivala ovaj koji će u Samoboru u svibnju imati svoje debitantsko izdanje trebao bi već u startu biti bitno drugačiji. Brdo knjiga profilirani je festival knjiga koje govore o planinama ili su inspirirane planinama.
Organizatori su pametno odlučili književni festival o planinama dovesti u Samobor, dovoljno blizu Zagrebu i potencijalno velikom broju zainteresirane publike, a nadomak Samoborskom gorju, nedaleko od Žumberka, šuma i bregova po kojima će zadnji dan festivala prošetati s gostima.
Samobor je svojevrsna kolijevka hrvatskog planinarstva, prvi službeno registrirani društveni izlet planinarskog društva na prostorima Hrvatske bio je u svibnju 1875. – išlo se na Oštrc. Književnica Dragojla Jarnević u samoborskoj je okolici planinarila još 1843., išla je na Okić.
U svijetu je raznih festivala posvećenih planinama, ima ih i oko nas, od Hrvatske do regije i šire. "No, uglavnom su to filmski festivali na kojima sudjeluju i autori knjiga koje se bave planinama, bilo dokumentarne proze ili fikcije. Konačno, u Hrvatskoj je Mosor Film Festival. U Bosni i Hercegovini je 3fok, u Kreševu. Poznat je filmski festival u slovenskim Domžalama koji se sad održava u Ljubljani, Celju, Mariboru, po cijeloj Sloveniji. Ima i festival u Grazu... Na svim tim festivalima u fokusu je film, a knjige su dodatak. Nekad je i Banff bio filmski festival, sad je i književni, tamo se rodila ideja za nagradu za najbolju knjigu s planinarskom tematikom.
Mi s Brdom knjiga krećemo s 'obrnute' strane, okosnica je literatura inspirirana planinama u širem smislu, knjige koje na razne načine govore o planinama - to može biti i geologija, stočarstvo, sve što u sebi uključuje planine.
"Kao što su spomenuti filmski festivali uključili i knjige o planinama, tako ćemo mi u naš festival uključiti i druge vidove umjetnosti, ove godine glazbu, kasnije i nešto drugo", govori Željko Žarak, urednik i vlasnik Libricona, izdavačke kuće u kojoj posljednjih petnaestak godina izdaje knjige o planinama, putopisnu i pustolovnu literaturu.
Na festival, koji se ove godine održava od 12. do 15. svibnja, žele, pripovijeda Žarak, dovesti ljude koji planinu gledaju iz raznih, često različitih perspektiva. Spominje, primjerice, Sinana Gudževića, čovjeka koji je u planini odrastao, iz planine se školovao svaki dan hodajući do škole osam kilometara i osam kilometara na povratku kući. Gudžević u kolumni što ju je prije par godina napisao za Novosti, naslovljenoj "Uzbrdo za ništa" pripovijeda anegdotu iz djetinjstva, opisuje doba kad se čudio slušajući da ima ljudi koji idu "uzbrdo za ništa", bez da ih tjera nekakav posao, borba za egzistenciju. Taj planinarski egzistencijalistički, a ne egzistencijski čin pisac u kojem su sjećanja na odrastanje u planini, život na selu, opisuje ovako: "popnu se na neki zub od krša i odande iz svega grla vrište i čekaju da im jeka vrati ono što su vrisnuli. I ta je vriska njima ljekovita, i zna se da su neki ozdravili od bolesti derući se na krše i na šume."
Edo Popović, autor knjiga "Priručnik za hodače", "U Velebitu" i "Čovjek i planina" govorit će o svojim odlascima na Velebit i pisanju o planinama. Sedamdeset je godina od rođenja Nejca Zaplotnika, autora kultnog "Puta", na Brdo knjiga stiže Zaplotnikov penjački partner i prijatelj, legenda slovenskog alpinizma Andrej Štremfelj, skupa s poznatom slovenskom alpinisticom Marijom Štremfelj. Štremfelji su bračni par koji se prvi skupa popeo na Mount Everest, o tome su napisali i knjigu, u nas još neprevedenu, "Zagrljaj na vrhu svijeta".
Ideju da naprave Brdo knjiga prvo je dobio Milan Majerović Stilinović, novinar, planinar i autor knjige "Što sam naučio na planini". "Kao što je svaka planina posebna, tako je i svaka knjiga koju iz planine ljudi donesu i napišu, posebna na svoj način. Svaki čovjek iza svake te knjige, pjesme, fotografije ili filma opet ima svoju priču - a sve te priče istu poveznicu. Ili barem motiv. Ili barem lokaciju radnje - prostor planine, stvaran ili izmaštan. Bilo bi zgodno pokušati okupiti te razne ljude na jednom mjestu, družiti se i pričati o stvarima koje volimo: planinama i knjigama. I još uz to i stvarno planinariti, slušati i čitati pred planinarskim domovima ili na gorskim livadama spojiti sve to skupa. To je festival na kakav bih ja išao, rekao sam Željku na prvoj kavi na kojoj smo se nas dvojica našli prije 2 godine. Tad se još nismo gotovo uopće poznavali. I njemu se to činilo kao dobra ideja. U međuvremenu smo se upoznali, i zaključili da je najbolje krenuti, pa vidjeti dokle će nas to dovesti.", Majerović Stilinović opisuje prvi poriv iz kojega ovih dana nastaje Brdo knjiga."
Gost festivala bit će i Zehrudin Isaković, novinar, publicist iz Bosne i Hercegovine, zaljubljenik u planine i čovjek koji jako dobro poznaje tamošnje planine.
Isaković je i autor knjige, zapravo multimedijskog vodiča "Planine Bosne i Hercegovine" u kojoj donosi informacije o pedeset izabranih uspona od Prenja i Čvrsnice, do Bjelašnice, Zelengore, Maglića, Veleža, Vlašića, Dinare, Kozare, Jahorine, Trebevića i drugih bosanskohercegovačkih planina. Autor je i serijala "Vrhovi Balkana" koji je producirala i emitirala Al Jazeera.
S festivalom o planinama samoborski će osnovnoškolci moći sudjelovati u radionicama na temu prirode, a tamošnji srednjoškolci slušat će predavanja Darka Berljaka, organizatora mnogih ekspedicija na Himalaju, čovjeka koji je o planinama, pogotovo o Himalaji, napisao niz knjiga ("Dodiri neba", "Ključevi neba ili Tibetanska trilogija", "Nebo puno Himalaje", "Više od Everesta"…), u nas vjerojatno najboljeg poznavatelja Himalaja, ondašnje kulture, tradicije i povijesti ekspedicionizma u tim prostorima.