Roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ finalist prestižne talijanske književne nagrade Premio Rapallo BPER Banca 2023. Premio Rapallo dodjeljuje se talijanskim autoricama od 1985. godine, a ove je godine prvi put uvedena međunarodna kategorija za autorice iz 27 zemalja EU-a. Uz Ivanu Bodrožić u užem su izboru Catherine Dunne, Najat El Hatchmi, Annie Ernaux, Amelie Nothomb, Helga Schubert i Tatiana Tibuleac.
Ivana Bodrožić na društvenim je mrežama tim povodom napisala: Sad sam sve vidjela, draga Annie, neću se ni ustajati s poda, but thank you, merci, grazie mille, sono ragazza fortunata
Talijansko izdanje, „Figli, figlie“ objavio je Sellerio u prijevodu Estere Miočić, predstavljeno je početkom mjeseca na Književnom festivalu u Mantovi, a La Repubblica ga je već uvrstila među TOP 10 knjiga tjedna.
Američko izdanje, „Sons, Daughters“, priprema Seven Stories Press za siječanj 2024., u prijevodu Ellen Elias-Bursać.
Usto, roman „Sinovi, kćeri“ dobitnik je ugledne Nagrade „Meša Selimović“ za najbolji roman, trenutačno je u 4. izdanju, te je uvršten i u finale književne nagrade Tportala za najbolji hrvatski roman, a objavio ga je Corto Literary u imprintu Hermes.
Kako navode: "Ivana Bodrožić donosi nam priču o obitelji, ljubavi, tijelu, ženskosti i slobodi ispripovijedanu iz tri perspektive: jedne kćeri, jednog sina i jedne majke. Na momente lirski, a s izraženom dramskom napetošću koja se najbolje uočava u odnosu između majke i kćeri, ovaj nam roman donosi i priču o drugosti, prvenstveno drugosti u tijelu. Ukazuje i na neraskidivu vezu između naših privatnih sloboda, ljudskog dostojanstva i društvenih okolnosti te posredstvom empatije kao najvažnijim rekvizitom, razbija okove i otključava naše živote, zapretene obiteljske odnose i zabranjene ljubavi. Kći koja nakon nesreće ostaje nepokretna, bez mogućnosti govora, prikovana za bolnički krevet, može samo pomicati zjenice. Fizički sputana i svjesna sebe osuđena je na prisjećanje. Sin, zarobljen u tijelu koje ne osjeća svojim, u dodijeljenoj ulozi koja mu je od prve svijesti o sebi strana, prisiljen je izdržati nerazumijevanje i najgora iživljavanja okoline kako bi mogao biti ono što jest. Majka nosi teret generacija, izobličena nasilnim patrijarhatom, odrasta uz zabrane i opomene, s lekcijom kako nikada nije dovoljno dobra u svijetu u kojem nema prostora za njezine želje i htijenja. Ulančani su u jednu priču u kojoj svatko dobiva pravo na svoju istinu, svoju bol i želju da preživi; djeca koja pate za roditeljskom potvrdom, sinovi i kćeri koji žude za prihvaćanjem društva, roditelji oblikovani strahom koji zatim istim teško povrjeđuju svoju djecu".
O knjizi su napisali sljedeće: "Svaka knjiga Ivane Bodrožić događaj je za našu književnost, a njen novi roman ‘Sinovi, kćeri‘ bio bi novost bilo gdje na svijetu; tamo gdje piše zabranjeno, na mjestima koja se zaobilaze, Ivana tek počinje pisati i ide do kraja, do tajnih, najintimnijih kutaka, do zaključanog srca svih stvari i to radi s iznimnom lakoćom i ozbiljnošću. Po zahvatu epski, u načinu lirski, poetičan i polemičan, ‘Sinovi, kćeri‘ roman je o nama: kćerima i sinovima, onaj koji će se čitati, o kojem će se pisati i pričati – još dugo", smatra književnica Olja Savičević Ivančević.
"Tema ovog kompleksnog romana je što nam i kako nameće tijelo, spol s kojim se rađamo, tijelo koje se može pretvoriti u kavez koji društvo gradi oko nečijeg identiteta. Roman posvećen neslobodi i cijeni koju osoba plaća kad se odluči za slobodu – o visokoj cijeni drugosti – autorica ispisuje s nijansiranim psihološkim uvidom i senzibilnošću ozbiljne spisateljice", Slavenka Drakulić.
"Ivana Bodrožić opisuje kolaps intime u porodici, opisuje društvo neslobode, opisuje prirodu konzervativnog sistema u kojem je drukčije i manjinsko izloženo nasilnoj kontroli isključivanja. Ova hrabra knjiga s brutalnom otvorenošću govori o problemima koji se uglavnom prešućuju, a književnost ih je nepravedno zaobilazila. Knjiga ‘Sinovi, kćeri‘ je poziv na promjenu. U pitanju je hrabrost udružena s književnim darom", obrazložio je odluku žirija nagrade "Meša Selimović" njen predsjednik Semezdin Mehmedinović, dok je pisac Davor Špišić ustvrdio: "‘Sinovi, kćeri‘ Ivane Bodrožić izvanserijsko je djelo koje nadrasta otisak umjetnosti a postaje dokument o preživljavanju. Ostat će nam u naručju i dok budemo plutali u ledenom mraku, a Titanic tonuo u bezdan".
Bodrožić je spisateljica i pjesnikinja rođena u Vukovaru 1982. godine. Diplomirala je filozofiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Već je njezina prva zbirka poezije Prvi korak u tamu, objavljena 2005. godine, bila zapažena i nagrađena osvojivši nagrade Goran za mlade pjesnike na Goranovom proljeću i Kvirin Matice hrvatske, za najboljeg pjesnika/pjesnikinju do trideset pet godina, te je prevedena na španjolski jezik. Roman Hotel Zagorje, objavljen 2010. godine, također je ovjenčan brojnim nagradama: Josip i Ivan Kozarac, Kočićevo pero, Kiklop (najbolje prozno djelo u 2010. godini), Prix Ulysse (za najbolji debitantski roman s područja Mediterana). Kritički hvaljen i čitan Hotel Zagorje postao je jedan od nezaobilaznih naslova i uspješnica novije hrvatske književnosti, a objavljen je na četrnaestsvjetskih jezika. Prema motivima romana nastala je istoimena predstava – autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić – izvedena ove godine u Gradskom dramskom kazalištu Gavella. Svoju drugu zbirku pjesama Prijelaz za divlje životinje objavila je 2012. godine, a 2014. izlazi joj zbirka kratkih priča 100% pamuk, za koju je dobila nagradu Edo Budiša za najbolju zbirku priča (objavljenu na području s kojeg nije potreban prijevod) autora do trideset pet godina. Roman Rupa, objavljen 2016. godine, proglašen je najboljim kriminalističkim romanom recentne domaće književne produkcije po izboru čitatelja (Nagrada Balkan Noir za 2017.), a njegovo englesko izdanje objavljeno je u proljeće2021. godine. Zapažena zbirka pjesama In a sentimentalmood izlazi 2017. godine, a prvi naslov za djecu, slikovnica Klara Čudastvara 2019. godine.
Za roman Sinovi, kćeri primila je Nagradu Meša Selimovićza najbolji roman objavljen 2020. godine nagovornomprostoru Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatskei Srbije.
Djela su joj prevedena na engleski, njemački, francuski,češki, danski, mađarski, makedonski, slovenski,španjolski,bugarski, albanski i talijanski jezik.
Živi i radi u Zagrebu kao samostalna umjetnica.