U Rijeci je uz provođenje covid-mjera održana premijera opere ‘Cavalleria Rusticana‘

Dok za mnoge europske operne kuće vlada lockdown, HNK Ivana pl. Zajca, ohrabren poboljšanjem epidemiološke situacije, 27. siječnja, postavio je premijeru "Cavallerije rusticane" kreativno provodeći covid-mjere. Zbor s vizirima bio je u posebnoj sobi, ozvučen i s videolinkom na dirigenta, orkestar na pozornici s maskama, pritom puhači odvojeni pleksiglasom. Na samoj pozornici u inscenaciji u obliku križa kretalo se nekoliko solista opere, Kristina Kolar, Domagoj Dorotić, Robert Kolar, Sofija Cingula, Ivanica Vunić i Emilia Rukavina.

U "Cavalleriji rusticani" sopranistica Kristina Kolar, nacionalna prvakinja riječkog kazališta, pjeva Santuzzu, djevojku koja je kolateralna žrtva jedne seoske ljubavne intrige u libretu Mascagnijeve opere, naširoko najpoznatije po svojem intermezzu. O svemu je rekla:

- Opera 'Cavalleria rusticana' je biser operne literature. Ulogu Santuzze sam prvi put pjevala 2010. godine na Riječkim ljetnim noćima, u ambijentalnoj izvedbi na Trgu Grivica u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Mo. Nade Matošević. Za tu izvedbu sam nagrađena strukovnom nagradom 'Milka Trnina', a izvodili smo je na istome mjestu tri godine zaredom i svake je godine dobila nagradu publike za najbolju festivalsku predstavu.

Sljedeću produkciju radila sam u Splitu u režiji Gorana Golovka i pod dirigentskim vodstvom maestra Lorisa Voltolinija, tako da mi je ova riječka 'Cavallerija' treća po redu i mogu reći da imam lijepa iskustva s tim naslovom.

Predstava traje oko sat i petnaest, prepuna je divnih melodija u kojima će svatko naći nešto što mu se sviđa. Intermezzo u operi je naširoko poznat jer je korišten kao muzička podloga u nekoliko filmova, između ostalog i u filmu 'Kum 3'. Ne čudi činjenica da je mnogima to omiljeni intermezzo (pa čak i meni) jer se radi o koncentratu lijepe glazbe koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim - ističe sopranistica.

Uloga Santuzze je, naglašava, vrlo naporna i teška.

- Zahtijeva potpuni angažman, vrlo veliki opseg glasa i nema niti trenutka u kojem dopušta opuštanje, pa čak ni 'gutljaj vode'. Santuzza je cijelo vrijeme na pozornici u ovoj inscenaciji: od uvertire pa do zadnjeg takta. Osim fizičke forme, koncentracija i psihički mir su vrlo važni. Naime, radi se o verističkoj operi, a to znači da je prepuna strasti, ljubavi, sreće, tuge, pa čak i mračnih nagona koji proizlaze i osjećaja nemoći, dakle riječ je o svemu što čovjek u stvarnom životu osjeća.

Pa kao što u stvarnom životu ne govorimo uvijek istim intenzitetom kada smo, recimo, ljuti ili se želimo nakon svađe s nekim pomiriti, tako i u verističkim operama ne pjevamo sve na isti način i istom bojom glasa. To ponekad košta i troši glasnice, pogotovo kad se potpuno prepustim liku. Ali kao što sam u životu neposredna i iskrena, takva sam i na pozornici. Drugačije ne znam i ne želim, a publika to osjeća i cijeni - govori Kristina Kolar o operi koja traje oko sat i dvadeset minuta. Ponekad se izvodi s operom "Pagliacci", a ponekad sama.

Redatelj opere je Dražen Siriščević, aktualni direktor Lisinskog.

- Gospodin Dražen Siriščević i ja smo imali priliku surađivati na otvorenju 60. splitskog ljeta 2014. godine u Verdijevoj operi 'Aida'. Moram priznati da smo od prvog trenutka imali odličnu komunikaciju koja se nastavila i sada na 'Cavalleriji'. Dražen je došao odlično pripremljen, moji kolege i ja smo bili muzički spremni, pa su probe tekle u vedrom raspoloženju uz maksimalnu koncentraciju i potpuni kreativni angažman svakog pojedinačno, a činjenica da je redatelj i privatno divna osoba dodatno olakšava ponekad duge probe koje zahtijevaju višesatnu koncentraciju.

U projektu također imamo još jednog opernog znalca, vrlo talentiranog i sposobnog dirigenta Paola Bressana koji nam je operu predstavio iz druge perspektive i pridonio boljem razumijevanju verističkog načina izvođenja opere, dajući naglasak na točnost svake note i razlog zbog kojeg je skladatelj određenu frazu napisao baš na određeni način - reći će kako je zaista bilo sreće s autorskim timom.

Sopranistica Kolar inače je ljubiteljica verističkog pravca u operi.

- Verizam kao forma i stil jako odgovaraju mom karakteru i tehničko-fizičkoj formi. S obzirom na to da sam još relativno mlada, imam energiju koja je potrebna za izvođenje verističkih opera, čemu pridonosi i moj tip glasa pa ću vjerojatno tijekom karijere imati priliku pjevati i druge operne naslove talijanskih verističkih majstora - kaže nacionalna prvakinja.

U godini pretežito loših vijesti, nastavlja, za nju se ipak dogodila jedna dobra, a to je nagrada ICMA - International Classical Music Award, koju još nazivaju muzički Oskar.

- U veljači prošle godine snimila sam nosač zvuka s Glagoljaškim rekvijemom skladatelja Igora Kuljerića, pod dirigentskim vodstvom našeg uvaženog maestra Ivana Repušića. Osim mene, solisti su bili moji kolege Ljubomir Puškarić, Annika Schlicht i Eric Laporte i sve to uz Chor des Bayerischen Rundfunks i Münchner Rundfunkorchester. CD je sniman u Münchenu i rad je bio na visoko profesionalnom nivou - ponosna je na kolege i zajednički uspjeh.