Snježana Abramović Milković, ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih, ima početkom 2022. godine više razloga za slavlje. Feštala je sa svojim glumcima na ovogodišnjem Zlatnom Studiju, na kojem je ZKM praktički pokupio sve kazališne nagrade; doista izvanserijska predstava "Ja sam ona koja nisam" ima nagradu žirija i publike za predstavu u cjelini, nagrađeni su glumci Filip Nola i Lucija Šerbedžija, a vanjski suradnik ZKM-a Toma Medvešek dobio je priznanje za glumački angažman u Kunstteatru. Uoči dodjele Zlatnog Studija ravnateljica Abramović izabrana je u trećem mandatu za ravnateljicu ZKM-a, a ovaj mjesec u njezinu kazalištu dvije su važne premijere, "Halo, halo, ovdje Radio Zagreb" i "Braća Karamazovi" F. M. Dostojevskog, u dvije večeri, u režiji povratnika u hrvatsko kazalište Olivera Frljića.
Predstava u dva dana
- Oliver Frljić je bio prisutan i posljednje dvije godine, ali kao umjetnički voditelj Ansambla Europa, koprodukcijskoga projekta ZKM-a i Schauspiel Stuttgart i Teatra Nowy iz Varšave koji je rezultirao sa šest premijernih naslova, između ostalih i predstavom "Imaginary Europe", koju je režirao upravo Oliver Frljić, a izvedena je u ZKM-u u prosincu 2019. Naslov se uvijek bira u dogovoru s redateljem, redatelj mora biti inspiriran tekstom, a opet tematski mora biti dio repertoarne politike kazališta. Zanimljivo će biti vidjeti Oliverovo čitanje velikog romana svjetske književnosti. On je i koautor adaptacije teksta u suradnji s dramaturginjom Ninom Gojić. Rastakanje društva na potpuno osiromašene i, s druge strane, dekadentno i iracionalno ponašanje bogatog sloja, što živimo u Hrvatskoj, potpuno aktualizira Dostojevskog i danas - najavljuje ravnateljica.
Frljić je, nastavlja, uvijek provokativan i prisiljava publiku na razmišljanje, ne ostavlja nas ravnodušnima, a to je zadaća kazališta danas.
Koncept je izuzetan - predstava se izvodi dva dana. Bit će napravljena u dva dijela koji nisu kronološki nastavak priče, nego dva koncepta istog romana, s različitim pristupom radnji. Predviđeno je da se predstave gledaju obje večeri, ali se mogu pogledati i neovisno jedna o drugoj - najavljuje premijeru koncem veljače.
Dramaturg Zajec
U trećem ravnateljskom mandatu svoj program nazvala je programom kontinuiteta. Namjera joj je dovršiti započete suradnje i koprodukcije koje su se odgodile zbog pandemije.
- Imat ću priliku zaokružiti jedno dulje razdoblje i programski i poslovno. Za velike ustanove treba, naime, vremena za promjene. Inače, još sam u drugom mandatu, i to do 10. prosinca ove godine. Zahvalna sam Kazališnom vijeću ZKM-a na povjerenju i dobroj ocjeni programa. Tomislav Zajec, dramaturg ZKM-a, i ja smo, promišljajući naslove, željeli kao i do sada prezentirati širinu autorskih izraza i izvedbenih praksi, zadržavajući ZKM kao mjesto uzbudljivih stvaralačkih energija. I dalje će se promovirati hrvatski pisci i kroz scenska čitanja i kroz praizvedbe tekstova ne zaboravljajući niti suvremena čitanja klasika, njegovati autorski teatar kao i predstave za mlade. Program je ambiciozan, imamo veliku društvenu odgovornost da Zagreb ima kulturnu ponudu kakvu zaslužuje - ističe Snježana Abramović.
Reprizni hitovi
Dosadašnjih osam godina obilježile su predstave poput "Čarobnog brijega", "Sherlocka Holmesa", "Hinkemanna", "Črne matere zemle", "Tita Andronika", "Huddersfielda", "Neprijatelja naroda", nabrojili smo samo neke. Ove sezone udaran je naslov "Ja sam ona koja nisam".
- Moram istaknuti i 'Eichmanna u Jeruzalemu' Jerneja Lorencija, praizvedbu teksta Ivora Martinića 'Dobro je dok umiremo po redu' u režiji Aleksandra Švabića, kao i 'Pansion Eden' Árpáda Schillinga. Imamo i odlične predstave za mlade 'Mi i oni' Darija Harjačeka i Katarine Pejović i 'Čarobnjaka iz Oza' Saše Broz. Sve se predstave odlikuju snažnim glumačkim kreacijama. Kada nabrajam realizirane naslove, vidim koliko je svaka predstava na svoj način snažna i autorski osebujna, uz izvrstan glumački ansambl koji je uvijek otvoren novom, drukčijem pristupu dramskom tekstu i načinu rada.
Nikad ne znamo kakva će se predstava dogoditi, ali dobar redatelj, izvrstan ansambl potpuno predan suradnji preduvjet su za dobre predstave. Produkcijski se uvijek trudimo osigurati i dovoljan broj termina proba na sceni, što je jako važno za dobru predstavu. Prije pandemije bio je velik pritisak kvantitativnog mjerenja uspjeha, brojke su bile najvažnije, broj publike, broj izvedbi, broj premijernih naslova, prava slika kulturne industrije. Moramo u kazališta vratiti vrijeme za stvaranje, za dulji proces rada, kao i mogućnost neuspjeha, to je umjetničko stvaralaštvo. Mladim redateljima je vjerojatno najteže, imaju ideju, nisu stekli rutinu, a od njih se očekuje trenutni uspjeh - komentira velika očekivanja u pandemiji.
Mnogo testiranja
Što je u današnjem vremenu stalnog mijenjanja mjera po kojima se publika pušta u kazalište i nerijetkih otkazivanja predstava zbog bolesti glumaca najteži dio za svakog ravnatelja? Uz sveprisutno osiromašenje, budući da teatar nije u mogućnosti da na kartama zarađuje kao prije.
- Prošle dvije godine bile su zaista zahtjevne, ali smo cijelo vrijeme bili aktivni i između epidemijskih valova uspjeli realizirati i inozemna gostovanja (Budimpešta, Gdanjsk, Vilnius, Maribor, Ljubljana, Beograd) i premijere. Jako je teško bilo raditi sa stalnim strahom od zaraze jer glumci su bili najizloženiji, a oni su ti koji nose repertoar. Financijska situacija također nije dobra, a stalna testiranja zaposlenika su nam zaista velika stavka u troškovima koje pokrivamo iz vlastitih prihoda. Imam osjećaj da se, kada se donesu mjere koje se odnose na kazališta, na nas zaboravi, pogotovo kod popuštanja. Nije mi jasno zašto za ulazak u neke ustanove ne trebaju covid-potvrde poput Hrvatske poštanske banke - upozorava na dvostruka mjerila za kazalište koje je, otkad je pandemije, samo u proljeće 2020. bilo u lockdownu, a otada pa dosad za građane u razdobljima strožih mjera bilo je, ne jednom, jedan od malobrojnih prozora u svijet, budući da je kod nas Stožer kulturnim ustanovama uvijek dopuštao rad, naravno pod određenim uvjetima.
Ako usporedimo siječanj 2019., 2020., 2021. i 2022., slika vlastitih kazališnih prihoda, zarade, ozbiljno se razlikuje.
- Kazalištu se vlastiti prihod prepolovio 2020. i 2021. u odnosu na 2019. Najviše je pao prihod od prodanih ulaznica, ali sjajno je to što publika cijelo vrijeme, bez obzira na mjere, dolazi u kazalište i ima puno razumijevanja za otkazivanja predstava. To nas zaista motivira. Veliki je interes publike za predstavu 'Ja sam ona koja nisam' Mate Matišića u režiji Paola Magellija, koja je laureat medijske nagrade Zlatni Studio jer je tako publika odlučila svojim glasovima. Osim Zlatnog Studija za najbolju predstavu, nagrađena je i Lucija Šerbedžija za najbolju žensku ulogu, a Filip Nola za najbolju mušku ulogu. Inače, imali smo šest nominacija za glumce u istoj predstavi, ukupno sedam zajedno s predstavom - govori ravnateljica koja još nije naručila novi tekst Mate Matišića.
Plesala u ZKM-u
- Zasad ne. Ali hrvatsko društvo sa svim tranzicijskim problemima, pogubljeno u tehnološkom dobu, uvijek je veliki izvor inspiracije, za pisce i za kazalište - govori ravnateljica.
Poslije Olivera Frljića režirat će u ZKM-u Janusz Kica, očekuje zatim dolazak Ivana Popovskog, sljedeće godine Oskarasa Koršunovasa, Žige Divjaka, Jerneja Lorencija, Árpáda Schillinga. Bit će i hrvatskih redatelja koji se, kao i inozemni, rado vraćaju radu s ansamblom ZKM-a, koji vrlo posvećeno pristupa radu na predstavama. Po završetku trećeg mandata u ZKM-u Snježana Abramović Milković ispunit će uvjete za mirovinu. Reklo bi se da je odlučila "mirno" uploviti u penziju, ne ostavljajući za kraj službenog radnog vijeka neki posve novi izazov.
- Meni se uvjeti za mirovinu poklapaju s krajem mog trećeg mandata, 2026. Koincidencija. Nisam razmišljala o drugom kazalištu, jako puno energije i emocije sam utkala u ZKM, koji volim i jako sam vezana za njega jer sam još kao plesna umjetnica provela baš u ZKM-u gotovo cijeli radni vijek, iako tada kao samostalna umjetnica. A o mirovini ne razmišljam trenutno - završava razgovor.