Hvala kolegama na predivnoj predstavi. Nadam se da smo bili dobri domaćini. Dođite nam opet. A i mi ćemo valjda kod vas ponovno, napisali su na društvenim mrežama članovi opernog zbora Narodnog pozorišta u Beogradu u kojem je zagrebački "Ero s onoga svijeta" prošli tjedan doživio desetominutne stajaće ovacije i urlike oduševljenja.
Zagrebačka ekipa koja je došla s četiri busa i dva šlepera, sveukupno 180 umjetnika i tehničkog osoblja, doživjela je pozitivan šok uslijed reakcija i komentara beogradske publike na uzvratnom gostovanju, budući da je Verdijev "Simon Boccanegra" u izvedbi Narodnog pozorišta zatvorio Zagrebački operni festival u rujnu.
Oni koji prate rasprodanu zagrebačku Operu, čiji je šef dirigent Pier Giorgio Morandi ovih dana ravnao otvorenjem sezone u njujorškom Metropolitanu - a isti je na dolasku na zagrebačku funkciju zacrtao "moj je cilj, gledajući europsku panoramu, da HNK Zagreb postane jedna od najvažnijih opernih kuća", koliko god to, dakle, ambiciozno zvučalo - pitaju se, pak, što bi bilo da je HNK u Beograd išao s nekim od aktualnih hitova, iz partitura najčuvenijih skladatelja svijeta, koje zagrebačka publika naročito voli, jer "Eru" naprosto gleda 94 godine.
Što bi bilo da je u Beogradu igrao neki od novih ljubimaca publike koja favorizira ne samo pjevački vrsne već i skupe, luksuzno režijski upakirane predstave? To su "Čarobna frula" u također Dolenčićevoj režiji, "Traviata", u kojoj se ispred Bukovčevih motiva pjevači mlate na sceni, erotizirani "Rigoletto", "La boheme" u stilu pariškog glamura 50-ih, Dolenčićev "Šišmiš" u prijevodu na lokalno narječje, odnosno predstave u kojima je i nova generacija zagrebačkih pjevača i gdje, u nekima od njih, baš solisti ulaze među publiku, pjevaju joj na uho i zezaju je.
Dakle, bi li slučaju novog gostovanja letjeli mekani predmeti u Narodnom pozorištu? Šalu na stranu, dojmovi se ipak još sliježu.
U Beograd su kao glavni solisti išli samo najiskusniji i najprovjereniji: Valentina Fijačko Kobić, Stjepan Franetović, Terezija Kusanović, Ivica Čikeš i Ljubomir Puškarić, oni od kojih se možeš i prepasti ako baš odluče "nasrnuti" s pozornice pjevački, scenskim pokretom i glumom.
- Nevjerojatno iskustvo doživjeli smo u Beogradu. Od ljubaznih domaćina, divne publike koja nas je ispratila ovacijama, do prekrasnih konja Grofa i Kilija čiji je vlasnik glumac Petar Strugar (koji su bili posuđeni za zagrebačku izvedbu "Ere" jer Clintona i Cartaga se nije vodilo na put). Ovo mi je bio prvi odlazak u Beograd u životu. U jedno sam sigurna, zadnji nije - rekla je primadona Valentina Fijačko Kobić.
Splitska primadona Terezija Kusanović otkrila nam je, pak, da je zagrebačkoj Operi u Beogradu pljeskala iznimno stručna publika.
- Srela sam Snežanu Savičić Sekulić koju sam upoznala u Splitu kada je pjevala Musette u Puccinijevoj "La boheme", sjajna mlada sopranistica i velik čovjek. Valentina Fijačko Kobić i ja s njome smo se sprijateljile. Čim je saznala da dolazimo, javila se, donijela poklone, bila je na našim probama, informirala nas je koje su pozicije u kazalištu akustički najbolje. Zatim, tu je bila draga kolegica Sanja Anastasia, vrhunski, svjetski mezzosopran, sretale smo se prethodno po međunarodnim audicijama. Divna je žena i voljela bih da dođe pokazati svoj glas na hrvatske pozornice. Donijela mi je buket, izgrlila me. Divno je kad imaš kolegu koji će s tobom bez ljubomore razgovarati, bez zadrške priznati ti neke stvari i pomoći ako treba. Znale smo se, naime, čuti radi nekih savjeta. Svjetski pjevač i direktor beogradske Opere Željko Lučić duboko mi se poklonio, rekavši "stvarno imate glas za odvaliti", dirigent Aleksandar Kojić, koji je dirigirao u Zagrebu operom "Simon Boccanegra", bio je oduševljen. Bilo je, također, puno profesora s beogradske Akademije i iz Muzičkih škola u publici, od kojih neke znam, a neke ne znam. Svi su dolazili čestitati sa suzama u očima. Sad zapravo čovjek vidi koliko je "Ero" svjetska predstava - ispričala je Terezija Kusanović.
Bilo koje gostovanje velike opere po scenografiji i ljudstvu je skupo, pa unatoč svim željama, nije moguće preksutra organizirati još jedno gostovanje, osim ako se prema osnivačima i u jednoj i u drugoj zemlji ne zauzme stav "ako za ovo nemate novca, a za što imate". No takva bitka još nije dobivena ni u operi, niti u drugim sferama umjetnosti.
Naime, bilo bi organizacijski logično, ako se već podnese teret organizacije povećeg konvoja, da HNK gostuje kroz turneju, recimo, iz Beograda u jugoistočnom smjeru "Orient express" rute Niš, Sofija, Istanbul... ili prema sjeveru i sjeverozapadu, Novi Sad, Budimpešta, Beč... Ovo će pitanje naročito biti aktualno vrlo skoro, kada se otvori nova, manja pozornica u Adžijinoj i zatvori velika pozornica HNK zbog doista hitne obnove.
Razmjena zagrebačkog HNK i Narodnog pozorišta plod je dogovora dvaju kazališta, koji su se potom obratili financijerima za pomoć. To nije događaj javno nametnut sa strane politike, ili još gore - politički događaj. Posrijedi je širenje umjetnosti i informacija vezanih uz umjetnost u globalnom vremenu bezveznih ukusa i kriterija kada ona poprima i prosvjetiteljski karakter, kada je to događaj i za ljubitelje opere koji će to tek postati, bili Srbi ili ruski, ukrajinski, hrvatski ili bilo koji drugi manjinci u Srbiji. Ili pak turisti u Beogradu.
Gostovanje Opere HNK u Zagrebu u Narodnom pozorištu s hrvatskom nacionalnom operom “Ero s onoga svijeta" ocijenjeno je vrlo uspješnim i naišlo na iznimno srdačan prijem kod publike, smatra i intendantica HNK Zagreb Iva Hraste Sočo.
- Zahvaljujem osnivačima Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske i Gradu Zagrebu na podršci, Veleposlanstvu RH u Beogradu kao i Hrvatskom nacionalnom vijeću, a gostovanje se održalo baš na Praznik hrvatske zajednice u RS. Sljedeće inozemno gostovanje, nakon Beograda i dramske predstave "Zbilja" u Berlinu u rujnu, bit će 18. siječnja u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru gdje ćemo se publici predstaviti Puccinijevom operom "La boheme", uspješnicom iz prethodne sezone kojom će ravnati naš šef dirigent Pier Giorgio Morandi, a koji je upravo otvorio sezonu njujorškog Metropolitana. Planiramo i daljnje suradnje tj. gostovanja i koprodukcije s dramskim, opernim i baletnim naslovima s našim partnerskim kazalištima - najavila je Iva Hraste Sočo.
Uži tim zagrebačkog i beogradskog kazališta razgovarali su nasamo o potencijalnim idućim suradnjama, a za konkretan plan saznat će se u budućnosti.
Pozorište ima i muzej u kojem čuva neprocjenjive eksponate i organizira izložbe
Ususret tome da će nova zgrada HNK u Adžijinoj, koja se tek gradi, imati neke sadržaje koji ne postoje na Trgu Republike, korisne su bile informacije s beogradskog Trga Republike, gdje Narodno pozorište ima vlastiti muzej koji vodi Dragan Stevović.
- Da bi svi značajni događaji u povijesti Narodnog kazališta, kao i doprinosi njegovih aktera ostali u našem kolektivnom sjećanju i da bi prije svega bili čvrsta osnova za daljnji razvoj umjetnosti, poštujući principe muzeologije i osobenosti tematike, Muzej Narodnog pozorišta izlaže i čuva prikupljene eksponate. Eksponate čine djela likovne umjetnosti, kostimi, pisani dokumenti, fotografije, nagrade, kao i osobni predmeti umjetnika koji su poklonjeni i dati Muzeju na čuvanje - informirao nas je Dragan Stevović.
Muzej je otvoren 2010., ima stalne postave i tematske izložbe, koje se mijenjaju na nekoliko mjeseci. Trenutna je izložba ona kazališnih plakata Jovana Tarbuka pod imenom "Pozornica velikog formata". U prostorima oko samog kazališnog gledališta također se mogu vidjeti poneki povijesni i raskošni kazališni kostimi koji se čuvaju u staklu kao, recimo, kostim za Borisa Godunova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....