Ivan Repušić: "Francuzi su Kuljerića i Gotovca proglasili jednim od otkrića godine"

Međunarodna nagrada za klasičnu glazbu International Classical Music Award (ICMA), koju zovu i Oscarom glazbe, otišla je ove godine Ivanu Repušiću, jednom od naših najznačajnijih dirigenata u svijetu, münchenskom zboru i orkestru, hrvatskim i stranim solistima te hrvatskim skladateljima. Nagrada ICMA ima više kategorija, a u kategoriji zborske glazbe nagrađeno je izdanje BR Klassika s djelima “Hrvatski glagoljaški rekvijem” Igora Kuljerića i “Himna slobodi” Jakova Gotovca u izvedbi sopranistice Kristine Kolar, tenora Erica Laportea, mezzosopranistice Annike Schlicht i baritona Ljubomira Puškarića, sve uz Zbor bavarskog radija i Orkestar münchenskog radija pod Repušićevim ravnanjem. Maestro Repušić na početku je pojasnio važnost nagrade koju nazivaju glazbenim Oscarom te njezin utjecaj na pozicioniranje domaće glazbene baštine.

- Dva su hrvatska vokalna djela osvojila ovu nagradu, i to u međunarodnoj interpretaciji, što daje posebnu težinu i pričinjava osobito zadovoljstvo. S druge strane, nagrada je i snažna potvrda uspješne suradnje Bavarskog radija, Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba jer je projekt predstavljen u Münchenu i Zagrebu za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU. Međunarodnu nagradu za klasičnu glazbu ICMA dodjeljuje žiri od 20-ak međunarodnih glazbenih kritičara. Ona je 2011. godine zamijenila nagradu za klasičnu glazbu u Cannesu, koja je prethodno dodjeljivana na MIDEM-u. ICMA se smatra vrlo važnom međunarodnom nagradom za glazbenu produkciju. Već sama izvedba i CD izdanje donijeli su velik interes i brojne pozitivne kritike i recenzije - govori maestro, uvjeren da će interes za hrvatsku glazbu nakon ovako vrijedne, važne nagrade još više narasti, a na taj način i mogućnost novih izvedbi.

Obrazloženje

U obrazloženju žirija nagrade ICMA stoji kako je glagoljaški rekvijem hrvatskog skladatelja i dirigenta Igora Kuljerića ovjenčao glagoljaške melizme s arhitekturom i oblikom latinskog rekvijema. “Snimka nam omogućava ne samo da otkrijemo doista izvanredno djelo nego i da čujemo ovu glazbu u osjetljivoj, potresnoj interpretaciji. Dirigenta Ivana Repušića iznimno podržavaju dobri solisti, izvrstan zbor Bavarskog radija i vrlo predan Münchner Rundfunk orchester”, stoji u obrazloženju. Kada se snimao Kuljerić i Gotovac, kako su nehrvatski instrumentalisti i pjevači reagirali na Kuljerićevu i Gotovčevu kompoziciju?

- Bilo je jedno zaista posebno iskustvo, kao prije godinu dana kad smo u Münchenu izveli Gotovčevu operu ‘Ero s onoga svijeta’. Fascinantno je da je zbor je vrlo brzo svladao staroslavenski izgovor, a orkestar je izvrsno reagirao. Bili su fascinirani prije svega bogatom orkestracijom i kombiniranjem glagoljaških melizama s modernim glazbenim jezikom Igora Kuljerića. Solisti iz Njemačke već su na prvoj probi bili izvrsno pripremljeni, a za vrijeme pokusa u komunikaciji s hrvatskim solistima pokazali su veliku volju i želju za što boljom interpretacijom i što boljim izgovorom teksta, a imali su brojna pitanja o skladatelju, glagoljici… Upravo je u tome vidljiva ne samo profesionalnost izvođača nego i povezivanje koje glazba čini među umjetnicima, a potom i s publikom - prenosi dojmove.

Isto je diskografsko izdanje BR Klassika u uglednom francuskom časopisu Diapason d’Or dobilo sjajan osvrt. - Diapason D’or je nagrada za snimke klasične glazbe koju francuski časopis Diapason svakog mjeseca dodjeljuje u nekoliko kategorija. Uz njemačku Schalplattenkritik i britansku Gramophone Award, Diapason D’or najvažnija je neovisna europska nagrada. Mi smo je dobili u kategoriji ‘Decouverte’, kao značajno otkriće za 2021. godinu - nastavlja maestro.

Uskoro "Turandot"

Ivan Repušić trenutno je šef dirigent Münchenskog radijskog orkestra (Münchner Rundfunk orchester) i prvi dirigent berlinske Opere, a u Njemačkoj je kultura pod lockdownom do travnja. - Prolazimo jedno jako teško razdoblje, posebno za kulturu, u kojem su operne kuće, simfonijski orkestri i zborovi prestali s radom i stvorili su se ozbiljni egzistencijalni problemi brojnim umjetnicima. Ostaje veliko pitanje što će biti kad dođe do toliko očekivanog povratka ‘normalnom’ životu, koje će biti posljedice i koliko će još vremena proći do tog trenutka… Nada umire zadnja i treba ostati pozitivan, vjerovati u dobro. Ja sam donekle imao sreću jer sam šef dirigent jednog radijskog orkestra, koji je i tijekom pandemije i do sada ostao aktivan s brojnim Live stream koncertima i CD produkcijama. Trenutno se nalazim u Splitu s obitelji i pripremam se za iduće koncerte i snimanja u veljači i ožujku - najavljuje.

U maestrovu rasporedu za travanj stoje Verdijevi “Lombardijci” u Budimpešti i Puccinijeva “Turandot” u Dresdenu, u lipnju.
- Bojim se da se ‘Lombardijci’ neće održati u ovoj sezoni, prije svega zbog velikog zbora koje to djelo zahtijeva, a trenutna situacija zbog epidemioloških uvjeta to onemogućava. Jako se radujem novoj produkciji ‘Turandot’ u čuvenoj Semperoper. Vjerujem da će do tada mjere biti blaže te nam omogućiti normalan rad na novoj premijeri - nastavlja Ivan Repušić, aktivan putem društvenih mreža u prikupljanju pomoći Baniji, odakle stižu dirljive fotografije djece koja muziciraju ispred svoje stradale glazbene škole u Sisku. Planira li možda kad bude manje treslo koncert za pomoć tim krajevima?

- Mislim da bismo svi trebali biti još aktivniji i naravno da sam spreman i umjetnički pomoći. U kontaktu sam s ministricom Ninom Obuljen Koržinek i kolegama glazbenicima. Vjerujem da će se iz mnogih krajeva Hrvatske u udućnosti organizirati humanitarni koncerti koji će dodatno motivirati pri pomaganju stradalim područjima - rekao je.

Pomoć Petrinji

HNK Ivana pl. Zajca odlučio je probiti led i postaviti premijeru opere sa zborom u pokusnoj dvorani i ozvučenjem prema sceni, s orkestrom i nekoliko solista na pozornici. “Cavalleria rusticana” ide u siječnju ohrabrena boljom epidemiološkom situacijom.
- Svakako podržavam brojna nastojanja u Hrvatskoj, kao i u cijelom svijetu, u pronalasku raznih mogućnosti u održanju kulturnih aktivnosti, koja u ovom teškom razdoblju moraju poslati snažnu poruku da klasična glazba nije luksuz, nego životna potreba, kao hrana. Na upravi je svakog kazališta, svakog orkestra velika odgovornost u pronalasku umjetničkih i organizacijskih rješenja koja omogućavaju poštovanje epidemioloških mjera - zaključuje Ivan Repušić.