Lik mlade viktorijanske detektivke Enole Holmes fino se uklopio u nekoliko trendova suvremene popularne kulture. Lik romana autorice Nancy Springer pojavio se u vrijeme naleta nove omladinske (YA) literature. "Enola Holmes" savršeno se uklopila u trend ležernijih - tzv. cozy crimes - krimića. Konačno, u "Enoli Holmes" se reflektira feministički trend samosvjesnog djevojaštva.
Sve je to "Enolu" činilo idealnom robom za filmsku industriju. Stoga nije iznenađenje što se lika Sherlockove sestre dohvatio Netflix i snimio dva spektakla u režiji Harryja Bradbeera s Millie Bobby Brown u glavnoj ulozi. Znajući koliko je Netflix kao producent nepouzdan, iznenađenje je bilo tek to što je prva "Enola" (2020.) bila sasvim dobra. Druga je (a to sad više nije iznenađenje) - još bolja.
U "Enoli Holmes 2" junakinja već ima vlastitu detektivsku agenciju. Počinje istraživati sumnjivi nestanak radnice u tvornici šibica, da bi postupno otkrila zataškavanje trovanja fosforom. U finale filma je scenarist Jack Thorne upleo i zbiljski štrajk radnica tvornice žigica 1888. - prvi ženski štrajk u povijesti radništva. Kroz perolaku pustolovinu druga "Enola" tematizira ne samo položaj žene u 19. stoljeću, nego i vrlo ovostoljetni korporativni kriminal i zataškavanje u javnom zdravstvu. Pogled na englesko društvo koji film gaji izrazito je klasno prgav, pa podsjeća na "Peaky Blinders". Sav taj politički sadržaj autori su ukrcali u pitak i zabavan film.