ODLAZAK VELIKANA

Umro Julio Radilović Jules, legenda hrvatskog stripa: Proslavio se djelima ‘Kroz minula stoljeća‘ i ‘Partizani‘

Julijo Radilović Jules

 Bruno Konjevic/Cropix
Njegov je rad uvršten i u svjetsku enciklopediju stripa Mauricea Horna

Julio Radilović Jules, jedan od najvažnijih hrvatskih strip autora, preminuo je jučer u 94. godini života, objavio je Stripforum.

Autor je stripova kao što su 'Kroz minula stoljeća', 'Herlock Sholmes' i 'Partizani', a njegov je rad uvršten i u svjetsku enciklopediju stripa Mauricea Horna.

S Julesom sam razgovarala prije sedam godina.Našli smo se u njegovom stanu na dnu Petrinjske ulice, u blizini Glavnog kolodvora. Bilo je to mjesto prepuno stripova, na zidovima su se nalazile uokvirene strip table.

"Odrastao sam na američkom stripu. Moj je otac neko vrijeme živio u Americi, tamo se zaljubio u strip i u film. A dok sam s obitelji živio u Sloveniji, bili su pretplaćeni na novine u kojima su izlazili radovi Andrije Maurovića, jednog od autora uz kojeg sam se nepovratno vezao uz strip", pričao mi je tom prigodom. Ispričao mi je i od kuda mu nadimak Jules - ima ga iz jedne anegdote iz gimnazijskih dana vezane uz Julesa Verna i pogrešan izgovor njegova imena. Već je tada imao preko osamdeset godina, no ovaj je autor i dalje o stripu govorio s mnogo ljubavi. Bio je, naprosto, zaljubljen u svoj posao.

Jules je rođen 25. rujna 1928. godine u Mariboru, no još dok je bio u osnovnoj školi sele u Zagreb. Stripom se počinje baviti nakon rata. Crtačko-ilustratorsku karijeru započeo je 1945. godine u pismoslikarskom atelijeru Marija Saletta. Bio je u šesteročlanoj ekipi crtača u Studiju crtanoga filma što ga je osnovao Jadran film na Jordanovcu 1947. godine. Od 1948. pa do 1952. pohađao je, uz dva-tri prekida Školu primijenjenih umjetnosti (ŠPU), koju je na kraju ipak nepovratno napustio opredijelivši se definitivno karijeru slobodnog umjetnika.

Jedan od njegovih najpoznatijih stripova, "Kroz minula stoljeća", objavljivao je Plavi vjesnik od 1956. do 1959. godine. To je epska pripovijest iz hrvatske povijesti koja obuhvaća razdoblje od dolaska Hrvata na Jadran do provale Tatara u naše krajeve. Scenaristički ju je, kao i većinu Julesovih stripova, uobličio Zvonimir Furtinger. Njih su se dvojica upoznali godinu dana ranije, kada su surađivali na djelu "Damon i Fintijas" za njemačkog izdavača Rolfa Kauku iz Münchena.

U svijetu nedvojbeno najpopularniji Julesov serijal, "Herlock Sholmes" također je nastao u tandemu s Furtingerom. Profesionalno se bavio stripom od 1955. godine do umirovljenja 1989. godine, iako je i kasnije bio aktivan.

Neke je stripove crtao u tandemu s beogradskim dramskim piscem Đorđem Lebovićem. O Leboviću je imao samo riječi hvale: “Na počecima sam pisao sam i priče, no, to nije bilo moje zanimanje. Kasnije sam surađivao sa sjajnim scenaristima.”

Godine 1975. započeo je veliki pustolovno-akcijski serijal iz Drugoga svjetskog rata pod naslovom Partizani koji je izlazio sve do 1989. Strip je izdavala nizozemska kuća Oberon, crtajući uniforme, Jules je često koristio stručne povijesne knjige

Razgovarali smo 2015. godine. Bio je tada u svojim osamdesetim godinama, no svega se živo prisjećao. Povod našem razgovoru bila je izložba u Radničkoj galeriji "Partizani: Konvoj za El Shatt", gdje je na svoj specifičan način ispripovijedao poznatu priču o tome kako se nakon kapitulacije Italije 1943. godine na Dalmaciju sručila njemačka ofenziva. Kroz 18 mjeseci, 40 tisuća je ljudi prebačeno do Visa, a potom preko Italije u El Shatt, u blizini Sueskog kanala.

Riječ je bilo o 44 originalne table iz II. epizode serijala "Partizani", u tehnici tuša na papiru, dimenzija 51 puta 42,5 centimetara, koje su dio zbirke Mladena Novakovića. Datum je važan i zato što je 8. svibnja 1985. godine strip počeo izlaziti i u Vjesniku. Prije toga, sedamdesetih, strip je nastao za nizozemskog izdavača. Znalci stripa često tumače kako je na originalnim tablama vidljiva estetska vrijednost stripa, koja se, djelomice, gubi u tisku.

Za one koje proučavaju Julesov rad ovaj rad je bio posebno bitan jer se autor isključivo bavio crtežom, ne scenarijem, osim jedne iznimke. "Na samim počecima, kad nisam imao prava saznanja o stripu, pisao sam i priče. No, to nije bilo moje zanimanje. Kasnije sam imao sreće da sam surađivao sa sjajnim scenaristima", rekao mi je.

Originalne su table napisane na engleskom jeziku. Prvu verziju scenarija napisao je Zvonimir Furtinger, koji je često surađivao s Julesom, no Furtingerov scenarij nije dobro prošao. Potom se uključio beogradski scenarist i književnik Đorđe Lebović, koji je najviše radio na ovom stripu, a predložak je napravio prema svojem scenariju za neostvareni film. Lebović je, inače, autor scenarija za film Hajrudina Krvavca "Valter brani Sarajevo", među ostalim.

Kako su surađivali? "Nismo se nikada vidjeli uživo, komunicirali smo poštom ili telefonom, on je poslao poštom scenarij, ja sam ga pročitao i po tome nacrtao. Prevodio sam i radnju na engleski. Znalo je biti duhovitih situacija. Primjerice, jednom je bilo u scenariju da avion sleti na ribarski brod. No, onda sam mu javio natrag, da takav brod ima jarbol, i avion nema gdje aterirati. Promijenili smo scenu", ispričao mi je tom prigodom Jules.

Na pitanje koji su mu likovi tijekom karijere bili najmiliji, odgovarao je: "Dragon i Munja su mi simpatični. Znali su me pitati holandski izdavači zašto ne završe zajedno, odgovorio sam im da kod nas to nije uvijek tako, nije uvijek happy end. Inače, stripovi su bili ratno-avanturističkog sadržaja. U njima nije bilo nikakve ideologije".

Izlagao je, potom, 2018. godine, rane radove u Salonu Kršnjavi. Povod je bio njegov devedeseti rođendan.

Na početku izložbe bili su portreti, vježbe, najčešće olovkom, nekoliko ženskih lica, no najviše je autoportreta, navodno je u mladosti bio nemirne prirode, teže se dogovarao s modelima, pa mu je najlakše bilo crtati samoga sebe, naočitog mladića s brčićima poput Clarka Gablea.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. listopad 2022 12:23