Slavko Kopač jedini je hrvatski umjetnik kojemu monografiju objavljuje nakladnik Gallimard

Slavko Kopač prvi je hrvatski umjetnik kojemu je monografiju objavio znameniti pariški Gallimard. Autori su te monografije Pauline Goutain, Roberta Trapani i Fabrice Flahutez. Kustosica izložbe koja se trenutačno može pogledati u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika je Anita Ruso Brečić, a za od danas pa za vikend najavili su i stručni skup o tom umjetniku.

Kako se pokazalo, do ove izložbe Slavko Kopač bio je možda jedna od najbolje čuvanih tajni hrvatske umjetnosti (ne treba, naravno, zaboraviti da su mu 1997. godine izložbu priredili Annie Le Brun i Biserka Rauter Plančić u Galeriji Klovićevi dvori).

Ispred HDLU nalaze se tri skulpture koje privlače pozornost posjetitelja, to su skulpture koje su "oživjele", sa slika i krenule u treću dimenziju, od organizatora izložbe, inače, koliko vidim, česta pozadina za selfieje ovih dana.

Poklopilo se, nadalje, pisali smo već, da je udovica Slavka Kopača preko pariške znamenite aukcijske kuće Hotel Drouot prodala sliku Jeana Dubuffeta, jednog od vodećih pariških slikara, za čak milijun eura, u pariškoj aukcijskoj kući Hôtel Drouot. Našoj je publici zanimljivo to što je riječ o slici "Mali krajolik s figurama", koja je posvećena hrvatskom umjetniku Slavku Kopaču.

Kopač je bio blizak Parizu, gradu u kojemu je dobio stipendiju za usavršavanje, brzo se s tom scenom zbližio, stvarao uz bok umjetnicima poput Jeana Dubuffeta, Andréa Bretona i Michela Tapiéa, Kopač je stvarao trendove u Parizu. Najbliže je možda surađivao s jednim od očeva nadrealizma, s Andréom Bretonom, koji mu je organizirao izložbe u svojoj galeriji À L'Étoile scellée. Michel Tapié uvrstio ga je u svoju knjigu Un Art Autre, u kojoj se Kopač nalazi kao jedan od začetnika Informela. Izlagao je u Zagrebu, Firenci, Rimu i Parizu. Art brut je, među ostalim, umjetnički pravac u sklopu kojega se koriste inovativni materiji na slikama, kao što su fragmenti stakla, uporabnih predmeta, guma, čeličnih žica, kora drveta, kamen, gips… Sve je te materijale koristio i on sam. Među prvima je na svojim platnima počeo rabiti olovo. Često je mijenjao pravce, tragao je, njegovu izložbu, kad ju gledate, kao da je radilo više umjetnika.

Izložba traje do 27. ožujka, a među onima koji će održati predavanja su: Pauline Goutain, povjesničarka umjetnosti, zamjenica ravnatelja u Musée d'Art Roger-Quilliot, naziv je predavanja "Ispred art bruta: Kopačeva raznolika i jedinstvena kreativnost", potom Roberta Trapani, povjesničarka umjetnosti, Université Paris Nanterre: "Kopačeva umjetnost u kontekstu firentinskog miljea 40-ih godina", Fabrice Flahutez, povjesničar umjetnosti, Université Paris Nanterre: "Kopač i Breton, prijateljstvo prema umjetnosti i poeziji". O Kopaču će govoriti i domaći povjesničari umjetnosti Biserka Rauter Plančić i Feđa Gavrilović, ali i Dražen Švagelj, bivši gradonačelnik Vinkovaca i Kopačev prijatelj, koji će s publikom podijeliti uspomene i sjećanja na Slavka Kopača. Uz HDLU ovu izložbu organizira udruga ArtRencontre.