Ravnatelj zagrebačkog muzeja iz kojeg je ukradeno 1, 3 milijuna eura: ‘Jedino je zaista bitno da...‘

Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) Sanjin Mihelić u prvih se godinu dana na toj dužnosti suočio s nizom izazova, od rada u egzilu do otkrića velike pljačke, no ne staje s planovima pa će 2027., istaknuo je, biti nulta godina s kojom počinje nova povijest obnovljenog i osnaženog muzeja.

"MUO 2.0 je pred vratima, to će vrijeme proći i mnogo brže nego što nam se možda čini. Sada nam je ipak još potrebno dosta truda, umješnosti te, iznad svega, strpljenja", rekao je Mihelić u razgovoru za Hinu, u povodu godinu dana svog mandata na čelu jednog od najvažnijih hrvatskih muzeja.

Do ponovnog otvorenja ima još posla - do kraja lipnja 2026. treba se dovršiti najveći, najsloženiji i najskuplji dio radova u sklopu projekta cjelovite i energetske obnove i opremanja Muzeja, a do kraja te godine u matičnu zgradu trebali bi se vratiti i djelatnici koji sada djeluju na tri lokacije u Zagrebu.

"Jedino je zaista bitno da obnova u potpunosti teče prema planu. Na samom smo kraju dugotrajnog i izuzetno zahtjevnog procesa provedbe javne nabave za niz aktivnosti u sklopu projekta te očekujemo da u najskorije vrijeme otpočnu građevinski radovi na našoj središnjoj zgradi, što će ujedno biti jasan i vrlo opipljiv pokazatelj da se obnova zahuktava i samim time približava svome dovršetku", naglasio je.

Obnova ga je dočekala kad je došao u MUO, a ona će mu biti prioritet i u narednom razdoblju. "Paradoksalno, upravo je potres koji nam je nanio toliku štetu istovremeno postao i vinovnikom ovog megaprojekta kojim ćemo u potpunosti obnoviti Muzej. Potres je otključao i mehanizme pomoći kojima se uz podršku i posredstvom Vlade RH, Ministarstva kulture i medija, kao i Grada Zagreba financira čitav projekt obnove", ustvrdio je.

Dragan Matic/Cropix

U pripremi privremena galerija i trajni multimedijalni prostor

Dok se ne vrati ‘kući‘ MUO nastavlja s gostujućim izložbama, no već iduće godine mogao bi dobiti privremeni izlagački prostor kojim bi upravljao do kraja obnove, a koji "ne bi bio neki grandiozni projekt ili ogroman i skup prostor, već manja galerija u kojoj bi se u kontinuitetu organizirale izložbe, predavanja, predstavljanja, edukativne radionice i ostale aktivnosti."

Još jedna novost je i novi multimedijalni prostor u Ilici 12 koji bi im ostao u trajnom posjedu. "Zagrebačkoj publici možemo već sada najaviti da će u srcu svoga grada uskoro, vjerojatno 2026., dobiti posve nov prostor koji ćemo ispuniti kulturnim sadržajima i koji će se naslanjati na naše poslanje, a pritom biti programski ‘pomaknut‘, s naglaskom na nove i inovativne prakse te vjerojatno s nešto većim fokusom na dizajn", rekao je Mihelić.

Želja mu je da novi MUO bude "obnovljen, snažan, održiv, odlično ekipiran i opremljen, privlačan i značajan muzej", ne samo u zagrebačkim i hrvatskim, već i u regionalnim i europskim okvirima. "To su realistični ciljevi, no i realnost se, barem jednim dijelom, stvara, a ne tek dočekuje ili krotko prihvaća", ocijenio je.

Ovih se dana punom parom radi i na novom stalnom postavu - idejnu muzeološku koncepciju Hrvatsko muzejsko vijeće ocijenilo je najvišim ocjenama, a izrađuje se i natječajna dokumentacija za izvedbeni projekt stalnog postava.

Dragan Matic/Cropix

Londonski muzej V&A kao svojevrstan uzor

Londonski muzej Victoria & Albert Mihelić vidi kao svojevrstan uzor kao vjerojatno najveći i najznačajniji svjetski muzej primijenjenih umjetnosti i dizajna, čiji se program kreće u vrlo širokom rasponu od razmjerno tradicionalnih tema i postava do posve inovativnih i ponekad radikalnih ideja.

"Popularna kultura, teme koje se bave primjerice modom i glazbom, sjetimo se samo fantastičnog projekta ‘David Bowie Is‘, pripadaju u MUO ništa manje nego u V&A, tako da se toga niti u budućnosti sigurno nećemo odreći", kazao je.

Nakon niza problema s čuvanjem neprocjenjive muzejske građe, koja je nakon potresa dijelom stradala i u poplavi, Mihelić je u trenutnim uvjetima zadovoljan, no smatra da to dugoročno nije održivo rješenje. Kad se muzej obnovi najveći dio najvrjednijih i najosjetljivijih predmeta bit će zbrinut u depou unutar same zgrade, a dio manje osjetljivih na nekoj alternativnoj lokaciji.

U više smo navrata pisali o krađi koja se dogodila u Muzeju, kada je računovotkinja otuđila 1, 3 milijuna eura.