U Omišu u kolovozu borave neki od najeminentnijih hrvatskih suvremenih umjetnika, pa je tako bilo i proteklih dana na 13. po redu Almissa Open Art-u koji se ove godine odvijao pod nazivom "Putanje. Singularitet. Mnoštvo." i uz kustosku ideju Željka Marovića, piše Slobodna Dalmacija.
Za trajanja festivala izvedeno je 13 performansa, a pojedini umjetnici su ostavili svoje radove u javnom prostoru Omiša, što posebno veseli organizatora Almissa Open Arta, Vicu Tomasovića:
- Pokraj zgrade Srednje škole ostala je "Mala klupa" koju je na pola prerezao umjetnik Vanja Pagar, referirajući se na neprilagođenost javne opreme potrebama stanovništva ljeti, u vrijeme masovnog boravka turista u gradu.
Također, pokraj zgrade Osnovne škole ostaje na tlu rad "Put", "školica" umjetnice Ljiljane Mihaljević, koja je kružna i nema početka ni kraja. Simbolički, ona predstavlja sam život i nadam se da će je koristiti i djeca i odrasli – kaže Tomasović i nastavlja:
- Almissa je prošla dug put od festivala čiji su događaji predstavljali kulturni šok, do toga da suvremenu umjetnost mnogi stanovnici prihvaćaju kao dio identiteta grada, pa se spremno upuštaju u diskurs s gostima objašnjavajući vlastita viđenja onoga što upravo gledaju.
Ovo je već trinaesta godina da Almissa festival bitno doprinosi modeliranju javnog mnijenja lokalne zajednice u otvorenije društvo zahvaljujući refleksivnom i angažiranom programu.
Almissa Open Art festival se redovito odvija u srcu turističke sezone, ali misija festivala nije upotpunjenje turističke ponude putem kulturnih sadržaja; umjetnici ne stvaraju u javnom prostoru kako bi zabavili publiku i predstavili sebe i svoja razmišljanja, već kako bi izazvali reakciju i pokrenuli promjenu.
Suvremena umjetnost je kodirana sustavom referenci i krajnje preciznih pojmova, zbog čega je iznimno teško postići aktivni interes novih korisnika koji nisu dio umjetničkog svijeta.
U službi osvješćivanja umjetnosti kao općeg dobra i svima dostupnog sadržaja, ovaj festival premošćuje barijeru između potencijalnih korisnika i visoke kulture – veli Tomasović.
Ove godine reakcije nisu izostale, a jedna od zanimljivijih bila je na rad Matka Trebotića naslovljen "Otuđeni prostor" i postavljen u dijelu Omiša kojeg zovu "Smokvica".
Reagirajući na probleme stihijskog turizma i pretvaranje čitavog grada u plažu, umjetnik se poslužio "šugamanima" i pijeskom, izazivajući interes slučajnih prolaznika koji su morali hodati preko instalacije kako bi nastavili svojim putem.
Međutim, čini se da se Trebotićeva instalacija nije svidjela svim stanovnicima Smokvice jer je preko noći rad uništen, a dio pijeska i šugamani su odneseni - gradonačelniku pred vrata!?
Objašnjavajući simboliku instalacije Trebotić je upro prstom u nakaradnost "industrije turizma u Hrvata, oduzimanje svega za turističku kunu i euro, ulazak plaže u grad i njegove kalete i pjacete; "simfoniju" šugamana/ručnika za turistička izležavanja i uživanja. Završivši sa "Blago nama i našoj dici zbog sigurne love danas i u budućnosti. Samo ne daj bože korone"!
Trebotićev rad ipak je trajao duže od onoga koji je izveden izvan službenog programa, Ananda Štambuka: dvojezična tabla sa natpisom i na ćirilici na kojoj piše "Kad se Srbin i Hrvat slože, i olovo plivat može" stajala je manje od tri minute na "Stupu srama" na Poljičkom trgu.
Toliko je trebalo da izazove reakciju jednog mladića koji je, uz zapovijed "ćirilicu držite na drugoj strani Drine!" razbio i bacio u smeće.
Na Festivalu suvremene umjetnosti u Omišu od 9. do 13. kolovoza sudjelovali su još i Milan Božić i Vlasta Delimar, Rino Efendić, Momčilo Golub, Marko Marković, Kata Mijatović, Andrea Resner i Zoran Pavelić.
