Jedan od naših ponajboljih suvremenih slikara Zlatan Vehabović ovih dana u Beču predstavlja svoje prve kolaže. Izložba Vehabovićevih novih radova otvorena je u petak u bečkoj galeriji DIT, a pratila ju je promocija publikacije "Atlas manjega svijeta" s djelima iz njegova posljednjeg istoimenog ciklusa.
U novim kolažima Vehabović nastavlja razrađivati ideje započete u toj seriji, premijerno izloženoj ranije ove godine u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, u kojoj je umjetnik dao posve osoban pogled na muzejsku i umjetničku baštinu. Riječ je, podsjetimo, o ciklusu nadahnutom predmetima iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt gdje je prvotno trebao biti izložen.
Pregledavajući bogati muzejski fundus Vehabović je napravio vrlo osobnu selekciju umjetnina i fotografija koje je potom iskoristio kao motive za svoje nove slike u ciklusu "Atlas manjeg svijeta". Taj se ciklus nadovezuje na njegov prethodni koji se mogao vidjeti na izložbi u Umjetničkom paviljonu 2018., a u kojem je počeo s primjenom tzv. kolažnog principa, koji je u "Atlasu manjeg svijeta" u potpunosti razradio. Ti svojevrsni "slikarski kolaži", njih tridesetak većih dimenzija, za njega su bili prilika da istraži limite svog figurativnog pristupa, koji je od početaka bio njegov zaštitni znak. Vehabovićev izbor predmeta iz zbirke MUO nije bio znanstveni, već posve intiman i subjektivan, a u procesu rada otkrio je u fundusu MUO i fotografije s potpisom Marije Braut, Branka Balića i drugih znamenitih fotografa koje su ga nadahnule za stvaranje još jednog ciklusa unutar ciklusa, odnosno "mini atlas umjetnika" kojim je Vehabović dao svojevrsni hommage svojim umjetničkim uzorima i prethodnicima - Kulmeru, Kristlu, Augustinčiću, Kožariću, Murtiću...
Te slike većih dimenzija u kojima primjenjuje kolažni pristup dobile su nastavak u "pravim" kolažima, još jednom, možemo zaključiti, "ciklusu unutar ciklusa". Ovaj put to je hommage zagrebačkoj arhitekturi pa se na Vehabovićevim najnovijim radovima prepoznaju motivi nekih poznatih građevina - Vitićeva nebodera u Laginjinoj, Iblerovog u Martićevoj i dr.
"Ovo su moji prvi, baš fizički kolaži, a kako su prethodne slike dolazile iz digitalnog medija, dogodilo mi se neko zasićenje tom plošnosti, htio sam ući više u fizički prostor. Tako da su ovi novi radovi više slojeviti. Isto tako, u odnosu na slike, koje su vezane za kvadratni format, ovdje su kompozicije puno slobodnije, razbijaju taj strogi okvir", tumači Vehabović. Kako ističe slikar, svi materijali koji su mu poslužili za motive na novim kolažima su također iz arhive MUO-a.
Vehabovićevo predstavljanje na bečkoj umjetničkoj sceni organizirala je umjetnička platforma Nomad s partnerima editions of solidarity & care i Artupunkturom.
"Ova izložba samo je jedan od umjetničkih projekata kojom platforma Nomad pridonosi stvaranju i promicanju suvremenoga kulturnog dijaloga. Nomadov konačni cilj je stvaranje tržišta za regionalne umjetnike u Srednjoj Europi, uspostavljajući pritom stabilnu mrežu povezanosti. Vehabović je krenuo na svoj umjetnički put koristeći golemu muzejsku zbirku veću od stotinu tisuća digitalnih zapisa, a rezultat takvq pristupa jest niz koncepcijski i formalno slojevitih kompozicija na kojima složene veze i procesi, što prethode stvaranju slike, postaju jasno vidljivima", ističu iz Nomada.
Vehabovićeva bečka izložba otvorena je do 16. rujna, a monografija "Atlas manjega svijeta" nakon Beča promociju će imati i u zagrebačkoj Uraniji u sklopu Artupunkture - jedinstvenog projekta Turističke zajednice grada Zagreba i partnera, pokrenutog 2021. godine, koji predstavlja platformu za kulturu i umjetnost, gdje se zajedničkim umjetničkim djelovanjem na specifičnim točkama Zagreba želi probuditi njegovu vitalnu energiju.