U Tiflološkom muzeju je ovoga tjedna otvorena prva institucionalna izložba LGBTIQ+ tematike u Hrvatskoj, "Uđite u naša četiri zida". Jedan od upečatljivijih eksponata je zrcalo, pored kojeg stoji pitanje: "Koji dio vaše osobnosti pogađa homoseksualnost?".
- Pretpostavka je da na izložbu neće dolaziti samo ljudi koji su pripadnici queer zajednice, pa smo htjeli navesti posjetitelje da analiziraju kako se oni sami osjećaju kada znaju da je netko drugačiji od njih – kaže nam ravnateljica muzej Željka Bosnar.
Izložba je postavljena povodom obilježavanja 20. obljetnice prvog gay pridea u Hrvatskoj, pa su tamo, među ostalim, izložene i fotografije s prve takve manifestacije, kao i plakati koji su ju najavljivali.
U nekoliko cjelina izložbe obrađuju se razne teme. Tu je, primjerice, dio koji se bavi fazama odrastanja i problemima s kojima se u njima obično nose LGBTIQ+ osobe. Dio je posvećen ispovijestima LGBTIQ+ osoba, koje govore o svojim intimnim problemima, o kojima se obično slabo govori u medijima ili kroz kulturne sadržaje.
Izložba i educira o tome što označava termin queer, koje su razlike između spola i roda, s kakvim se problemima susreću interspolne osobe... A tu su i, primjerice, lutke koje pod brendom Jasmina i lutkice izrađuje Jasmina Kapetanović, te ih izlaže u izlogu udruge Domino.
Izložba donosi i presjek LGBTIQ+ povijesti u Hrvatskoj, pa, primjerice, postaje jasno da su prve zakonske promjene došle nakon prvog Pridea. Već godinu kasnije uređeno je pitanje zajednice istoga spola, iako je, doduše, bio reguliran samo dio koji se odnosi na uzdržavanje i imovinu.
"Uđite u naša četiri zida" postavljena je povodom 20. rođendana Pridea, ali je zanimljivo da se u tjednu njezina otvorenja obilježavaju i Međunarodni dan borbe protiv homofobije te Međunarodni dan muzeja.
- Podređene manjine često ostaju u sjeni "nadmoćnih", koji svoje istine proglašavaju jedinim i vječnim. No paradigme se mijenjaju i budućnost se otvara prema nekim novim konceptima. Uvažavanje, razumijevanje, prihvaćanje različitosti, poštivanje, zajedništvo, zbližavanje… postaju više od slova na papiru. Pomaci se događaju aktivnim iskorakom nakon edukacija, korištenjem novih znanja, osmišljanjem i provođenjem novih, naprednijih strategija – govori Željka Bosnar, koja ističe da Tiflološki muzej postoji već 70 godina, u kojima se na razne načine bavio manjinama.
- Godine 1953. Tiflološki muzej započeo je svoju 70 godina staru povijest baveći se slijepim osobama, pa onda i slabovidnima, da bi misiju nastavio borbom za prava svih osoba s invaliditetom. Štiteći prava jedne manjinske skupine prirodno se razvila briga i skrb za druge skupine na margini društva, one ranjive i nedovoljno zaštićene, često zaboravljene u svojim naoko homogenim okruženjima – govori, objašnjavajući zašto su osjećali logičnim napraviti ovu posljednju izložbu.
- Da 20. obljetnica Pridea nije bila povod, našli bismo neki drugi – kaže.
- Izložbom želimo istaknuti da ljude ne oblikuje samo pripadnost jednoj skupini, nego je ona samo dio koji ih manjim dijelom definira. Ljude čine osobine i postupci, skriveni i javni, vrijedni poštovanja i uvažavanja, oni su više od spola i roda koji im je pripisan rođenjem. I za kraj, jedan slogan iz mog djetinjstva, jednim slovom sadržajno bitno izmijenjen: Da nam živi, živi rod! - zaključuje Bosnar.