Meksički poduzetnik Martin Mobarak zapalio je crtež kultne meksičke slikarice i ikone pop kulture Fride Kahlo. Ljubitelji umjetnosti su zgroženi, dok meksičke vlasti razmatraju je li Mobarak počinio zločin, piše Vice.
Povjesničari umjetnosti i drugi stručnjaci, s druge strane, pozivaju na oprez te ističu da nije sigurno da se uistinu radi o originalnom Fridinom djelu, a u pitanje dovode i cijenu: Mobarak tvrdi da je procijenjena na deset milijuna dolara, no neki stručnjaci smatraju da je taj iznos prenapuhan.
"Cijela stvar je jeziva", kaže Mary-Anne Martin, jedna od vodećih latinoameričkih trgovkinja umjetninama u svijetu.
Martin, koja je sporni crtež prodala u dva navrata; 2004. godine prodala ga je jednoj zakladi, a 2013. privatnom kolekcionaru; tvrdi da Mobaraku djelo nikada nije prodala te da za njega do prošloga tjedna nikada nije niti čula.
Crtež naziva "Fantasmones Siniestros", koji je Kahlo nacrtala u svome dnevniku, prikazuje likove duha, ribe, patke, ptice i metle, a pri izradi su korištene vodene boje i tinta.
Mobarak tvrdi da je umjetnički rad kupio 2015. godine od privatnog kolekcionara te da ga je većinu vremena čuvao u sefu. Sve do spornog događaja kada je u Miamiju pred dvjestotinjak ljudi crtež zapalio.
"Ljudi mogu misliti da sam ga uništio. No nisam. Ovako ga dajem svijetu. Dajem svima da ga vide. Mislim da je to bolje za svijet te da šalje poruku, dok bi u protivnom samo stajao u nečijoj privatnoj kolekciji", kaže Mobarak koji prikaz originalnog crteža sada prodaje u obliku 10 000 NFT-a (svaki po cijeni koja otprilike odgovara iznosu od 4 000 dolara).
Kupci NFT-a dobit će sliku prednje i stražnje strane crteža u visokoj rezoluciji, primjerak certifikata koji potvrđuje autentičnost te "animirane GIF-ove i kratki ponavljajući filmić koji se može, primjerice, projicirati na zid, prenosi Vice. Informacije su to, kažu, s internetske stranice koja "slavi prelazak crteža Fride Kahlo u Metaverse".
"Gospodin Mobarak želi Fridin rad unijeti u metaverse te iskoristiti njenu veliku dopadljivost kako bi okupio zajednicu kolekcionara, umjetnika te ljubitelja umjetnosti sa ciljem spajanja svijeta tradicionalne umjetnosti i rastućeg potencijala svijeta digitalne umjetnosti...", objašnjeno je, i preneseno preko stranice na kojoj možete pogledati ovaj čin, https://fridanft.org/.
Prezentiran je, također, i navodni dokaz o autentičnosti crteža; potpis meksičkog trgovca umjetninama Andrésa Siegela od dana 30. srpnja, istog dana kada je crtež spaljen. Potpisom potvrđuje da vjeruje da se uistinu radi o Fridinim "Fantasmones Siniestros".
Odmah po Siegelovom pregledu crteža, potonji je predan privatnom osiguranju u čijem je posjedu bio do čina paljenja, kaže Mobarak.
No u svijetu ima toliko lažnih slika Fride Kahlo da je čak i potvrda o autentičnosti sumnjiva, osobito stoga što ne dolazi od neke vodeće aukcijske kuće, rekao je James Oles, specijalist za latinoameričku umjetnost pri Wellesley Collegeu u Massachusettsu.
Iako sam nije pregledao crtež prije spaljivanja pa ne može dati mišljenje o njegovoj autentičnosti, Oles primjećuje:
"Uništio je dokaz koji bi mogao potvrditi je li crtež bio pravi ili nije. Nije li to zgodno?"
Uništavanje i pretvaranje umjetničkih djela u NFT postaje rastući trend. Prošle je godine britanski umjetnik Damien Hirst prodao 10 000 slika, od kojih je svaka imala odgovarajući NFT. Vlasnicima slika potom je dao godinu dana da odluče žele li originalnu sliku ili NFT. 4 581 sliku, čiji su vlasnici odabrali NFT, namjerava spaliti.
Na sličnome je tragu i kolektiv "BurntBanksy", koji je spalio originalni umjetnički rad street art zvijezde Banksyja te ga pretvorio u NFT. Na taj ih je potez djelomično naveo i sam Banksy koji je uništio jedan od svojih radova, kaže Paul Dylan-Ennis, profesor koji proučava kriptovalute pri ustanovi Unversity College Dublin.
Spaljivanje crteža Fride Kahlo Dylan-Ennis ipak ne stavlja u isti koš s navedenim slučajevima, za koje smatra da "barem pokušavaju poručiti nešto interesantno o umjetnosti ili umjetnosti kao mediju".
Zgražanje javnosti, piše Vice, ne umanjuju previše niti Mobarakova obećanja da će dio zarade od prodaje NFT-a donirati organizacijama koje podupiru pretučene žene i djecu s autizmom te prominentnim institucijama koje promoviraju meksičku umjetnost poput Muzeja Fride Kahlo. Čak i kada bi obećanje održao, pitanje je bi li takve organizacije njegovu donaciju uopće prihvatile. Meksički Nacionalni institut umjetnosti i književnosti, koji istražuje radi li se o originalu, izjavio je da takav prilog ne bi prihvatio.
"U Meksiku je namjerno uništavanje umjetnina zločin", poručili su u izjavi za medije.