Grad Zagreb na gradsku bi skupštinu ovih dana, kako saznajemo, trebao staviti Nacrt prijedloga Odluke o uvjetima i kriterijima za davanje u zakup gradskih prostora na području kulture. Među ostalim, u tom nacrtu stoji: "Prostori se daju u zakup sukladno mogućnostima Grada Zagreba, uz posebnu pažnju da se racionalno koriste svi gradski prostori". Navode i da se gradski prostori daju u zakup javnim natječajem na rok od pet godina, osim u slučaju suradnje u upravljanju, tada rok može biti i do deset godina.
No, iz Hrvatskog društva likovnih umjetnika, kojim predsjeda Tomislav Buntak, poslali su poprilično prigovora, koji se odnose, među ostalim, i na činjenicu, kako tumače, da umjetnici nisu sudjelovali u novom prijedlogu te da više neće postojati klasična dodjela ateljea zaslužnim umjetnicima.
Na adresu Grada Zagreba poslali su pismo: "Obraćamo Vam se ispred HDLU-a, strukovne udruge koja broji preko dvije tisuće članova. Pozdravljamo odluku o donošenju Pravilnika koji je vezan uz Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi". Međutim, iz HDLU-a smatraju da je nužno povući taj Pravilnik iz javne rasprave "zato što u Povjerenstvu za pisanje nije sudjelovao niti jedan/na likovni/a umjetnik/ica niti su konzultirane strukovne udruge. Smatramo da je u radnoj skupini trebalo sudjelovati i nekoliko umjetnika, predstavnika umjetničkih i/ili strukovnih udruga i, pojedinaca koji sada koriste pojedine prostore grada Zagreba za svoj umjetnički rad, što se nije dogodilo. Ovu činjenicu smatramo potpuno neprihvatljivom, riječ je o nepravednom isključenju krajnjih korisnika prostora iz procesa donošenja odluke".
Propust je to, nastavit će, koji se nije smio dogoditi.
Posebno problematičnim u pravilniku smatraju i uklanjanje pojma "umjetnički atelje", što je, kako dalje navode, "direktan napad na likovno-umjetničko područje i pokazuje nerazumijevanje posebnosti načina umjetničkog rada i umjetničkog istraživanja". Njihov je stav i da je za umjetnice i umjetnike s više od 25 godina javnog djelovanja u umjetničkom području, potrebno omogućiti automatsko produženje korištenja gradskih prostora bez obaveze prijave na natječaj i dodatnih revizija. "Brojčani kriteriji ne mogu biti dominantni za davanje prostora na korištenje, već umjetnička izvrsnost.", nastavljaju.
Međutim, Emina Višnić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba, situaciju vidi drugačije: "Netočna je tvrdnja HDLU-a da u procesu definiranja teksta odluke kojom se regulira pitanje dodjele gradskih prostora nisu sudjelovali umjetnici ni strukovne udruge. Dapače, sam HDLU se aktivno uključio u sudjelovanje, a koje je trajalo mjesec dana i prihvaćen je niz i njihovih prijedloga". Na pitanje o ukidanju pojma umjetnički atelje, dalje, odgovara: "Što se tiče naziva prostora, direktno smo se vezali na članak 14. Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Odluka i dalje predviđa dodjelu prostora za rad umjetnika te mogućnost njihova korištenja kao ateljea". Ne smatra da će to što nakon dvadeset pet godina neće direktno produljivati ugovore ugroziti umjetnike, nego kaže da će "umjetnici moći koristiti gradske prostore sukladno zakonu i važećim propisima". Što se tiče ideje o povlačenju novog pravilnika, a što je predložio HDLU-u, kaže sljedeće: "Odluka je upućena u proceduru u Gradsku skupštinu".
U pravilniku, u jednom njegovu dijelu, stoji sljedeće: "Grad Zagreb dodjeljivao je poslovne prostore za rad i ateljee umjetnicima te prostore za rad ustanovama koje djeluju u području kulture neposrednom dodjelom temeljem odredbi Zaključka o dodjeli gradskih prostora na korištenje. Navedeni zaključak je radi postupanja po nalogu Državnog ureda za reviziju stavljen izvan snage 7. 10. 2021. Donošenjem Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi na zakonskoj razini su se, među ostalim, prvi put propisali uvjeti i način postupanja za davanje u zakup poslovnih prostora fizičkim i pravnim osobama koje djeluju na području kulture pa tako Zakon propisuje obvezu provođenja javnog natječaja za davanje u zakup poslovnih prostora pravnim i fizičkim osobama koje djeluju u području kulture, a propisana je i mogućnost zasnivanja zakupa neposrednom pogodbom...".
Radna je skupina, nastavljaju, osnovana s ciljem poboljšanja transparentnosti i učinkovitosti upravljanja imovinom Grada Zagreba. Jedan od zadataka te radne skupine jest i priprema prijedloga izmjena normativnih akata o upravljanju imovinom Grada.