Velikim brojem izložbi ove je godine obilježeno dvije godine od početka napada na Ukrajinu. Jedna od njih, poprilično interesantna, u neposrednom je susjedstvu, u Beču, u Belvedereu. Najavljena je kao prva veća izložba izvan Ukrajine koja istražuje razvoj moderne umjetnosti u Kijevu, Lavovu i Harkivu, u prvoj polovici 20. stoljeća, kada su inače mnogi umjetnici iz ove zemlje morali odlaziti na studij u Moskvu: prvi studij umjetnosti u Kijevu, saznajemo uz bečku izložbu, datira u 1917. godinu. Izložbu među ostalima predstavlja ravnateljica ove institucije, Stella Rollig, nama poznata jer joj je jedna od prvih izložbi u mandatu bila ona "Izazov moderne. Beč - Zagreb oko 1900.", koja je ostvarena u suradnji s Klovićevim dvorima. Kustos je Ukrajinac Konstantin Akinsha, nama također poznat iz više razloga, jer je istraživao Mimaru i prvi pružio novi pogled na njega, i priliku da do kraja istražimo tko je uistinu bio Mimara. S njim smo razgovarali i prije dvije godine, kada je počeo napad na Ukrajinu, a kada je među ostalim rekao: "Muzejima Ukrajine pri evakuaciji umjetnina jedino mogu pomoći hrvatski kustosi, oni su to prošli", upozoravajući na brojna stradanja umjetnina. U ove dvije godine rata stradao je velik broj umjetnina.
Privukla me i izložba ukrajinskog plakata u Zagrebu, u Oris kući arhitekture, otvorena u subotu, a koja traje do 2. ožujka. Kustosica je ukrajinska povjesničarka umjetnosti Darija Lysenko, a izložbu je u Hrvatsku dovela udruga iDEMO, Institut za demokraciju (Simona Goldstein i Barbara Katić). Izložba "Suvremeni ukrajinski plakat: Ukrajina. Ljudi. Hrabrost. Plakati." predstavlja dvadeset odabranih plakata deset ukrajinskih umjetnika, koji su nastali uglavnom odmah nakon početka invazije ruske vojske na Ukrajinu i tijekom prve godine rata.
Politički plakat, naravno, ostrašćen je u doba rata, prolazak vremena najbolje će odlučiti je li koji plakat dobar, i koliko. Naš najbolji plakat, bez premca, nastao u doba Domovinskog rata je "Krvatska, Hrvatska", rad Borisa Ljubičića. Jednostavno, dojmljivo, crno, bijelo i crveno, igra riječi krv i Hrvatska, vizualno predočena.
Na izložbi su, sada u Zagrebu, predstavljeni Nikita Titov, Maksym Palenko, Oleksandr Grekhov, i umjetnici iz Pictoric grupe: Oleg Gryshchenko, Romana Ruban, Oleksandr Shatokhin, Nataliia Shulga, Zhenia Polosina, Oleh Shcherba i Tanya Yakunova. Izložba je, inače, došla iz nizozemskog muzeja Dedel, a plakati se prodaju kako bi se pomoglo ukrajinskom narodu.
Rad koji potpisuje Maksym Palenko možda najviše na prvi pogled upada u oči. Bazira se na dosjetki koja ide na sljedeći način: u Ukrajini čvrsto vjeruju da će Putin jednog dana završiti u Haagu, gdje će mu se suditi za ratne zločine. Haag se u Ukrajini izgovara jednako kao Gaga, objašnjava ovaj dizajner koji na plakatu prikazuje popularnu pjevačicu Lady Gagu koja povraća ljude, ruskog predsjednika i njegove istomišljenike. Malo je zbunjujuće, doduše, zašto nalikuje hinduističkoj božici, ima i objašnjenje, možda je u meni stvar, nisam shvatila. Ponavljam, kada je tema tako ostrašćena, teško je kontrolirati rukopis. U drugom, pak, radu, plakat se približava mediju karikature, aludira se na to da ruski predsjednik mali spolni organ pa da je iz tog razloga krenuo u rat. Trećim plakatom aludira se na rušenje spomenika Katarini II. u Odessi.
Oleg Gryshchenko ispisuje brojku čije je značenje sljedeće: 603.548 četvornih kilometara, koliko je velik teritorij Ukrajine, uključujući i Krim, Donbas... Tanya Yakunova napad na Buču prikazuje kroz majku koja oplakuje svoje dijete. Oleksandr Shatokhin aludira na sličnost Hitlera i Putina. Yurii Zhuravel na jednoj od razorenih zgrada ispisuje riječi "škola" i "vrtić".
Oleksandr Grekhov ispisuje svojim plakatom posvetu Tarasu Shevchenku, najvećem ukrajinskom pjesniku, koji ima veliko značenje i za samu povijest ukrajinskog jezika. Uz plakat ispisuje i jednu zanimljivost: podignuto mu je 1384 spomenika, od toga 1256 u Ukrajini. Inače se u Ukrajini, a "probilo" se i međunarodno, mnogo pisalo o njegovoj izložbi postavljenoj u Metrou, i nazvanoj "Shevchenkoʼs Quantum Leap", gdje je pjesnika portretirao kao razne figure poznate iz javnog i pop života, stripova ili filmova.
Ako vas imalo zanima ratni, politički plakat, svakako pogledajte izložbu u Orisu.