FOTO: KLASIČNI RIM NA TLU HRVATSKE Vrhunci antičke umjetnosti u Klovićevim dvorima

ZAGREB - Izložba "Klasični Rim na tlu Hrvatske: arhitektura, urbanizam, skulptura", koja će posjetitelje podsjetiti na sve ono što je od klasične rimske civilizacije ostalo sačuvano na našem teritoriju, te pokušati odgovoriti na pitanje gdje se suvremena Hrvatska, zahvaljujući toj ostavštini, nalazi u Europi, otvara se večeras u Galeriji Klovićevi dvori.

Predstavit će se oko 150 artefakata iz razdoblja klasične rimske prisutnosti u tadašnjoj rimskoj provinciji Dalmatia, Pannonia i Histria, posuđeni iz mnogih hrvatskih muzejskih institucija, od arheološkim muzeja u Zagrebu, Puli, Splitu do muzeja iz Osijeka, Sinja, Poreča, Omiša, Siska, Đakova, Daruvara...

Među njima su arhitektonska i urbanistička rješenja koja su rimski graditelji ostavili kao vitalnu i trajnu baštinu aktualnu do današnjih dana, rimska skulpturalna plastika koja je, pored arhitekture i urbanističkih projekata, diljem zapadnog Ilirika činila jedinstvenu rimsku kulturnu matricu.

Statueta Herkula

Izložene su brojne skulpture iz klasičnog razdoblja rimske umjetnosti, interpretacija Polikletova Westmacott dječaka, Kip Venere Anzotike, Kip Dijane majstora Maksimina i Reljef Silvana i Nimfa iz Arheološkog muzeja u Splitu, Kip Magna Mater, ulomci sarkofaga s prikazom pomorske bitke i reljef Tritona iz Arheološkog muzeja Istre u Puli, Reljefni žrtvenik Silvana i dvije Silvane iz Daruvara te brojni drugi vrsni primjerci portretne plastike i monumentalne skulpture.

Fotogalerija 'Klasični Rim na tlu Hrvatske'

Tu su i primjerci sitne brončane plastike iz zagrebačkog Arheološkog muzeja – Statueta atlete (tip Polikletova Diskofora), Statueta Fortune, Statueta Herkula na četvrtastom postolju te glava Mitre ili Atisa, koji zasigurno pripadaju samim vrhuncima rimske klasične umjetnosti.

Među eksponatima je i "Glava Solinjanke" koja se čuva u zagrebačkom Arheološkom muzeju, mramorni portret s početka 3. stoljeća pripada među vrlo kvalitetne kiparske radove tog doba, a "Solinjankom" se naziva prema mjestu nalaza. Pretpostavlja se da je to portret carice Plautile, Karakaline supruge.

Kip carice Livije

Iz Opuzena je posuđen mramorni kip tijela rimske carice Livije, čija se glava čuva u Ashmolean Museumu u Oxfordu. Livijin kip pronađen je u arheološkim istraživanjima 1995. i 1996. u Naroni, zajedno sa skupinom mramornih kipova carske obitelji i ostacima rimskog hrama Augusteuma. Većini kipova nedostaje glava, budući da su oni u rimsko doba bili sastavljani od više dijelova. Prema anegdoti Livijinu glavu je u 19. stoljeću u Naroni zapazio britanski arheolog Arthur Evans te ju je, zamijenivši je s nekim mještaninom za svoj šešir, ponio u Veliku Britaniju gdje je ostala do danas. Za izložbu je iz tog muzeja u Oxfordu posuđena glava carice Livije koja će na izložbi biti spojena s tijelom.

Rimska vladavina na tlu današnje Hrvatske zasigurno je, pored grčke, ostavila osnovne kulturološke predispozicije za integraciju ovog područja u zapadnoeuropski civilizacijski kulturni krug te postavila dugoročno temelje za razvoj osnovnih klasičnih obilježja materijalne kulture, osobito u domeni urbanizma, arhitekture i umjetnosti, a i nakon sloma golemog imperija njihova je baština kao inspiracija ostala integrirana u nasljeđu globalne zapadnoeuropske civilizacije, ističe se u najavi izložbe.

Klovićevi dvori tom izložbom nastavljaju ciklus predstavljanja domaće kulturne baštine iz razdoblja antike, započet 2010. izložbom "Antički Grci na tlu Hrvatske". Autorica koncepcije izložbe je Jasminka Poklečki Stošić, kustosice su Ana Medić i Danijela Marković, a stručni suradnik Marina Šegvić. Izložba će biti otvorena do 25. svibnja.