Hrvatska je ove godine imala još jednu dobru turističku sezonu. Prema posljednjim podacima sustava eVisitor, ostvareno je 20 milijuna dolazaka, što je devet posto više nego u istom razdoblju prošle godine, te više od 106 milijuna noćenja turista, što je više za tri posto u odnosu na prošlu godinu. Iako je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac više puta u sklopu ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma, koji su se održali u Rovinju, napomenula da je pandemija otkrila koje su ranjive točke hrvatskog turizma, većina predstavnika realnog sektora smatra da su se upravo ove godine pokazale ranjive točke hrvatskog turizma te kako je ovakav Zakon o turizmu, koji ulazi u proceduru drugog čitanja, trebalo donijeti mnogo prije.
U Rovinju se najviše razgovaralo o budućnosti i održivosti hrvatskog turizma. Brnjac je rekla da su ovogodišnji rezultati fantastični jer su ostvareni u uvjetima inflacije, povećanja troškova života građana Europske unije, s povratkom i potpunim oporavkom konkurencije, ponovnim uspostavljanjem zrakoplovnih linija...
“Svi su shvatili da bez segmenta održivosti hrvatski turizam neće biti konkurentan u budućnosti. Bez održivosti mi bismo gubili u toj utrci. Nema nikakvog razloga da tu utrku izgubimo. Cilj je da budemo održiva zemlja, da sačuvamo najvažnije resurse te da sačuvamo naše mlade ljude tako da budu zadovoljni turizmom i da nisu protiv turizma”, istaknula je Brnjac, koja je naglasila kako imamo tri stupa održivosti hrvatskog turizma. Prvi je ekonomska, drugi ekološka a treći je društvena održivost. “Bez tih stupova i njihove povezanosti ne možemo biti konkurentni. Naši resursi nisu neiscrpni, tako da ih trebamo sačuvati i o njima voditi računa. Kad su ta tri stupa održivosti povezana, onda govorimo o kvalitetnom upravljanju turizmom. Turizmom je nužno upravljati, a pogotovo je nužno kvalitetno upravljati destinacijom”, istaknula je Brnjac te se pohvalila kako su uspjeli uvjeriti dužnosnike institucija EU da hrvatski turistički sektor dobije sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
“Pregovaramo s Europskom komisijom u sklopu odobrenja sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira koji uključuje sredstva za povećanje kvalitete postojećih smještajnih jedinica. Zato gospodarenje otpadnim vodama, upravljanje otpadom i kretanje prema obnovljivim izvorima energije nije samo izbor pojedinca nego obveza svih dionika unutar sektora”, istaknula je Nikolina Brnjac.
Ministrica kaže da će se na temelju stručno dobivenih podataka napraviti izračuni nosivih kapaciteta pojedinih destinacija. Tako će se upravljati destinacijom u smislu održivosti. “Razvoj se treba temeljiti na specifičnosti pojedinih jedinica lokalne samouprave. Najvažnije je znati što želimo imati i kako to postići. Ohrabruje to što smo svi shvatili da bez održivosti možemo izgubiti utrku u odnosu na našu konkurenciju”, istaknula je Brnjac, koja je rekla da hrvatski turizam 2030. godine vidi kao cjelogodišnji s razvijenim turizmom na kontinentu. Smatra da će biti konkurentan, zelen i održiv. “Sigurna sam da ćemo imati takav turizam koji će uz pomoć novog Zakonu o turizmu upravljati destinacijama te da ćemo imati zadovoljne stanovnike i lokalnu zajednicu”, rekla je ministrica i istaknula kako sredstva iz EU nisu namijenjena za povećanje kapaciteta, nego za podizanje kvalitete postojećih kapaciteta.
“Održivost u turizmu danas je općeprihvaćen trend kojem teže mnoge svjetske destinacije, a da je tome tako, imali smo priliku vidjeti i na sajmu WTM, jednom od najvećih sajmova koji se ovih dana održava u Londonu. Mnoge naše destinacije na obali susreću se s izazovima održivosti s posebnim naglaskom na špicu sezone, kad su pritisci na infrastrukturu najveći. Kroz održivost zapravo stvaramo budućnost hrvatskog turizma”, istaknuo je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice. “Održivi turizam generira zaposlenost i bolji životni standard stanovništva te promovira ekologiju, očuvanje prirode i okoliša”, rekao je Staničić.
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković podsjetio je kako je 2017. godine Dubrovnik bio na mnogim naslovnicama zbog pretjeranih gužvi i visoko na ljestvicama destinacija u koje nije preporučljivo putovati. Danas je, kaže, Dubrovnik primjer održive destinaciji. Na pitanje o zabrani gradnje novih apartmana Franković je odgovorio da Dubrovnik kroz svoju povijest nikada ništa nije zabranjivao, ali je zato uvijek regulirao. Smatra da je novi Zakon o turizmu odličan alat i podloga za donošenje odluka.
Marko Paliaga, gradonačelnik Rovinja, podsjetio je da se Rovinj već 2002. godine uspio oduprijeti masovnoj apartmanizaciji koja je nezaustavljivo krenula duž hrvatske obale. Rovinj je smanjio smještajne kapacitete u turizmu i otkriva da će ih i nadalje smanjivati. Kao ključni alat istaknuo je prostorne planove. “Rovinj je 2002. izradio masterplan razvoja turizma čiji su rezultati danas vidljivi. Rovinj je cjelogodišnja destinacija”, istaknuo je Paliaga.
Filip Zoričić, gradonačelnik Pule, smatra prijedlog novog Zakona o turizmu praktičnim. Nada se da će pomoći Puli da se profilira i razvije kao snažna kulturna destinacija. “Pula je grad star tri tisuće godina. Zato moramo sve napraviti da to poštuju naši gosti. Isto tako, trebamo sačuvati to da stanovnici žive u staroj gradskoj jezgri. Puli je, kao uostalom i svakom gradu, u interesu da ima jasan i prepoznatljiv identitet”, istaknuo je Zoričić, koji je dodao da Puli treba smještaj visoke kategorije te otkrio da će povećanjem iznosa paušala destimulirati nastavak apartmanizacije.
Rudi Grula, direktor turističke zajednice Međimurske županije, naglašava kako se razvoj turizma mora planirati te da se moraju provoditi demokratske procedure. “Pogotovo je važno da se prostorni planovi rade transparentno i bez fige u džepu. Gdje to nije tako, događa se devastacija. Kada prostor kao resurs potrošite, onda ga je vrlo teško i skupo vratiti u prvobitno stanje. Drugi važan resurs su ljudi”, ističe Grula.
Ivana Vladović Pereža, direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, naglasila je da je, bez obzira na pritisak turista koji u nekim sredinama rezultira nezadovoljstvom stanovnika, činjenica da turisti još nisu dokraja otkrili Dalmaciju.
Održivost turizma je važna tema i u Italiji i Francuskoj. U Francuskoj se 80 posto turističkih aktivnosti odvija na 20 posto teritorija. “Održivi turizam je u stvari odgovoran turizam. Odgovoran prema zajednici, kulturnoj baštini, prema prirodi i prema nama samima. Francuzi su daleko odmaknuli u smislu optimiziranja turističkih resursa. Onima koji posjećuju njihovu zemlju nastoje pružiti još bolji užitak i doživljaj. Donesen je čitav set aktivnosti i akcijskih planova unatrag nekoliko godina s ciljem da Francuska 2030. godine postane vodeća destinacija u svijetu po održivom razvoju. Uvodi se ograničenje prometa i ulaska automobila u neke gradove, državnim dekretom se, tamo gdje ima alternativni oblik prijevoza, a to je željeznica, zabranjuju letenja na kratkim relacijama”, pojašnjava Danijela Mihalić Đurica, direktorica ureda HTZ-a u Francuskoj.
Viviana Vukelić, direktorica ureda HTZ-a za Italiju, naglasila je da je Italija muzej na otvorenom i gastronomska velesila. Italiju posjeti 65 milijuna stranih turista koji ostvare 221 milijun noćenja. “Italija se na razne načine bori s masovnim turizmom. Jedan od primjera je Venecija, koja je donijela niz mjera kako bi rasteretila grad od masovnih gužvi. Najprije su izmjestili kruzere, a sada su stavili novi izazov, naplatu ulaska u grad. Od proljeća iduće godine kreće testna faza naplate ulaska u Veneciju u trajanju od 30 dana. To će plaćati svi, osim stanovnika Venecije, u iznosu od pet eura dnevno. Oni koje uhvate bez potvrde plaćat će velike kazne”, istaknula je Viviana Vukelić, koja je pojasnila kako se Milano i još neki talijanski gradovi bore za rasterećenje središta od prometa. “Uprava Milana trudi se da stanovnici maksimalno koriste javni prijevoz i bicikle. Ulaz u grad automobilom naplaćuje se sedam eura, a od 2024. godine moći će se voziti brzinom 40 kilometara na sat. Za vrijeme pandemije napravljeno je više od 20 kilometara biciklističkih staza. Ali, imaju problema i s dostavom namirnica u središte grada”, rekla je Vukelić.
Poznati futurolog koji se bavi budućnosti turizma ujedno i profesor na nizu sveučilišta Ian Yeoman istaknuo je kako su najveći izazovi hrvatskog turizma klimatske promjene i demografija, odnosno gubljenje stanovništva.