ZAGREB - Ekonomska kriza koja je promijenila potrošačke navike građana Hrvatske utjecala je i na pad konzumiranja ekoloških proizvoda.
Istraživaje GfK pokazuje da ekološki proizvedenu hranu kupuje samo oko devet posto građana, dok je prošle godine organski uzgojenu i proizvedenu hranu kupovalo 14 posto građana. Čak 66 posto Hrvata ne kupuje ekološku hranu, dok ponekad za tim skupljim proizvodima posegne oko 24 posto građana, a njih je prošle godine bilo 32 posto.
Skuplji proizvodi
Najvažniji razlog pada potrošnje ekološke hrane njezina je cijena koja je prosječno veća i do 30 posto u odnosu na obične proizvode. U Hrvatskoj se danas ekološka proizvodnja odvija na tek 10.000 hektara, a nešto više od 700 domaćih proizvođača ima ekocertifikat za ovu proizvodnju, pri čemu je najveći proizvođač Željko Mavrović koji se proteklih godina sa svojim proizvodima uspio probiti u velike trgovačke lance. Najveći dio eko hrane danas se u Hrvatsku uvozi iz europskih zemalja, a zemlje poput Italije, Španjolske i Njemačke zajedno imaju više od 40 posto ukupnih organskih polja u Europi.
Posebna oznaka
Istraživanje GfK pokazalo je i da su građani sve manje skeptični prema GM (genetski modificiranoj) hrani.
Bezuvjetno prihvaćanje GM proizvoda na niskoj je razini i pokazuje daljnje opadanje. Primjećuje se pad udjela građana koji aposlutno odbijaju GM proizvode jer je u 2005. takvih bilo čak 76 posto, a danas ih je samo 51 posto. Iako sve veći broj građana nema ništa protiv kupovanja GM proizvoda, ipak ih čak 90 posto smatra da je takve proizvode potrebno označiti.