Početak mjeseca ožujka obiluje kulturnim događanjima koja se ne bi trebala propustiti od izložbi među kojima su one sa svjetlećim pisanicama najavljujući veliki katolički praznik Uskrs, do filmova koji stižu u kina te dramskih i plesnih predstava pa i onih za najmlađe, koje svakako treba pogledati. Mi smo ‘pronjuškali‘ što se nudi u Zagrebu i iz obilja aktualnih događanja izdvojili njih nekoliko najnovijih.
Kraljevo
Dramsko kazalište Gavella
U novoobnovljenom zagrebačkom kazalištu u Frankopanskoj ulici, 1. ožujka na scenu stiže premijerna predstava "Kraljevo" Miroslava Krleže u režiji Krešimira Dolenčića. Prvi put je ta predstava u ovom kazalištu odigrana 1970. u režiji Dina Radojevića tako da se radi o naslovu koje ima posebno mjesto u povijesti Gavelle. Radi se o ranom tekstu Miroslava Krleže kojeg je napisao 1915. a radnja se opisuje kao groteska između stvarnog i zagrobnog života.
Tijekom stvaranja ove drame odlučio se za potpunu slobodu u biranju radnje, likova, književnih stilova i povezivanja motiva koji se često čine nasumični i razbacani, a upravo je to ključan element njegove posebne jednočinke.
Pomiješao je uzvišeni i priprosti stil, ubacio komične i tragične elemente, te spojio dva naizgled nespojiva svijeta – stvarni i zagrobni život. Mrtvaci koji normalno sudjeluju na sajmu, te njihove interakcije sa živim likovima dodaju ovoj drami fantastične elemente i ukidaju logička razmišljanja o djelu.
Radi se o velikoj ansambl predstavi u kojoj među ostalim igraju Franjo Dijak, Ivana Bolanča, Amar Bukvić, Martina Čvek,Ankica Dobrić, Ivica Pucar, Andrej Dojkić, Enes Vejzović, Filip Križan…
Izložba: Renata Poljak-Pjesme za naše more
DOM HDLU
Galerija Bačva
Višestruko nagrađivana vizualna umjetnica i redateljica u Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika poznatijem kao Džamija predstavlja multidisciplinarni umjetnički projekt koji istražuje različita polja djelovanja od filozofskog do znanstvenog, od utopije i mitologije do glazbe i njene uloge u povijesti i sadašnjosti. U srcu projekta je ekološka ideja, no ona odudara od aktivizma i ne sadrži doslovne ekološke poruke već se temi prilazi iz potpuno drugog rakursa, poetičnog i utopijskog.
Izložba se sastoji se od dva rada. Prvi je okrugla, viseća projekcija meditativnog sadržaja koja će biti postavljena u sredinu Galerije Bačva, na kojoj vidimo planktone i sićušna podvodna stvorenja koja pripadaju dvanaestogodišnjem dječaku iz Splita Vanji Cetiniću – Koći. On ih već dvije godine hvata planktonskom mrežicom te proučava pod mikroskopom, a fascinantne snimke prikazuju uvećan svijet malih bića koji nam stvaraju kisik. Drugi dio izložbe trokanalna je videoprojekcija na polukružnom zidu galerije, a glavni protagonisti su glazbenici Amira Medunjanin te Alen i Nenad Sinkauz koji stvaraju novu pjesmu za naše more.
Moji najdraži rituali
ZKM
U subotu u ZKM-u gostuje plesna predstava koja promatra i razlaže ideju ambigviteta različitih rituala s kojima se ljudi susreću tijekom života – bili oni kulturološki, vjerski ili obiteljski. Sedmero plesača i plesačica iz Burkine Faso, Kameruna, Francuske, Gane, Španjolske i Hrvatske, pod vodstvom francuske koreografkinje Sophie Bulbulyan, sudjeluju u umjetničko-istraživačkim procesima te ravnopravno pridonose oblikovanju koncepta i plesnog jezika kojim tumače višeznačnosti rituala – kako u kontekstu njihova izvedbenog iskustva tako i u kontekstu bivanja u svijetu.
Dina:Drugi dio
Kina CineStar
Ovih je dana u hrvatska kina stigla adaptacija znanstveno-fantastičnog klasika Franka Herberta i nastavak velikog kino spektakla “Dina” iz 2021., a u novom nastavku radnja nastavlja putovanje Paula Atreidesa, sada ujedinjenog s Chani i Fremenima, dok je na ratnom putu osvete protiv onih koji su uništili njegovu obitelj. Suočen s izborom između ljubavi svog života i sudbine poznatog svemira, nastoji spriječiti užasnu budućnost koju samo on može predvidjeti.
U filmu igraju Timothée Chalamet, Zendaya, Rebecca Ferguson, Josh Brolin, Austin Butler, Florence Pugh, Dave Bautista, Christopher Walken i drugi.
Izložba: Svjetlosne pisanice
Etnografski muzej Zagreb
U sklopu velikoga izložbenog projekta Intimni prostori svakodnevice, umjetnica Dijana Nazor Čorda izlaže perforirane pisanice koje na suvremeni način, s pomoću obojenog svjetla, iz ornamentalno izbušenih rupica stvara svjetlosnu igra neobično jakoga duhovnog učinka. Taj je efektni svjetlosni spektakl, premda proizveden iz malene pisanice, usporediv s onim ugođajima u gotičkim katedralama kada iz golemih prozora ostakljenih šarenim svetačkim slikama vitraja, tijekom sunčanih dana, zaigra u prostoru crkve virtualna čarolija. Dijana Nazor Čorda postigla je perforiranim pisanicama osjećaj rađanja života putem tajanstvenog snopa svjetlosne energije. Svjetlosna magija, prisjetimo se, prisutna je i na slikama Kristova uskrsnuća kad ga slikari slikaju u snopu svjetlosne energije. Jer, svjetlo je (Sunce je) izvor života, kao i jaje u kojem se život zameće. Izložba se otvara 5. ožujka.
Petar Pan
Zagrebačko kazalište lutaka
Na pozornicu lutkarskog kazalište stiže priča o vječnom dječaku u režiji Zorana Mužića. Pripovijest o Petru Panu već oko 150 godina očarava čitatelje (i gledatelje) svojim fantastičnim svijetom smještenim kod druge zvijezde desno pa ravno sve do jutra. No unatoč svojoj privlačnosti, svijet mašte nosi i izazove i opasnosti. Petar Pan simbol je neustrašivosti i vječne dječje igre. On nas inspirira da se izgubimo u čaroliji mašte i upustimo u pustolovine, ali istovremeno je ova priča i upozorenje da povlačenje u svijet mašte može dovesti do gubitka veze s realnošću. To nas potiče na razmišljanje o ravnoteži između sanjarenja i suočavanja s izazovima stvarnog svijeta te da se na Panov zov treba odazvati s oprezom.
Djevojka sa zapada
HNK Ivana pl. Zajca
Rijeka
Riječki teatar pridružio se obilježavanju stote godišnjice od smrti velikog talijanskog skladatelja Giacoma Puccinija i na pozornicu postavio njegovu manje znanu operu ‘‘Djevojka sa Zapad‘‘ (La Fanciulla del West), jedno od njegovih najsloženijih djela, praizvedeno u njujorškoj Metropolitan Operi 1910. Ova western priča događa se tijekom kalifornijske zlatne groznice 1850-ih ali prostor ljudskih snova i nade u bolju budućnost pokazuje se prostorom nesmiljene borbe.
Saloon Polka, bar glavne junakinje, omiljene Minnie, mjesto je susreta aktera te krhke zajednice. Mnogi se bore za njezinu naklonost, uključujući i šerifa, a ona ljubav pronalazi u strancu koji je ušetao u saloon. Međutim, mogao bi to biti ozloglašeni razbojnik...Ovim opernim spektaklom dirigira maestro Valentin Egel, režiju potpisuje naš slavni bas bariton Giorgio Surian koji uz sopranistice Gabrielle Mouhlen i Anastasiju Bodlyrevu u alternaciji te tenora Ivana Momirova, nastupa u alternaciji s Robertom Kolarom. Premijera je održana 28. veljače, a iduće izvedbe su 1. i 2. ožujka.
Pinocchio
HNK Ivan pl. Zajc
Rijeka
U subotu, 2. ožujka, na pozornici riječkog teatra premijerno će biti prikazana baletna predstava za djecu o najpoznatijem drvenom lutku na svijetu. Kako kažu u teatru- ‘‘Rasplesana predstava ostaje vjerna izvornom zapletu, dodajući dašak humora i puno šarma te otkrivajući i neke tajne sporedne priče. Kroz razigranu koreografiju publika i ansambl zajedno tragaju za srži Pinocchijeve avanture, a ovo baletno iskustvo postaje zajedničkim umjetničkim putovanjem koje najmlađima nudi užitak, raspiruje maštu i potiče ljubav prema plesnoj i kazališnoj umjetnosti.‘‘
Koreografiju, koncept i dramaturgiju potpisuje prvak kazališta Michele Pastorini, glazbu je skladao Marin Butorac, scenografiju i kostimografiju Aleksandra Ana Buković, a svjetlo Kristian Baljarevski.
Koncert mješovite klape "Filip Dević"
HNK Split
Split
Mješovita klapa ‘‘Filip Dević‘‘ slavi 45 godina od osnutka, a na velikoj raspjevanoj rođendanskoj proslavi 3. ožujka u splitskom teatru pridružiti će im se Doris Dragović i Ivo Amulić. Klapa gaji repertoar dalmatinskih narodnih pjesama obrađenih na poseban način; umjesto prvog tenora pjevaju ženski vokali. ženski glasovi uz instrumentalnu pratnju čine ovu klapu i njezin način pjevanja jedinstvenim. Osim dalmatinskih narodnih pjesama, klapa obrađuje i zabavne skladbe, uglavnom sa splitskih festivala koje su među publikom postale toliko popularne i omiljene da gotovo mogu i ponijeti epitet "narodnih" pjesama. Klapa je gostovala u velikom broju Europskih država, dva puta u SAD-u, te dva puta u Australiji i Novom Zelandu te snimila pet nosača zvuka.