Žrtva tog čestog kaznenog djela može biti bilo tko, a priliku najčešće stvaraju upravo vlasnici stanova i kuća, pogotovo ako su nemarni, nepažljivi, površni... Poduzimanjem minimalnih mjera moguće je spriječiti ili barem smanjiti broj provala
Brojni građani ovo ljeto neće ići na odmor. No, ima i onih koji će u ljetne mjesece imati priliku otputovati na Jadran ili, pak, u vikendicu u Zagorje, Liku, Slavoniju... Prije svakog odlaska od kuće, a posebno ako je riječ o višetjednom izbivanju, potrebno je zaštititi dom od provale.
STRAH
- Provale u domove i krađe iz domova česta su kaznena djela, a žrtva može biti bilo koji građanin. Krađa sa svojim svemogućim oblicima, osim motiva, leži u prilici koju stvara žrtva. Iz neznanja i ravnodušnosti propuštaju se potrebne mjere predostrožnosti. Pri svakoj provali neizbježne su posljedice za žrtvu. Nije riječ samo o pretrpljenoj šteti, nego je provala i psihičko opterećenje. Dom žrtve više nije siguran i to izaziva strah od budućnosti - kažu u policiji.
Naravno, najbolja je fizička i tehnička zaštita poput protuprovalnih vrata, pametnih sustava, videonadzora i alarma, no i s minimalnim mjerama samozaštite i razvijanjem samozaštitne kulture moglo bi se, ako ne spriječiti, onda znatno smanjiti broj kaznenih djela, čineći pritom nešto dobro za zajednički osjećaj sigurnosti.
- Nepoduzimanje najjednostavnijih samozaštitnih mjera poput zatvaranja vrata balkona, prozora i slično, jedan je od osnovnih čimbenika koji utječe na činjenje ili nečinjenje kažnjivih djela - kažu u policiji.
Također, jednako su važni i dobrosusjedski odnosi. Jer, ako ste vi dobar susjed, istu će ulogu odigrati i vaš susjed dok vi izbivate, a samim time će vaše naselje biti mirnije i sigurnije. Bit je susjedskog nadzora, dakle, u međusobnom poticanju građana da pomažu jedni drugima.
Još jedan razlog za poduzimanje preventivnih mjera je taj što se, prema podacima PUZ-a, riješi samo 20 posto provalnih krađa. Stoga u policiji apeliraju na pravovremenu dojavu koja će omogućiti ne samo hvatanje počinitelja i zaštitu imovine u tom trenutku, nego i sprečavanje nove provale.
GDJE SU RAČUNI?
- Jer, ako nitko ne reagira i ako počinitelj ostane neotkriven, vrlo brzo će krenuti u novi pohod ohrabren indolencijom susjedstva - kažu u policiji i dodaju da se, čak i ako se pronađe počinitelj, određeni problemi javljaju tijekom kriminalističkog istraživanja, a riječ je o tome da većina građana ne čuva račune za tehničku robu, nego samo znaju da im je ukraden zlatni lančić s velikim karikama, mobitel ili TV, određene marke i boje, ne znajući serijski broj i slično.
- Dobro je sačuvati prateće papire uz tehničku robu i dragocjene predmete, možda ih i fotografirati, sve kako bi se kasnije iskoristili kao dokaz na mjerodavnom odvjetništvu, odnosno kako bi se ukradeni predmet vezao uz djelo, oštećenu osobu i počinitelja, na kraju i vratio - kažu.
Provale je najjednostavnije spriječiti provjeravanjem svojeg stambenog prostora. U policiji kažu da treba utvrditi njegove mane, odnosno kritična mjesta - kroz što se može ući, može se i izaći, samo treba otvoriti. Donosimo i ostala zlatna pravila policije, preventivne mjere i što činiti ako do provale i krađe - ipak dođe.
16 ZLATNIH SAVJETA POLICIJE
- Pri izlasku iz kuće ili stana provjerite jeste li zatvorili sve prozore i vrata, posebno podrumske, tavanske i balkonske prozore i vrata, sve što se može zatvoriti - treba i zatvoriti
- U stanove se najčešće provaljuje kroz ulazna vrata pa se osigurajte “špijunkom” kroz koju ćete moći promotriti posjetitelja, dobrom bravom i čvrstim zasunom za djelomično otvaranje vrata. Ako vam je neka osoba sumnjiva, zatražite da pokaže službenu ispravu i nazovite instituciju ili poduzeće koje navodno zastupa
- Uz poznate načine tehničke zaštite (brave, špijunke, alarmi i slično), ipak uvijek zaključavajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko dugo ćete biti odsutni. Ulazna vrata držite zaključana i kad ste u stanu ili kući. Sjetite se i otvorenog prozora ili balkonskih vrata koje ste možda ostavili otvorene “na kant”
- Ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, među rubljem i slično jer lopovi znaju da ondje treba tražiti.
- Važna je i ispravnost, primjerice, rasvjetnih tijela u zgradi, brave na zajedničkim prostorijama. Adekvatno osvijetlite unutrašnjost, pa i vanjski dio, prilaz kući ili stanu putem senzorskih svjetiljki. Osvjetljenje je jedan od najvažnijih “zastrašivača”
- Nemojte tik uz kuću ostavljati predmete koji omogućavaju lakše penjanje, poput ljestava ili sanduka
- Brinite o uređenju okoliša oko zgrade. Kontaktirajte odgovorne radi uređenja zelenila, jer zapuštenost okoliša pokazuje da se ne vodi briga
- Ključ od stana ostavite osobi od povjerenja koja će biti u mogućnosti češće ga obići, čak i tijekom dana
- Provalnici često proučavaju navike žrtve pa su u opasnosti stariji, bolesni, invalidi, osobe koje žive same, djeca... Imate li takve ukućane ili prijatelje, nazovite ih ili posjećujte, a djecu naučite da ne otvaraju vrata neznancima i da nazovu vas, susjede, policiju...
- Iskoristite blagdanske dane za čestitanje i razvijanje međusobnog povjerenja u smislu dobrosusjedskih odnosa, a to znači i dobrosusjedskog nadzora
- Zateknete li nekog nepoznatog na stubištu, postavite mu pitanje koje sigurno ne želi čuti: “ Oprostite, koga tražite i kako vam mogu pomoći”
- Kada radi “čuvanja” povremeno uđete u susjedov stan da ga provjetrite, pokažite se na prozoru i balkonu. Nije dovoljno samo ući, otvoriti prozore, upaliti svjetlo i nakon tri sata se vratiti kako biste sve zatvorili i ugasili
- Za vrijeme izbivanja susjeda poželjno je prikupiti reklamne letke, račune, smeće
- Pametno treba koristiti i društvene mreže za vrijeme putovanja, jer time dajete do znanja da niste doma
- Policija računa na vaš poziv, nepotpuno i nepravovremeno izvješćivanje otežava kasnije policijske napore u hvatanju počinitelja. Prijavite svaku kriminalnu radnju, nazovite čim primijetite znak kriminalnog djelovanja
- Budite uočljivi! Susjedstva gdje ljudi rade ili se igraju u svojim dvorištima, šeću psa, pridonose tome da se osjeća njihovo prisustvo, manje su atraktivna za bilo koju vrstu kriminala
ŠTO AKO STE PRIMIJETILI DA VAM JE PROVALJENO?
- Ne ulazite u provaljeni prostor
- O događaju odmah obavijestite policiju na 192
- Zbog zaštite tragova, ništa ne dirajte i ne krećite se u prostoru u kojem je boravio počinitelj
- Nemojte provjeravati je li vam nešto ukradeno i je li “otkriveno skrovito mjesto”, kretanjem možete uništiti tragove
- Rekonstruirajte misaono što je možda maknuto, dodirivano i slično
- Razmisliti što nije poduzeto, odnosno što ste to propustili, čime se lopovu olakšao posao
ŠTO AKO SE NAĐETE OČI U OČI S PROVALNIKOM?
- Ne dovodite se u opasnost. Budite prisebni, nastojte se smiriti, razmišljajte racionalno i procijeniti svoje mogućnosti
- Provalnik/nasilnik računa s vašim strahom i očekuje vaše pasivno ponašanje, nastojte skrenuti pozornost drugih ljudi na sebe, vrištite, zovite upomoć, jer to može počinitelja natjerati na bijeg
- Policiji će trebati svi podaci koje od vas može dobiti, jer vi ste ujedno često i jedini svjedok - očevidac događaja
- Uočite pojedinosti njegova izgleda, ponašanja, govora, boje glasa, opis alata/oružja koje koristi, zapamtite imena ili nadimke koje spominje
- Ako je maskiran, nastojte upamtiti pojedinosti s njegove odjeće ili otkrivenih dijelova tijela, obratite pozornost na to ima li rukavice ili ne, koje predmete dodiruje
- Ako se koristi automobilom ili nekim drugim prijevoznim sredstvom, zapišite registracijske oznake, marku i boju vozila
ZABLUDE I ISTINA
Provalnici ne ulaze noću, a stanari znaju biti za provale doma
Kažnjiva djela događaju se, kažu u policiji, u prijepodnevnim i ranim večernjim satima, a ne u noćnim satima kako bi mnogi očekivali. Provalnici najčešće ulaze lomljenjem cilindra brave, a uglavnom je riječ o bravama loše kvalitete. Također, tijekom provala sve je manje premetačina, a krade se ono što je nemarno ostavljeno “na dohvat ruke”, poput nakita, manje tehničke opreme, novca... A u PUZ-u kažu da je zabilježeno i nekoliko slučaja provala u kućanstva u trenucima dok su stanari bili u domu!
