U prvoj polovici ove godine u Hrvatskoj je zabilježen pad prometa nekretninama za 9,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Iako taj pad nije jednak u svim županijama, a neke bilježe i porast u odnosu na promatrano prethodno razdoblje, podaci potvrđuju usporavanje tržišta. Cijene nekretnina i dalje rastu, ali po bitno manjim stopama nego lani kad je rast bio dvoznamenkast, a razlika između traženih i postignutih cijena u prosjeku iznosi 15 posto, moglo se čuti na Forumu poslovanja nekretninama HGK, održanom u zagrebačkom hotelu Sheraton.
- Usporavanje prometa najavljuje da smo ušli u novi tržišni ciklus, pa se u narednom razdoblju očekuju promjene trendova na hrvatskom nekretninskom tržištu. Trendovi iz Europe odrazili su se i na naše tržište. U prvih šest mjeseci ove godine u broju transakcija smanjio se udio stranaca za 13,6 posto. Na usporavanje su utjecali i rast kamatnih stopa na stambene kredite, smanjena potražnja, nedostatak ponude... - izjavio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
Istaknuo je kako tražene cijene nisu realne te dodao kako treba promatrati postignute cijene jer razlika između njih u prosjeku iznosi 15 posto. U tom je kontekstu uputio agencijama za nekretnine oštru kritiku.
- Tržište se počelo usporavati jednim dijelom jer su cijene otišle previsoko. Treba vidjeti koliko su agencije tome doprinijele na način da iskorištavaju "vrijeme prodavatelja, a ne kupca" u kojem se dodvoravaju strankama govoreći da će postići veće cijene od tržišnih. Tih primjera ima bezbroj. Ako agencije sudjeluju u tom puhanju balona, bit će nam teže kad se trendovi okrenu, a postoje naznake da su se već počeli okretati. Kriza 2008. godine u Hrvatskoj je bila jedna od najduljih upravo zato što smo najviše napuhavali cijene, pa je i oporavak bio dulji - rekao je Ranilović u dvorani s oko 600 sudionika.
Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica Strukovne grupe Udruženja poslovanja s nekretninama Komore Zagreb, dodala je kako je inflacija osiromašila građane, a nepriuštivost stanovanja postaje sve veći izazov, pogotovo u Zagrebu i turističkim središtima na obali.
- Promatramo li Zagreb, pad prometa je veći od prosječnih 9,1 posto. No, jako je važno istaknuti da govorimo o dva segmenta tržišta: novogradnji i rabljenim nekretninama. Ponuda u starogradnji ne zadovoljava potrebe kupaca, a očekivanja vlasnika rabljenih nekretnina su previsoka. U segmentu novogradnje vladaju potpuno drugačija pravila: ne gradi se dovoljno, a developeri su fokusirani primarno na luksuzne nekretnine. Imamo nedostatak stambenih nekretnina po prosječnim cijenama, da ne govorimo o priuštivim nekretninama - rekla je Mihaljinac Knežević, dodajući kako je potrebna stambena politika koja će na tržište pustiti nekretnine po priuštivim cijenama.
Međutim, stambena politika još nije dovršena jer za njezinu izradu nedostaju podaci iz popisa stanovništva 2021., koje Državni zavod za statistiku još nije obradio.
- Već mjesecima radimo na tom projektu, prikupili smo dosta podataka i ideja. Stambena politika je jedinstveni strateški akt i on ima nekoliko svojih mjera kojima se kroji stambena politika svake države. To su četiri osnovne mjere: jedna je porezna politika, dugo je financijska, treće je zemljišna i četvrta je ekološko-energetska - rekao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Dodao je kako se još ne zna koje će mjere biti zastupljene u stambenoj politici.
- Primjerice, porezi mogu biti represivni ili poticajni, sve to trebamo isprogramirati i predložiti Vladi, a na njoj je da odluči - rekao je Uhlir.
Napomenuo je kako je u Hrvatskoj oko 200 tisuća praznih stanova, a od tog se podatka "ne može sakriti". Objasnio je da se stavljanje u funkciju tih nekretnina može napraviti ili na poticajan način, kao što to rade Austrijanci, da se ponude povoljni zajmovi onima koji žele urediti tu svoju stambenu nekretninu i plasirati je na tržište te ih pritom osloboditi nekih poreza, ali i represivan putem poreza na nekretnine.
Iako nije želio predviđati kad bi se moglo očekivati donošenje stambene politike, najavio je kako se izrada nacrta očekuje iduće godine.
Što se tiče tržišta nekretnina, Ranilović je iznio podatke Porezne uprave i Burze nekretnina, prema kojima pad prometa u prvih šest mjeseci u Gradu Zagrebu iznosi 22,2 posto, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 8,7, a u Dubrovačko-neretvanskoj 25,1 posto. S druge strane, Šibensko-kninska županija bilježi 28,8 posto veći promet, Vukovarsko srijemska 17,3 posto, a Osječko-baranjska jedan posto.
Ukupni broj transakcija stambenih nekretnina u Hrvatskoj u 2022. godini iznosio je 35.454. Čak 30.493 transakcije odnose se na stanove. Međutim, ove godine vrlo vjerojatno nećemo doseći istu razinu. Naime, u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 13.825 kupoprodaja stanova, što je 9,1 posto manje nego u istom razdoblju lani kada je bilo 15.216 transakcija.
U Zagrebu su 2022. prodana 9723 stana, što je porast od 4,2 posto u odnosu na 2021. godinu. No, u prvih deset mjeseci ove godine prodano ih je 6640, s tim da su jesenski mjeseci, kad se inače očekuje pojačan promet, podbacili. U Primorsko-goranskoj županiji lani je prodano 4229 stanova, u Istarskoj 3839, a u Splitsko-dalmatinskoj 3007 stanova. Zanimljivo, veća aktivnost zabilježena je u Osječko-baranjskoj županiji gdje je ostvarena 1371 kupoprodaja stanova. Kao razlog je navedena investicija poznate američke kompanije koja će otvoriti tisuće novih radnih mjesta, što je već potaknulo tržište, a može se očekivati da će se tražiti i stanovi za najam.
