Većina građevina u Dalmaciji pripada tradicijskom graditeljstvu u kojem su umijeće gradnje i konstrukcijska rješenja ovisili o znanju kojim je raspolagala određena društvena zajednica. Samouki majstori razvijali su svoja graditeljska umijeća i radili za potrebe svoje obitelji i šire zajednice te iako su u tehnološkom smislu bili amateri, jako su dobro znali kako graditi materijalom što ga ima u prirodi, a da je u konačnici sve s mjerom i maksimalno funkcionalno.
Danas je tradicionalna dalmatinska gradnja gotovo u potpunosti izumrla, a zamijenili su je "divlja gradnja" i umjetni građevinski materijali koji dugoročno nisu održivi. Zbog sve većeg negativnog učinka koji imamo na prirodu kao pravo rješenje javljaju se ekološki prihvatljivi materijali koji malo-pomalo postaju ozbiljna konkurencija brzoj neplanskoj gradnji s umjetnim materijalima. Kako u svijetu tako i kod nas sve se češće koriste održivi materijali, što ne čudi s obzirom na to da je upravo ekološka gradnja idealno rješenje za naš Jadran i jedini pravi način gradnje kojim se može očuvati okoliš. Za Hrvatsku je to izuzetno bitno pogotovo ako uzmemo u obzir da je upravo priroda naše najveće i neprocjenjivo blago zbog kojeg turisti svake godine dolaze iz cijelog svijeta i stoga pozdravljamo svaku hrvatsku kuću obnovljenu ekološkim materijalima.
Sigurno se pitate kako spojiti tradicionalnu dalmatinsku kamenu gradnju s ekološki prihvatljivim i održivim materijalima? Odgovor na pitanje pronašli smo na otoku Korčuli, točnije u mjestu Lumbardi u novouređenom aparthotelu Lumby, obnovljenom i dograđenom uz pomoć pomno odabranih prirodnih materijala, a u čijoj je gradnji sudjelovalo i hrvatsko poduzeće Zelena gradnja sa svojim asortimanom "zelenih" materijala.
Riječ je o kompleksu koji se sastoji od sto godina stare obiteljske kuće i okolnih vrtova na imanju koje su 1960-ih godina kupile Slovenske željeznice. Nekad se prostor kuće koristio kao vila za odmor direktora te su tada na imanju sagrađeni i apartmani za službenike. "U posljednjih desetak godina o imanju i kući nitko se nije brinuo i sve je lagano propadalo i podivljalo, prava vila džungla!" objasnila nam je Tanja Gutenmorgen, nova vlasnica spomenutog Lumbyja. Kao kreativna snaga koja stoji iza čitavog projekta renovacije i gradnje, Tanja nam je ponosno pokazala svoje dalmatinsko imanje na kojem su očuvani i ponovno upotrijebljeni izvorni dijelovi stoljetne kuće te koje je gotovo u potpunosti sagrađeno od ekoloških materijala.
Pripreme za ovaj pothvat trajale su više mjeseci, tijekom kojih je Tanja informacije tražila (i pronašla) na bespućima interneta. Osim korisnih podataka o tome kako se obnavljaju stare kamene kuće, Tanja je u svom istraživanju pronašla i tvrtku Zelena gradnja iz Varaždina koju je odabrala za nabavu potrebnih ekoloških materijala. Od materijala Zelene gradnje sagrađen je gotovo cijeli kompleks, a Tanja i voditelj gradilišta Mario Kljufas iz poduzeća Valis d.o.o. istaknuli su izvrsnu suradnju koju su ostvarili s predstavnicima tvrtke uz čiju pomoć su riješili sve nedoumice oko uporabe i rukovanja građom od slame, jute, konoplje i drvenih vlakana.
Neizbježna poteškoća na koju nailaze svi koji grade na otoku dostupnost je građevinskih materijala, saznajemo od Tanje. Radove na imanju započeli su u desetom mjesecu 2015. godine, no toliko je bilo posla da je prava gradnja započela tek na proljeće: "Šest mjeseci su trajale samo pripreme prije početka gradnje te smo s izgradnjom počeli u četvrtom mjesecu ove godine".
Novi materijali uvijek su izazov pa su građevinari rad s ekološkim materijalima isprva dočekali s negodovanjem. Neizbježno pitanje koje se postavilo bilo je zašto jednostavno ne upotrijebiti stiropor kojim je lako raditi. No ako se uzme u obzir činjenica da kuća mora disati te se tome doda cilj zdrave i ekološke gradnje, sve nedoumice nestaju! Kad je gradnja privedena kraju, zaključak oduševljenih majstora bio je da je čak i lako raditi sa spomenutim materijalima.
Voditelj gradilišta Mario Kljufas objasnio nam je sam postupak gradnje. Međukatnu konstrukciju građevinari su izradili od lameliranih drvenih greda na koje su potom smjestili OSB ploče izrađene bez formaldehida. Zvučnu i toplinsku izolaciju u kući predstavlja sloj celuloznih peleta koji je postavljen na nastalu konstrukciju. Preko toga postavljen je ponovno sloj ekoloških OSB ploča koji zamjenjuje standardni plivajući pod i služi kao baza za sve ostale završne slojeve poput drvenog parketa, seljačkog poda, laminata ili nekih drugih materijala koji se upotrebljavaju za podove.
Što se tiče pregradnih zidova korišteni su zidovi od slame čija je čvrstoća sve iznenadila zbog raširene ideje da je slama materijal koji je relativno mekan. Za fasadu i krovnu konstrukciju korišteni su drveni paneli koji imaju puno bolja toplinska svojstva i s kojima je bilo jednostavno rukovati, čak i kod izrade baze samog krova. Ništa od toga ne bi bilo moguće bez tvrtke Zelena gradnja koja je pružila punu podršku izvođačima radova. Važno je naglasiti kako svi materijali odgovaraju najvišim građevinskim standardima i u potpunosti su sigurni.
"Sa svim tim materijalima ugodno sam iznenađen, pogotovo brzinom izrade i kvalitetom završnog posla", komentirao je voditelj.
Zanimljivo je spomenuti i kako je reagirala zajednica na opsežne radove koji su bili potrebni da se cijeli kompleks obnovi. Za svoje sumještane Tanja je imala samo riječi hvale: "Zajednica je bila jako strpljiva i na tome sam im jako zahvalna. Kad su čuli za ove zelene materijale, podržali su moju ideju i rekli da im se čini kako je to pravi korak naprijed. Čak su bili i ugodno iznenađeni kad su čuli cijene jer postoji neka dogma da je to preskupo. No kad su čuli kako se stari materijali iz kamenih kuća mogu ponovno iskoristiti, reciklirati, izbrusiti i kako im se može opet dati život, shvatili su da to uopće nije skupa priča, nego da ima smisla. Ideja ove kuće je oduševiti druge da se odluče za taj način obnove i da vide da ne treba puno novca kako bi se istaknulo nešto što je već oduvijek bilo lijepo."
Prije odlaska Tanja nam je pojasnila zašto smatra da je upravo ekološka gradnja idealno rješenje za naš Jadran istaknuvši da je to možda jedini pravi način gradnje, a da se ne uništava okoliš i ne djeluje previše invazivno. Stav da je upravo taj okoliš neprocjenjiv s obzirom na to da zato ljudi i dolaze u Hrvatsku sa svih strana svijeta uživati u netaknutu prirodu opravdava svaku cijenu za održivu gradnju koju možemo postići ekološkim materijalima. Također je naglasila da je ovaj oblik gradnje i turizma toliko privlačan turistima da je to čak možda jedna konkurentska prednost pred svima drugima koji to nemaju. „Upravo se na ovaj način može nekako istaknuti, biti drugačiji i biti bolji, pa čak i u trendu.“, zaključila je Tanja.
Od njegova otvorenja sredinom ljeta pa sve do našeg posjeta početkom listopada, aparthotel Lumby je popunjenih kapaciteta što pokazuje da za našu obalu ima interesa i nakon kraja službene ljetne sezone te da je ekološka gradnja korak u pravom smjeru prema održivom i promišljenom razvoju kako Jadranske obale tako i ostalih dijelova Lijepe naše.
Uspješna suradnja ostvarena između vlasnice aparthotela Lumby, izvođača i tvrtke Zelena gradnja lijep je primjer održive ekološke gradnje koji bi trebali slijediti svi koji teže očuvanju okoliša.
Svim sudionicima želimo sreću u daljnjem radu!
