Na panel-diskusiji govorilo se o tome što je sve potrebno kako bismo uhvatili korak sa svjetskim trendovima i stvorili temelje za kvalitetnu održivu i zelenu gradnju.
Iako su trendovi u građevinskom sektoru nakon niza godina napokon pozitivni, pitanje je koliko ćemo kvalitetno i zeleno graditi u sljedećih deset godina. Ambiciozni ciljevi EU do 2030. godine predstavljaju smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto, povećanje udjela obnovljivih izvora energije za najmanje 27 posto te uštedu energije od najmanje 27 posto.
Najveći poticaji odnosit će se na ulaganje u obnovu postojećeg nekretninskog fonda jer je to sektor s najvećim potencijalom za uštedu energije, a na primjerima iz brojnih gradova vidljivo je da je većina zgrada i dalje u vrlo lošem stanju. Stoga je pitanje koliko će novca biti na raspolaganju u tom razdoblju, koliko ćemo poticati investicijske projekte u brownfield segmentu, hoćemo li se fokusirati isključivo na obnovu postojećeg fonda ili ćemo paralelno poticati pametnu novogradnju, imamo li kvalitetne strategije i može li Hrvatska za desetak godina dostići razinu istinski zelenih pametnih gradova o kakvima doznajemo iz Danske ili Švedske.
STRATEGIJA
O tome se razgovaralo se na 40. sajmu graditeljstva, otvorenom ovaj tjedan u sklopu Proljetnih sajmova Zagrebačkog velesajma pod sloganom “Obnovimo hrvatsko gospodarstvo”.
Na panel-diskusiji pod nazivom “Hrvatsko graditeljstvo do 2030. godine”, u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, sudjelovali su predstavnici nadležnog Ministarstva, banaka, arhitektonske scene, građevinskih tvrtki i konzultanata u nekretninskom sektoru. Prije svega, naglašeno je da se moraju izraditi kvalitetne strategije razvoja i strateški dokumenti u sklopu graditeljstva, dok je ispred Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja istaknuta odluka o donošenju Dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada, koja daje smjernice za ambiciozan pristup obnovi nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine koji će obuhvatiti fond zgrada.
Prema odabranom standardu obnove zgrada gotovo nulte energije, procjena ukupnih ulaganja do 2049., koja uključuje troškove početnog ulaganja održavanja te zamjenu dotrajale opreme, a kako bi se postigli zadani ciljevi energetske obnove nacionalnog fonda zgrada, iznosi 727 milijardi kuna. Ako se zaključno s 2049. godine realizira predloženi program integralne obnove 92 posto nacionalnog fonda zgrada, očekivani učinak na zapošljavanje bit će najmanje 62.000 novih radnih mjesta, a povećanje BDP-a do 2020. kretat će se između 10 i 17 posto.
PREPREKE
Ipak, na panel-diskusiji istaknuto je da se moraju uravnotežiti evidentne prepreke iz područja urbanizma, regulative i administracije. Također se moglo čuti da dio arhitektonske scene zaziva postupke revitalizacije zapuštenih prostora te njihovo pretvaranje u ekonomski, socijalno, kulturno i ekološki prihvatljive prostore.
Inženjerska struka naglasila je da se razmjenjuje znanje o novim načinima planiranja, gradnje i upravljanja zgradama uz korištenje principa zelene gradnje, a moglo se čuti i da su mladima sve češće na raspolaganju mogućnosti studiranja u programima iz područja održive i zelene gradnje, pri čemu neka sveučilišta u Hrvatskoj prednjače i stvaraju pozitivno ozračje za promjene u svim dijelovima zemlje. Bankarski sektor istaknuo je da su zeleni principi glavni elementi za dodjelu povoljnijih kreditnih linija investitorima.
Svijetlih primjera ima, ali hoće li biti dovoljni da hrvatsko graditeljstvo uhvati korak sa svjetskim trendovima i stvori temelje za kvalitetnu održivu i zelenu gradnju?
Foto: Shutterstock
