Ako ste se prošetali po trgovinama u šoping-centrima, zasigurno ste primijetili povremenu ponudu tropskog voća. Dobar dio tog voća, poput banana ili ananasa, poznat vam je. Međutim, zbog globalizacije, bržeg i lakšeg transporta, tržište sve više preplavljuju i nepoznati plodovi, poput pasiflore i kivana. Ponekad iz znatiželje kupite takvu voćku i onda shvatite da je unutra neka koštica. Žao vam ju je baciti, pa je nadobudno pokušate posaditi u zemlju. A ono - ništa! Ne znam je li to više “profesionalna deformacija” ili, pak, puka znatiželja, i sam kad ugledam takvu košticu, odmah vidim biljku iz nje. Obavezno je moram pokušati posaditi. Međutim, rijetko mi uspije. Nisam mogao shvatiti taj problem sve dok se nisam našao u tropskim krajevima i doslovno isprobavao to voće u podneblju iz kojega potječe. Naime, razlika u okusu istog voća je nevjerojatna. Tek tada sam shvatio o čemu se radi. Naime, kada prvi put isprobavate voće iz tropskih krajeva, koje se sporadično može pronaći kod nas, uopće ne znate kakav okus očekivati, a kamoli prepoznati je li zrelo.
IZ PRVE RUKE
Vrtlar Hrvoje Kovač ispod kokosove palme na lokaciji Pattaya Beach (Tajland)
Voće koje kupujemo u našim trgovinama često je nezrelo i kao takvo skladišteno i prisilno dozrelo. Ono što stalno naglašavam kroz brojeve časopisa D&D Vrt jest da sakupljate isključivo “zrelo” sjeme. A da bi sjeme bilo zrelo, plod mora dozrijeti. Stoga, nemojte očajavati ako ne uspijete otprve uzgojiti biljčicu. Svakako pokušajte. Od desetak pokušaja, jedan-dva će vam uspjeti. U ovom članku prezentiram voće na koje sam naišao po šoping-centrima i način na koji možete pokušati uzgojiti biljke.
ANANAS lat. Ananas comosus
Trajnica porijeklom iz Južne Amerike. Može narasti do metra u visinu. Ima bodljikave, mesnate listove koji izgledom podsjećaju na koplje. Cvjetovi oblikuju gust cvat na vrhu svake stabljike. Plod je dobro poznat jer je prisutan na našem tržištu već niz godina. Okruglast je, a na površini ima gusto stisnute, kožaste pločice koje djeluju poput čvrstog štita. Na vrhu ploda nalazi se kruna od čvrstih, kopljastih listova.
Plod i stabljika sadrže enzim bromelan koji djeluje kao proteolitik (razgrađuje bjelančevine) i ima protuupalna svojstva. Vlaknaste tvari u plodu potiču probavu.
NAČIN SERVIRANJA
Nožem uklonite krunu listova s otprilike 1 cm usplođa, ogulite čvrstu, pločastu koru pa narežite žućkasti plod na kockice ili kolute. Srž ploda je pomalo drvenasta, ali također jestiva.
KAKO SADITI
Ananas zahtijeva bogato, humusno tlo, puno svjetlosti, visoke temperature tla i zraka te visoku vlažnost, posebno tijekom rasta i dozrijevanja. Za rast mu je potrebno dosta prostora pa birajte velike lonce. Na plantažama se može naći jedan ananas na jedan metar kvadratni.
Uzgoj u lončanicama počinje na isti način kao i na plantažama ananasa, a to je iz vršnih izboja, odnosno reznica lisnatog vrha ploda.
Da biste uzgojili ananas, potrebno je uzgojiti korijenje, a za to postoje tri načina.
1. NAČIN: Sjemenom, koje možete pronaći u zrelim plodovima. Sitne crne sjemenke možete odmah posijati i napraviti presadnice (flance).
2. NAČIN: Odrežite vrh ananasa (krunu) sa 1 cm usplođa i stavite ga u posudu u koju ste ulili vodu. Nakon toga ananas je dovoljno ostaviti na suncu kako bi pustio korijenje. Nakon toga posadite ga u supstrat.
3. NAČIN
1. Odrežite zeleni vrh (krunu) odmah uz sam plod ananasa
2. Skinite donje slojeve zelenih listića sve dok ne ostanu samo dugi listovi
3. Ananas bi sada trebao biti nalik poriluku
4. Utisnite ga u supstrat
5. Dobro zalijte i teglicu stavite u plastičnu vrećicu
6. Upuhnite zrak i zatvorite
7. Zatim stavite na toplo i svijetlo mjesto. Na taj način ćete unutar vrećice stvoriti “tropsku mikroklimu”
8. Za tjedan-dva biljčica će pustiti korijenje
9. Presadite je u željeni lonac
BANANA lat. Musa sp.
Dobro poznato tropsko voće koje ne treba previše predstavljati jer ga možete pronaći u gotovo svakoj trgovini. Kultivirani plodovi poznati kao banana kod nas su omiljeni kao ukusno voće koje se jede sirovo. Međutim, samo neke vrste, kao što su Musa acuminata i M. balbisiana te njihovi hibridi, jedu se sirove. Morate znati da postoji oko 400 vrsta, od kojih se brojne vrste peku ili kuhaju.
KAKO SADITI
Nekadašnje divlje vrste banana imale su velike sjemenke, ali u današnjim plodovima banane možete pronaći isključivo sitne sjemenke. Riječ je najčešće o hibridnim vrstama banane, stoga je gotovo nemoguće uzgojiti ih iz tog sjemena. Životni vijek banana iznosi 25 godina i više, pri čemu individualne biljke lateralno formiraju izdanke - rizome.
Jedini način razmnožavanja je putem tih izdanaka (rizoma). Stoga, ako želite stablo, zamolite rizom od nekoga tko već ima stablo ili ga nabavite u rasadniku. Možete imati vrlo dekorativnu biljku u svom interijeru ako je posadite u lonac. Međutim, nemojte se zanositi očekivanjem zrelih plodova.
Jeste li znali da postoji oko 400 vrsta banana, od kojih se mnoge peku i kuhaju, tj. ne jedu sirove
MANGO lat. Mangifera indica
Ako u trgovini naiđete na nešto veće plodove koji izgledom i žuto-narančastom bojom pomalo podsjećaju na veliku spljoštenu nektarinu, vjerojatno je riječ o mangu. Ponekad je, ako nije u potpunosti dozreo, zelene boje. Mango je plod porijeklom iz Azije. Okusom podsjeća na breskvu s primjesom bora. Najčešće se konzumira u svježem obliku, ali i u obliku sokova i sirupa. Iznimno je aromatičan, pa ga često koriste kao začin i sirovinu u proizvodnji mirisa i boja. Odličan je izvor vitamina A, C i D te obiluje antioksidansima.
Danas postoji oko 35 vrsta i 500 podvrsta manga. Stablo manga je zimzeleno, naraste od 15 do 18 metara u visinu, dugoživuće (do 300 godina). Listovi su duguljasti, veličine do 30 cm, a cvjetovi sitni, ružičasti i iznimno mirisni.
Stabla manga nisu posebno zahtjevna, ali ako je tlo dobro i stablo suho, dat će više plodova. Vlažno tlo može prouzročiti oboljenje od gljivične bolesti antraknoze koja uništava cvijeće i mlade plodove.
NAČIN SERVIRANJA
Nožem ogulite koru pa izrežite jestivo usplođe od koštice. Naime, u središtu ploda naći ćete veliku drvenastu “košticu”. Žućkasto usplođe narežite na kockice i uživajte.
KAKO SADITI
Nakon što ste odvojili usplođe, ostala vam je drvenasta koštica. Najprije ostružite ostatke ploda tupim nožem kako vam se ne bi sklizala u ruci, a zatim je po podužnom rubu zarežite nožem i pokušajte otvoriti. To napravite vrlo nježno kako ne biste oštetili samu sjemenku. Nakon toga rukama otvorite košticu do kraja i izvadite sjeme.
Sjemenku polegnite na supstrat i samo lagano utisnite, tako da je samo jedna polovica u zemlji, a druga izvan nje. Dobro zalijte te stavite na toplo i svijetlo mjesto. Za nekoliko tjedana vidjet ćete prvu klicu koja će se za dva-tri mjeseca već razviti u prekrasnu mladu biljku koja će vas, vjerujte nam, zaintrigirati, izgledom i okusom.
LIČI lat. Litchi chinensis
Tropski plod koji izgledom i bojom podsjeća na bodljikavu trešnju pa ga često i nazivaju “azijska trešnja”. Najčešće se konzumira svjež, ali možete ga pronaći sušen ili u obliku čaja.
NAČIN SERVIRANJA
Kada prstima uklonite tvrdu koru plodovima, vidjet ćete bijelo, sočno, slatkasto jestivo usplođe. Pripazite, jer poput prave trešnje ima tvrdu košticu u sredini ploda.
KAKO SADITI
U dno lončića stavite crepiće za drenažu pa na njih sloj sitnog pijeska na koji stavite univerzalni supstrat. U supstrat utisnite sjemenke, prekrijte ih slojem supstrata pa obilno zalijte. Lončić stavite na toplo i svijetlo mjesto. Zalijevajte prema potrebi (kada se supstrat osuši). Za dva tjedna možete očekivati prve izboje mlade biljčice.
TAMARIND lat. Tamarindus indica
Manje poznat plod koji se malo teže može pronaći u našim trgovinama. Riječ je o duguljastom voću iz porodice mahunarki, porijeklom iz Afrike. Plodovi su mahune veličine 12-15 cm, pokrivene tvrdom smeđom ljuskom. Često dolazi upakiran u kutije. Tamarind sadrži mnogo kiseline, šećera, vitamina B i kalcija. Sjemenke su smeđe, ravne i sjajne. Prilično su atraktivne pa ne čudi što ih djeca često koriste u tradicionalnim igrama poput kineske dame i dakona (Java). U jednom plodu može se pronaći do 12 sjemenki.
NAČIN SERVIRANJA
Prstima očistite vanjsku, drvenastu koru mahune i uživajte u tamno smeđim plodovima slatko-kiselog okusa koji pomalo podsjeća na okus bogatije mušmule. Poput ličija, i tamarind ima tvrdu košticu u sredini ploda.
KAKO SADITI
Sjeme zadržava mogućnost klijanja i nakon nekoliko mjeseci suše. Isto kao i liči, sjemenke posadite direktno u supstrat i čekajte biljčicu nekoliko tjedana. Budući da je riječ o tropskoj biljci, osjetljivoj na mraz, držite je na toplome i svijetlome mjestu.
Porodica mahunarki
Duguljasto voće iz porodice mahunarki porijeklom je iz Afrike i sadrži mnogo kiseline, šećera, vitamina B i kalcija. Sjemenke su smeđe, ravne i sjajne i prilično su atraktivne.
PAPAJA lat. Carica papaya
Naiđete li na zelenkasto-žuti plod ovalna izgleda, koji pomalo podsjeća na tikvu, vjerojatno je riječ o papaji. To je izuzetni tropski plod, koji se jede svjež te se koristi za pripremu voćnih salata i sokova. Sadrži proteolitički enzim papain koji se koristi za proizvodnju lijekova za liječenje gastrointestinalnih poremećaja i resorpciju hematoma. Često se preporučuje kao prirodni lijek za čišćenje od parazita u crijevima.
NAČIN SERVIRANJA
Koru, koja sadrži štetne tvari, ogulite nožićem. Ispod nje ćete pronaći ukusan plod intenzivno narančaste boje i kompaktnije strukture. Prepolovite ga napola. U njegovu središtu pronaći ćete puno sitnih, crnih, okruglih sjemenki koje uklonite. Plod narežite prema želji i uživajte.
KAKO SADITI
Sadite ga na isti način kao i liči i tamarind. Nakon dva tjedna očekujte biljčice. S obzirom na sitnije sjemenke, kada niknu mlade biljčice, treba ih rasaditi u zasebne lončiće.
LIMETA lat. Citrus aurantifolia
Plod koji ćete zasigurno prepoznati jer je izgledom poput malog zelenog limuna. Riječ je o agrumu iz porodice Rutacea, koji potječe iz Azije. Prema nekim izvorima, smatra se da je riječ o hibridu nastalom križanjem limuna i cedra, ali moram napomenuti da se dio stručnjaka ne slaže s tom tvrdnjom. Vrlo je slična limunu, nešto slabijeg intenziteta, ali sadrži i manju količinu vitamina C. Primjena mu je slična kao i limunu. Rijetko se jede sirov plod. Plodovi limete beru se dok su zeleni jer takvi sadrže najviše korisnih tvari. Ako ih ostavite na stablu, da u potpunosti dozore, poprimaju žuto-narančastu boju.
NAČIN SERVIRANJA
Poput limuna.
KAKO SADITI
Ako pronađete pokoju sjemenku, posadite je na isti način kao tamarind i liči.
POMELO lat. Citrus grandis
Još jedan neobičan citrus koji možete pronaći u našim trgovinama. Potječe iz jugoistočne Azije, a često ga nazivaju “tajlandski” ili “kineski grejpfrut”. Zanimljivo je da nije riječ o hibridu, kao što mnogi smatraju, nego o posebnoj vrsti citrusa. Težina ploda varira čak do pet kilograma. Plodovi mogu biti crvene, bijele ili roze boje. Rozi i crveni su slađi od bijelog koji ima nešto kiseliju aromu.
NAČIN SERVIRANJA
Jede se poput dobro poznatog grejpfruta, ali je, za razliku od njega, slatkasta okusa i čvršće strukture. Prilikom guljenja primijetit ćete da ima znatno deblju koru u odnosu na ostale agrume. Pri odabiru u trgovini birajte obavezno plodove omotane najlonom. U protivnom vam se može dogoditi da kupite u potpunosti isušen plod koji neće biti ukusan.
KAKO SADITI
Ako pronađete sjemenku, posadite je na isti način kao limetu.
KIVANO lat. Cucumis metuliferus
Ako među policama u trgovini naiđete na žuti bodljikavi krastavac, sjetite se da je riječ o kivanu ili afričkoj rogatoj dinji koja potječe iz Zimbabvea (Afrika). Riječ je o plodu koji je srodan s dinjom, krastavcima i tikvicama.
NAČIN SERVIRANJA
Najlakši je način da ga prerežete na dvije polovice i žličicom odstranite pulpu zajedno sa sjemenkama. Sjeme i pulpa kivana su također ukusni u kombinaciji sa sladoledom, sorbetima ili jogurtom. Kivano se okusom dobro slaže sa slanim sirevima, poput feta sira, te s krastavcem i rajčicom u povrtnim salatama.
KAKO SADITI
Posijte sjemenke te ih poput papaje, kada izniknu mlade biljčice, rasadite u zasebne lončiće.
DATULJA lat. Phoenix dactylifera
Fini smeđi, duguljasti plodovi, koje često možemo pronaći na policama trgovina uredno posložene u plitice i umotane u foliju. Riječ je o plodovima palme koji potječu iz Irana. Ovisno o uporabi, plodovi se beru mekani, polusuhi i suhi, što djeluje na udio šećera koji sadrže.
NAČIN SERVIRANJA
Plodovi se mogu jesti cijeli, pazeći pritom da se izvadi duguljasta koštica. Također se mogu koristiti za izradu različitih slastica. Zbog slatkoće često se koriste kao zdrava zamjena za šećer u brojnim receptima.
KAKO SADITI
Datulje se razmnožavaju direktno iz sjemena koje je važno održavati navlažene kako bi se potaknuli procesi klijanja. Nakon što ste pojeli plodove, potopite sjemenke u vodu tijekom mjesec do dva. Vodu mijenjajte svaka dva-tri dana da se ne usmrdi. Kada primijetite da su se koštice udvostručile, vrijeme je za sadnju. Posadite ih na prethodno opisani način kao liči. Nakon sadnje očekujte prve listiće za mjesec do dva.
KOKOS lat. Cocos nucifera
Kokosov orah je plod kokosove palme. Često je nazivaju i “kraljevska palma”. Iznimno prepoznatljiv okrugli, smeđi orah često se može pronaći u trgovinama. Riječ je o plodu biljke porijeklom iz tropskih krajeva, koju karakterizira vrlo tanko, visoko i često iskrivljeno stablo s krošnjom na vrhu. Na mladoj biljci listovi imaju oblik ribljih repova, a na starijoj postaju veliki i perasti.
NAČIN SERVIRANJA
Kod nas se uglavnom mogu pronaći isključivo smeđi plodovi. Naime, riječ je o zrelim plodovima čija je ljuska kod nas čest sinonim za “tvrdoću”. Međutim, morate znati da nezreo plod, koji je zelene boje, daje zdrav mliječni napitak bogat kalijem i mineralnim sastojcima, a svaki ga orah sadrži oko litre (slika nezreli kokosov orah). Sazrijevanjem mesnati dio zrelog ploda upije taj napitak i sačuva ga.
Osušen i nariban mesnati dio koristi se kao brašno za kruh, kolače, izradu ulja i maslaca. Na zrelom plodu, kakav možete nabaviti kod nas, oštrim nožićem probijte “Aalove oči i usta” pa slamkom popijte tekućinu. Nakon toga pilicom zarežite površinu ljuske pa tvrdim nožićem podižite ljusku da ispuca. Ispod ćete pronaći ukusno, bijelo meso.
KAKO SADITI
Ako ste odlučili pojesti kokosov orah, nećete dobiti biljku iz njega. Kokosova palma razmnožava se iz cijelog oraha. Međutim, morate znati da nije jednostavno u kući uzgojiti odraslu palmu iz oraha. Naime, u razdoblju klijanja treba održavati temperaturu zraka oko 24 °C uz visoku vlažnost. Ali, imajte na umu, ako uspijete, prednost je kokosa koji su isklijali u kućnim uvjetima to što poslije lakše podnose suh zrak tijekom zime.
1. Potopite zreo kokosov orah u vodu tako da ga pritisnete odozgo kako ne bi isplivao na površinu.
2. Nakon dva-tri dana, kada se dobro natopi, natočite malo vode u plastičnu vrećicu pa položite orah u tu vodu tako da “Aalove oči i usta” budu okrenuti prema gore.
3. Uz pomoć staklenke ili šalice fiksirajte ga u tom položaju.
4. Za dva-tri tjedna orah bi trebao potjerati klicu. Nakon toga posadite orah tako da ga do polovice utisnete u supstrat (mješavina pijeska i zemlje). Posudu stavite u blizinu radijatora pa obilno zalijevajte. Zemlja mora biti vlažna. Listove redovito prskajte vodom.
Kokosova palma razmnožava se iz cijelog oraha, međutim morate znati da nije jednostavno u kući uzgojiti odraslu palmu iz oraha. Naime, u razdoblju klijanja treba održavati temperaturu zraka oko 240c uz visoku vlažnost.
Foto: Berislava Picek/Hanza Media
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....